290 likes | 496 Views
Osijek, 2008. Sandra Ivić 1. godine Učiteljskog studija u Osijeku RAZRADA SADRŽAJA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA NA TEMU T E NJ A. 1. SMJEŠTAJ. Tenja je smještena u istočnoj Hrvatskoj, u regiji Slavoniji, točnije, nalazi se četiri kilometara jugoistočno od Osijeka.
E N D
Osijek, 2008. Sandra Ivić 1. godine Učiteljskog studija u OsijekuRAZRADA SADRŽAJA ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA NA TEMU T E NJ A
1. SMJEŠTAJ Tenja je smještena u istočnoj Hrvatskoj, u regiji Slavoniji, točnije, nalazi se četiri kilometara jugoistočno od Osijeka. To je područje Osječko-baranjske županije. Nema zasebnu općinu, nego je sastavni dio Osijeka, time je ovo naselje i povezano s Osijekom. Zemljopisne koordinate su: z. š. 45.498 N z. d. 18.747 E
Osijek i Tenju povezuju dvije prometnice. To su tkz. Tenjska cesta i osječka obilaznica. Postoji i javni prijevoz koji prijevozi putnike u dvije linije. Tu je, naravno i biciklistička staza koja je tek nedavno dovršena. Iz Tenja za Osijek postoje dnevne migracije ljudi. Uglavnom su to radnici, ali i učenici te studenti jer je Osijek najbliže industrijsko i obrazovno središte.
2. PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJAa) Reljefna obilježja Glavninu prostora karakteriziraju mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Iz karte možemo primjetiti kako na prostoru Tenja prevladavaju prapor te jezersko barski sediment. Tektonske aktivnosti gotovo nema. Nisu pronađena nikakva nalazišta ruda ili nekih drugih prirodnih izvora.
b) Vodene površine Već iz karte možemo primjetiti kako na prostoru Tenja nema voda takućica, niti stajaćica, pa tako ne postoje nikakve zaštite vodnih resursa. Postoji mali dio močvarnog polja koji prekriva tek neuočljiv dio na karti. (zaokruženo) Prema istraživanju Nevena Kralj i Nives Sokolić iz 2006. godine na području Osijeka, pa tako i Tenja bile su osobito povećane koncentracije željeza, koje su čak do dvadeset i pet puta više od zakonom propisanih, i bakra, koje su dva puta više od dopuštenih.
c) Klimatske prilike Kao i ostatak Slavonije, tako i Tenja ima umjereno toplu, kišnoj klimi, bez značajnijih sušnih razdoblja, s oborinama jednoliko raspodijeljenim tijekom godine. Srednja godišnja temperatura je 10°C, a srednja mjesečna varira od –1 do 21 °C, s najhladnijim razdobljem u siječnju, kada minimalne temperature mogu biti i ispod – 25°C, te najtoplijim razdobljem u srpnju i kolovozu, kada maksimalne temperature prelaze 40°C. Prosječne godišnje količine oborina variraju od 609 mm do 792 mm. Oborine tijekom godine imaju maksimum u lipnju, sekundarni maksimum u studenome, bez izrazito sušnih mjeseci. Vjetrovi su u prosjeku slabi, a njihovi smjerovi promjenjivi.
d) Tlo i životinjski svijet Tenja ima dobro obradiva tla. Iako je dio Osijeka i čini se da nema obradivih površina to nije istina. Postoji stari dio Tenja koji nije plansko izgrađen, nego ima velik broj poljoprivrednog stanovništva pa tako i obradivih površina. U Tenji postoji Lovačko društvo “Sivi Soko” koja djeluje od 1998.godine. Na ovom području ne postoji nikakva zakonom zaštićena ili endemična vrsta.
e) Biljni svijet Već na prvi pogled uočava se dominacija intenzivno obrađivanih oranica unutar kojih je uklopljena većina naselja u osječkoj okolici. Uvećana karta prikazuje kako na prostoru Tenja prvladavaju intenzivno obradive oranice te vlažne livade. Na zapadnoj strani Tenja nalazi se šuma hrasta lužnjaka, poznata pod imenom Rosinjača. Vrlo značajan za Tenju je park oko dvorca obitelji Adamović. U njemu ima 47 drveća i grmlja, od kojih 8 četinjača i 39 listača, te jedan ginko, koji je ujedno i simbol Osnovne škole Tenja.
3. FIZIONOMSKA I MORFOLOŠKA OBILJEŽJA NASELJA Tenje je podjeljeno u dva djela. Iako ne izgleda tako, razlike ipak postoje. Novo naselje je planski izgrađeno i podjeljeno u paralelne ulice. Zbog toga izgleda bas kao dio Osijeka. Postoji ukupno 32 ulice u novom djelu. One su dobile nazive po hrvatskim rijekama i poznatim piscima. Glavna tenjska ulica zove se Osječka jer vodi u Osijek. Na nju se nadovezuje ulica Sv. Ane, ali ona pripada starom dijelu. Zemljišne parcele nisu jednake veličine. U novom djelu ima oko 900 kuća.
Stari dio Tenja nije planski izgrađeno i podsjeća na obično selo. Ono se sastoji od 20 ulica koje su podjeljene u dva reda paralelnih ulica. Glavna ulica je ulica Sv. Ane, ona se nadovezuje na Osječku. Ostale ulice dobile su nazive po poznatim osobama u hrvatskoj povijesti. Zemljišne parcele i ulice su puno veće za razliku od novog djela. U starom djeli ima oko 1000 kuća.
Kuće nemaju posebno prepoznatljive oblike niti pročelja. U starom dijelu većina kuća su niske prizemnice s velikim dvorištima. U starom dijelu zakonom je dozvoljeno uzgajanje domaćih životina. Upravo zbog toga i susrećemo velika dvorišta koja nerijetko imaju štagljeve i čardake.
U novom djelu zastupljena je visoka gradnja s manjim dvorištima, a kuće su međusobno povezane, sljepljene. Ovdje je grad bliže i to se osjeti odmah pri ulazu. Gotovo nemoguće je pronaći bilo koju vrstu životinje osim psa ili mačke.
4. POVIJEST Tenje (Thehene, Thehne, Thehnye, Tehyne) spominje se prvi puta u popisu katoličkih župa kod skupljanja desetine 1332.-1335. godine. Samo ime je mađarskog podrijetla što znači krava. Dobilo je takav naziv zbog velikih livada za ispašu krava. Župa i mjesto Tenje su postojale i prije 1332. godine. Tenje je 1332. godine bila katolička župa u Osječkom arhiđakonatu. Župa je imala oko 900 duša te svoje crkve i kapelice. Nedaleko od Tenje nalazila se velika opatija benediktinaca sv. Duha u Nuštru, a južno od Tenje posjedi redovnika ivanovaca. Tenje je bilo napušteno sve do 1697. godine kada su ga naselili pravoslavci izbjeglice. Otada se mjesto nalazi u posjedu austrijske vojske i komore do 1746. godine, kada je mjesto dobio grof Palfy. Godine 1763. posjed (Tenje i Erdut) je kupio virovitički podžupan barun Ivan Kapistran Adamović. Adamović ga je uredio i naselio osobito katolicima jer je i sam bio katolik, Hrvat. Poslije njegove smrti posjed je 1804.g. od njega potječe tenjska loza Adamovića.
U drugoj polovici 19. stoljeću Tenje je pripalo općini Sarvaš. Kasnije je Hrvatska vlada podigla Tenje na samostalnu upravnu općinu s Antunovcem. Sve do 1962. godine bila je Tenja upravna općina, a tada je ukinuta općina Tenja i pridruženo je mjesto općini Osijek. Nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine i ustrojem županija, gradova i općina 1993. godine Tenja je kao prigradsko mjesto pripalo pod grad Osijek. Za katolike u Tenji brinuli su se franjevci iz Osijeka jer su izgradili kapelu posvećenu sv. Ani koja je danas župna crkva. Katolička župa u Tenji je podignuta tek 1975.g. Godine 1875. Tenje je imalo 2236 pravoslavna i 768 katoličkih stanovnika. park u kome je izgrađen dvorac obitelji Adamović
Do agresije na Hrvatsku 1991. g. Tenja se razvila u veliko prigradsko naselje, a i Osijek se znatno približio Tenji. U Domovinskom ratu Tenja je razrušena, a hrvatsko stanovništvo prognano. Nakon mirne reintegracije počela je obnova Tenja, a srpsko stanovništvo započelo je s iseljavanjem.
5. GOSPODARSKEPRILIKE Za sada u Tenji ne postoje neke važnije ili razvijenije gospodarske grane, ali postoji plan o izgradnji gospodarske zone. Gospodarska zona Tenja namijenjena je obrtnicima te malim i srednjim poduzetnicima. Nalazila bi se na ulazu u naselje neposredno uz prometnicu Osijek-Tenja. Površina zone je 5,62 ha, a podijeljena je u 27 parcela veličine od 935 do 2.366 m2. No za sada je to samo plan koji ne vidi svoje rješavanje uskoro.
Kako su spodarske djelatnosti vrlo ne razvijene u samom Tenju, ljudi odlaze u Osijek raditi u raznim djelatnostima. Kao najvažnija djelatnost je poljoprivreda kojom se ljudi bave najviše u starom dijelu. Na slici možete vidjeti kako Tenju okružuju obradive površine. Tu je i Osnovna škola te Mjesn odbor i pošta. Neizostavni cafe barovi i trgovine i još neke druge djelatnosti koje su manje razvijene. Već nekoliko puta provođena je peticija o odvajanju Tenja od Osijeka, ali do sada bezuspješno.
OŠ Na sadašnjoj lokaciji škola radi od 1928. godine kada je kapacitet bio primjeren tadašnjim potrebama . U drugoj polovici XX. stoljeća pokazao se manjak učioničkog prostora. Stoga se adaptirala stara školska zgrada – dvorac "Adamović", zakonom zaštićen spomenik kulture od 1969. godine. Izgrađena je i nova školska zgrada 1972. god. Zbog nedostatka prostora nastava se jedno vrijeme održavala u tri smjene, što je bilo vrlo naporno . Velikim zalaganjem, 2005. godine počela je obnova dvorca "Adamović”. Završetakom radovova u siječnju 2006. godine učenici su konačno krenuli na nastavu u dvije smjene i dobili bolje uvjete za kvalitetan rad.
Na slici je prikazana obnovljena škola, odnosno dvorac Adamović i kako je izgledala prije obnove.
6.stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Tenja je imala 7663 stanovnika 51% Hrvata 40% Srba 9% ostalih Prema popisu iz 2001. Tenja ima 6.747 stanovnika od čega: Hrvata 65%, Srba 30%, Ostalih 5%, U samo 10 godina broj stanovnika se smanjio za gotovo 1000 stanovnika.
7. KULTURA KUD Josip Šošić Osnovan je 2002. godine. Nosi ime najmlađeg poginulog branitelja iz našeg mjesta U veljači 2003. godine zabilježio svoj prvi nastup Prve vrijednije nošnje u vlasništvu KUD-a napravljene su početkom 2005. godine u novoosnovanoj «Radionici za izradu tradicijskog ruva» Prvi instrumenti za potrebu KUD-ovskih tamburaša kupljeni su 2004. godine od donacije Županije Osječko-baranjske. Danas kud djeluje jako dobro i iza sebe ima mnoštvo uspješnih nastupa
U sklopu KUD-a djeluje MPS “Baće” koji također bilježe jako dobre rezultate. Tu su i vezilje koje izrađuju nošnju i tako štede novac za potrebnije stvari. Najznačajniji nastupi bili su u Đakovu na “Đakovačkim vezovima” 2008. godine, u Požegi na glazbenom festivalu “Zlatne žice slavonije”, a od važnijih putovanja izdvojila bi posjet susjednoj Bosni i Hercegovini.
Smotre * “Slavonijo u jesen si zlatna” 2008. godine održana je 5. smotra folklora u Tenju. Svake godine gostuje nekoliko KUD-ova iz susjednih zemalja i gradova iz cijele Slavonije. Uz prigodan program koji se odvija u večernjim satima, postoji i izložba malih životinja u skolopu udruge “Zimovka” te etno sajam u suradnji s ETNO Centrom iz Osijeka. Svake godine mimohod predvode zaprege. Nakon programa održavaju se nastupi tamburaških sastava, a fešta potraje do ranih jutarnjih sati.
* Pokladno jahanje Pokladno jahanje je manifestacija koju također organizira KUD. Ove godine obilježit ce se po 4. puta. Na manifestaciji sudjeluje nekoliko desetaka jahača iz cijele Slavonije i Baranje. Organizirano je tako da jahači cijeli dan obilaze naselje i zaustavljaju se na posebno uređenim mjestima. Cijeli program završi velikom zabavom.
8. SPORT * NK Slavonac datira od 2005. godine * BK Tenja (boćarski klub) počeo s radom 2005. godine broji 23 člana * RK Tenja
9. JOŠ NEKE ZNAČAJKE * 26. 7. svake godine obilježava se crkveni god u Tenju Duhovni život se odvija u dvije zgrade: župna cekva Sv. Ane i pastoralni centar Uznesenja Marijinog. U crkvi djeluju tri zbora: zbor mladih, mješoviti zbor i zbor baka U Tenju je izgrađena i pravoslavna crkva. Govori se štokaštinom i nema posebno prepoznatljivog naglaska, zbog blizine grada. Prošle godine podignut je spomenik palim braniteljima.
... ZA KRAJ... • Sve informacije koje sam vam dala u ovoj prezentaciji, a i one koje sam propustila možete naći u: • http://www.kud-josipsosic.com/ • http://hr.wikipedia.org/wiki/Tenja • dr.sc. Stjepan Sršan – “Povijest”