MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA Vježbe 4: Heckscher-Ohlinova teorija vanjske trgovine Obvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. Izdanje 49. - 95. str.

Cilj vježbi • Nakon vježbi student treba steći sljedeće ciljane kompetencije: • Znati odrediti komparativne prednosti prema teoriji Heckschera i Ohlina. • Razlikovati teoreme u sklopu Heckscher-Ohlinove teorije.

Zadatak 4.1 Računala PPFA PPFB Dane su granice proizvodnih mogućnosti zemalja: 0 Tekstil

Zadatak 4.1 Prema obliku granica proizvodnih mogućnosti odredite obrazac specijalizacije i razmjene. Koja zemlja relativno obiluje radom? Koja zemlja relativno obiluje kapitalom? Mora li zemlja koju ste odabrali u b) zadatku nužno imati apsolutno više rada od druge zemlje? Obrazložite svoj odgovor. Kakav je odnos faktorskih cijena (w/r) prije specijalizacije i razmjene? Kakav je odnos faktorskih cijena (w/r) nakon specijalizacije i razmjene?

Zadatak 4.2 Dane su raspoložive količine proizvodnih faktora u tablici: Odredite obrazac specijalizacije i razmjene zemalja. Kakav je odnos faktorskih cijena (w/r) među zemljama prije specijalizacije? Ukoliko zemlje stupe u slobodnu međunarodnu razmjenu koje interesne skupine su dobitnici, a koje gubitnici?

Zadatak 4.2, nast. Zašto u praksi ne dolazi do izjednačavanja cijena proizvodnih faktora? Mogu li se faktorske cijene među zemljama ipak izjednačiti mjerama ekonomske politike? Ako da, kojima i kako? Kako glase funkcije ograničenja u Heckscher-Ohlinovoj teoriji vanjske trgovine? Odredite optimalne količine proizvodnje dobara X i Y ako je dana matrica tehničkih koeficijenata za zemlju A:

Zadatak 4.2, nast. Problem iz prethodnog zadatka riješite grafičkom metodom. Označite skup mogućih rješenja i optimalnu točku proizvodnje. Ako su faktorske cijene u zemlji jednake wA=1 i rA=2 izračunajte cijene dobara X i Y u zemlji A. Izračunajte ukupni prihod od proizvodnje dobara X i Y u zemlji A uz pretpostavku da se oba proizvoda prodaju uz nulti ekonomski profit (P=MC). Iz relacije izotroškovnog ograničenja izračunajte ukupne troškove proizvodnje dobara X i Y u zemlji A.

Zadatak 4.3 • Prikažite odgovarajućim teoremom vanjske trgovine utjecaj pada cijene traperica na cijenu rada i kapitala u zemlji (pod pretpostavkom da su traperice radno intenzivan proizvod, a mobiteli kapitalno intenzivan proizvod). • Potrebno je imenovati teorem, grafički ga prikazati i objasniti promjene na njemu!

Zadatak 4.4 • Uslijed značajnog priljeva inozemnih izravnih ulaganja u zemlji je došlo do povećanja kapitala u proizvodnji satova. Pretpostavite da je proizvodnja brodova radno-intenzivna djelatnost, a proizvodnja satova kapitalno-intenzivna djelatnost. Kako će se to odraziti na proizvodnju brodova i satova? • Odgovor prikažite korištenjem odgovarajućeg teorema vanjske trgovine!

1. Zemlje će imati veću korist u razmjeni ako je svjetski odnos cijena • Što sličniji domaćim autarkičnim odnosima cijena • Što različitiji od domaćih autarkičnih odnosa cijena • Jednak domaćim autarkičnim odnosima cijena • Koristi od razmjene ne ovise o relativnim cijenama

2. Prema Heckscher-Ohlinovom modelu vanjske trgovine, zemlje imaju komparativne prednosti u dobrima u kojima • Relativno intenzivno koriste onaj proizvodni faktor kojim relativno obiluju • Dolazi do izražaja ekonomija obujma • Koriste više rada po jedinici proizvoda u usporedbi s njenim trgovinskim partnerima • Koriste više kapitala po jedinici proizvoda u usporedbi s njenim trgovinskim partnerima

3. Jedna od kritika Leontijevljeve analize je u tome što • Je analizirao proizvodne faktore • Je koristio input-output tablice • U analizu nije uključio ljudski kapital • Mu se rezultati ne slažu s Hecksher-Ohlinovom teorijom

4. Ako mala zemlja ima apsolutno manje i rada i kapitala naspram velike zemlje, prema H-O teoriji • Ona nema komparativnu prednost niti u jednom dobru • Ona ima izraženu komparativnu prednost u jednom dobru • Za nju je nemoguće odrediti komparativne prednosti i stupanj specijalizacije • Ništa od navedenog

5.Kina je relativno obilna radom, dok je Australija relativno obilna zemljom. Proizvodnja tekstila je radno-intenzivnija od proizvodnje vune. Prema Hechscher-Ohlinovoj teoriji, Australija će imati: • Komparativnu prednost u proizvodnji tekstila • Apsolutnu prednost u proizvodnji tekstila • Komparativnu prednost u proizvodnji vune • Apsolutnu prednost u proizvodnji vune

6. Koje od navedenog nisu pretpostavke H-O modela: • Proizvodne funkcije su homogene i imaju konstantne prinose • Na tržištima vlada potpuna konkurencija • Ukusi potrošača nisu identični u zemljama • Relativne količine proizvodnih faktora su različite u zemljama

7. Porast relativne cijene nekog dobra rezultirat će povećanjem realnih zarada onog proizvodnog faktora koji se intenzivnije koristi u proizvodnji tog dobra, tvrdi • Teorem Rybczynskog • Leontijevljev paradoks • Stolper-Samuelsonov teorem • Kravisova teorija vanjske trgovine

8. Porast raspoložive količine jednog faktora uznepromijenjenu količinu drugoga, uvjetovat će opadanje proizvodnje onog proizvoda koji intenzivnije koristi proizvodni faktor čija se raspoloživa količina nije mijenjala, tvrdi • Teorem Rybczynskog • Leontijevljev paradoks • Stolper-Samuelsonov teorem • Kravisova teorija vanjske trgovine

9. Međunarodna razmjena će dovesti do izjednačavanja relativnih i apsolutnih cijena homogenih proizvodnih faktora zemalja u razmjeni, tvrdi • Heckscher-Ohlinov teorem • Hechscher-Ohlin-Samuelsonov teorem • Teorem Rybczynskog • Stolper-Samuelsonov teorem

10. Ako neka zemlja u uvjetima slobodne trgovine izvozi kapitalno-intenzivni proizvod tada • Zarada rada kao relativno oskudnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini pada • Zarada rada kao relativno oskudnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini raste • Zarada rada kao relativno obilnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini pada • Zarada rada kao relativno obilnog faktora proizvodnje u slobodnoj trgovini raste

Domaća zadaća Odigrajte igru pod nazivom: “Trade ruler: the Heckscher-Ohlin game” http://www.nobelprize.org/educational/economics/trade/game/ruler.html

Pitanja?

MEĐUNARODNA EKONOMIJA