1 / 48

Istočna Europa na prekretnici između ekonomija: zapadne Europe, BRIK-a i zemalja Dalekog istoka

Istočna Europa na prekretnici između ekonomija: zapadne Europe, BRIK-a i zemalja Dalekog istoka. Mario Švigir Glavni ekonomist SSSH. PRVI VAL GLOBALIZACIJE MOŽEMO VEĆ REGISTRIRATI... 100 GODINE NOVE ERE.

myra
Download Presentation

Istočna Europa na prekretnici između ekonomija: zapadne Europe, BRIK-a i zemalja Dalekog istoka

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Istočna Europa na prekretnici između ekonomija: zapadne Europe, BRIK-a i zemalja Dalekog istoka Mario Švigir Glavni ekonomist SSSH

  2. PRVI VAL GLOBALIZACIJE MOŽEMO VEĆ REGISTRIRATI... 100 GODINE NOVE ERE

  3. Globalno i subregionalno “preslagivanje” razvoja od kasnog srednjeg vijeka do potkraj 20 stoljeća (procjene )

  4. “Najsvežija” slika koja prikazuje dinamiku rasta različitih grupacija zemalja... Izvor: Međunarodni monetarni fond; WEO

  5. NO... STOPE RASTA NE GOVORE KAKVO JE STANJE BOGATSTVA, ODNOSNO DOHOTKA, MEĐU RAZLIČITIM GRUPACIJAMA ZEMALJA...TO NAM GOVORI BRUTO DRUŠTVENI PROIZVOD PO GLAVI STANOVNIKA – 2007 GODINA Izvor: Međunarodni monetarni fond; 2007.g.

  6. Izvor: World bank; 2007.

  7. Za sagledavanje svake grane danas polazište je povijesni razvoj gospodarskih struktura • Iako je 20 stoljeće stoljeće kulminacije industrijskog razvoja vratimo se malo unatrag... • Globalizam ili globalizacija trgovanja nije moderan fenomen • 1.) Tradicionalno je trgovanje (specijalizacija proizvodnje i prodja) ovisila o: 1.) prirodnim prednostima (resursima), sigurnosti trgovačkih puteva,vojno osvajačkim odnosima itd. • 2.) od 18. stoljeća nacionalni razvoj ovisi ključno o industrijama: odnosno o industrijskom načinu proizvodnje i tehnologijama • 3.) od 20 stoljeća, iza drugog svjetskog rata na razvoj industrije utječe : • a) razvoj nacionalnih razvojnih politka ( tečaj, trgovinska politika, fiskalna, monetarna politika, politika dohodaka) • b) uspotavljanje dijelomično globalnih uvjeta utječu napori uspostavljanja mira globalno kao i prvi napori ka slobodI kretanja; robe, kapitala, resursa, kasnije i cijelih industrija • c) Industrijski razvoj u 3 tisućljeću obilježava trajno mijenjanje odnosa između konkurencije i suradnje, trgovine i investicija/ vlasničkog povezivanja ( Japan i SAD, Japan i Kina, Europa i Kina, SAD i Kina, Brazil i SAD, istok i zapad Europe)

  8. Problemi industrija u 21. stoljeću i ekonomski razvoj baziran na “konkurencijskom iscrpljivanju” • Industrija je velikim dijelom doprinijela povećanju ekonomskog blagostanja u cijelom svijetu – stabilan izvor rasta i zaposlenosti te pozitivnih multiplikacijskih utjecaja na ostale sektore i cijelo društvo bez obzira na razinu razvoj ili veličinu tržišta • Kroz različite etape razvoja industrija; tehnološki (inovacija), proizvodnim asortimanom( promjene ukusa potrošača, kupovna moć), pristupu ljudskom kapitalu i zaposlenima ( ILO, standardi rada, industrijski odnosi, nacionalna zakonodavstva) • Razvoj industrija je išao od uvozno supstitutivnih ( danas još prisutan na velikim tržištima: Kina, Brazil, Indija) do izvozno orijentiranih industrija ( EU, Japan, SAD, Kina, jugoistočna Azija) – od protekcionizma do merkantilizma do doktrine slobodne trgovine • I danas najveće stope rasta ostvaruju brzo rastuće industrijske zemlje poput Kine • Rizici globalnog industrijskog razvoja: prekapacitiranost, utjecaj na okoliš okoliša, sve složeniji trgovinski odnosi, pad potražnje rizici vlasničko financijske umreženosti, žestoka (ne)cjenovna konkurencija ( rad, porezi, društveni i tehnički standardi, trgovinska ograničenja)

  9. O čemu sve ovisi mjesto Istočne Europe i brzina daljenjeg industrijskog razvoja regije ? • Veličina gospodarstava – masa potrošnje, relativni odnosi prema drugim regijama svijeta – tip tržišta • Dinamika rasta – zanimljivost tržišta • Vrsti rasta – resursno, tehnološka intenzivnost, troškovi, standardi, regulativa tržišta • Postojeće strukture gospodarstava ( samodostatnost,komplementarnost, konkurencija ) – mogućnosti suradnje, investicije • Restrukturiranje gospodarstava i ekonomija – proizlazeći ekonomski i društveni problemi • Okviri razvoja - Važnost koju sektor metala, prerađe metala, strojogradnje i industrija prijevoznih sredstava itd... ima u konceptu razvoja – nacionalne industrijske politike i nadnacionalnE (EU, globalne) incijative i procesi (Ugovor o osnivanju EU; makroekonomski dijalog, Mastricht, monetarna unija, sektorski dijalog, socijalni dijalog, međunarodni standardi )

  10. VANJSKA TRGOVINA – IZVOZNA ORIJENTIRANOST KAO KLJUČ RASTA I RAZVOJA INDUSTRIJA KOJE SU PREDSTAVLJALE TEMELJ RASTA GLOBALNE EKONOMIJE U 20TOM STOLJEĆU

  11. TRGOVINSKA MATRICA GLOBALNO ...TKO S KIME TRGUJE ? Izvor: COMTRADE, izvozno uvozna baza EU

  12. Kakvi su industrijski odnosi u svijetu – tko kupuje industrijske proizvode iz Istočne Europe ? • Udjeli po udjelima Istočna Europa sudjeluje u uvozu grupacija sa : • U EU 15 6 % • U ostalim EU25 5,4 % • Bliski istok 4,6 % • Azija 3 % • Afrika 3,5 % • U Svjerskoj Americi 1 % • Latinska Amerika 0,7 % • Oceanija 0,2 %

  13. Tko pak kupuje proizvode iz EU 15 ? • Azija 30,5 % • Sjeverna Amerika 26 % • Ostale EU 25 članice 16 % • Zapadna Europa izvan EU 11 % • Središnja i istočna europa 7 % • Latinska Amerika 5 % • Afrika 3 % • Bliski istok 1,5 % • Oceanija 1 % • ŠTO SE KONKRETNO DOGAĐA SA PROIZVODNJOM RAZLIČITIH METALSKIH PODRUPACIJA U EU ?...

  14. Prikaz različitih brzina rasta podsektora u sklopu metalsko industrijsko konglomerata... Izvor: Panorama EU gospodarstva; 2008.g treći kvartal, EUROSTAT

  15. Različite brzine rasta i razvoja metalskog konglomerata EU • KONTINUIRANI RAST : Auto i avio industrija, složena mašino gradnja • Storojogrdnja i oprema • Mašinski alati • Kućanski strojevi • EKSPLOZIJA RASTA NAKON 2004: Izraziti rasta prizvodnje osnovnih metala • Propulzivnih rast proizvoda od metala • Stope rasta i obujam proizvodnje i nekoliko puta veći od strojogradnje • RELATIVNA SPOROST RASTA: Relativno spori rast proizvodnje eletronike • Najveći pad proizvodnje uredske opreme • Relativno najbolji položaj Uu podrupaciji proizvodnje električnih strojeva i aparata

  16. Za industrijski razvoj tranzicijskih zemalja EU je bitna trenutna slika izvozne orijentiranosti EU • Koliko se ind. proizvoda prodaje unutar EU, a koliko izvan EU? ( grupiranje ) • Unutar više od 30 % ( brodogradnja, kemijska industrija, autoindustrija, uredska oprema, radio i TV oprema, proizvodnja metala) • Izvan više od 20 % proizvodnje ( precizni instrumenti, radio i TV oprema,strojogradnja, kemijska industrija, uredska oprema, brodogradnja)

  17. Na koje faktore industrijski razvoj reagira i koje teme treba očekivati u budućnosti sektorskog dijaloga ? • Trendovi na burzama roba i sirovina • Dugoročniji trendovi kretnja burzovnih indeksa • Očekivanja • Neke zakonitosti razvoja industrije sukladno ukupnom razvoju zemlje i svjetskog gospodarstva • Tehnologija • Demografska kretanja, projekcije kupovne moći u budućim desetljećima te projekcije o kretanju cijena • Dostupnost energije • Projekcije o promjenama potražnje za različitim vrstama industrijskih proizvoda

  18. U EU je pokazatelj očekivanja kupaca pokazatelj o trenutnom stanju optimizma tržišta

  19. U posljednjem su se desetljuću izrazito povećale cijene resursa za metalske i nemetalske industrije...

  20. Cijene kretanja burzovnih indeksa govore o percipiriranju rizika ulaganja u industrije/u ...

  21. Proizvodnja i trgovanje proizvodima metalske industrije relativno “vjern”o slijedi trend kretanja globalnog BDP-a ...

  22. Tko je sve uključen u ovoj konzorcij budućnosti.. • NAM članovi koji su u konzorciju Hubble industrijskih partnera: • Avnet, Inc. • BAE Systems • Ball • Bally Ribbon Mills • Bechdon • Boeing • Castrol Inc. • General Dynamics • Honeywell • Indium Corporation of America • Industrial Retaining Ring • Kaydon Custom Bearings • Lake Shore Cryotronics • Lockheed Martin • Marlow Industries • TFE • Tyco International • Unisys 

  23. Crvenom bojom su prikazani dijelovi svijeta koji imaju najveću gustoću stanovništva ili prirast... teoretski i praktično govore o smjeru razvoja kupovne moći u dužem vremenskom periodu

  24. Kretanje osnovnih pokazatelja cijena utječe na kupovnu moć, investiranje ali i na cjenovne politike u cijeloj ekonomiji ( krediti, komunalni troškovi, troškovi rada, troškovi usluga ) ...

  25. Komercijalno stručne procjene o tipu proizvoda koji će se tražiti/kupovati za neku konkretnu industriju ....ovdje se radi o tipu brodova

  26. Analitički dossier A; činjenice za sektor čelika • Godišnja proizvodnja od 1,057 milijuna tona ( 2004.g.) ;univerzalno i multiplikativno upotrebljiv materijal • EU 193 milijuna tona čelika ( 18 %) svjetske proizvodnje, slijedi Kina (272 mil. tona), Japan (113 mil. tona) te USA(99 mil. tona) • Vrijednost EU proizvodnje oko 21 milijarde Eura – 1 % BDP-a EU • Stagnacija izvoza na razini od 12 milijuna tona; pad izvoza u Kinu i Iran • Potražnja i ponuda Kine najvažniji faktor za objašnjenje kretanja cijena gotovih proizvoda i sirovina • Kao rezultat pregovor u sklopu Ugurvajske runde pri WTO carina na većinu proizvoda od čelika spuštena na 0 posto • Nakon 50 g ECSC pravila u ovom sektoru su uređena Ugovoromo EU: posebno u dijelu koji se odnosi na zabranu dumpinga i državnih pomoći ovih sektora

  27. Slikovni prikaz: “atlas” proizvodnje čelika

  28. Neke od procjena o potražnji za čelikom ...

  29. Korporativni razvoj: trend koncentracije i multinacionalna podjele proizvodnje

  30. Neke od globalnih značajki za režim trgovanja bitne za proizvođače u regiji • 2002. SAD uvele prohibitivne carine na uvoz proizvoda iz sektora čelika • Posljedično uvođenje kvota u EU, ali bez većeg utjecaja na tradicionalne izvozne puteve • 2003. SAD i EU ukidaju ove vanjko tgovinske mjere ograničenja • Multilateralni razgovori o kontroli i ukidanju državnih potpora • Dozvole za uvoz čelika do 2009. godine • Bilateralni ugovori sa zemljama bivšeg Sovjetskog saveza

  31. Sektor čelika; BRIC i Daleki istok • Indija: Steel authority of India Limited, Tata Steel među najvećim kompanijama u zemlji – ograničen režim pristupa tržištu; limiti udjela u vlasništvu, uvozne kvote, državna kontrola, velika tržišta • Brazil; stopa rasta ind. proizvodnje 8,8 % 2008 g. najveća stopa rasta izvoza čelika, ključno tržište; SAD,slijede: Argentina, Kina pa EU, za industriju bitno članstvo u MERCOSUR-u • Kina – metalurgija i strojogradnja 30 % ind. proizvodnje, no relativno spor inovacijski rast, državno vlasništvo

  32. Analitički dossier B; činjenice za sektor automobilske industrije • Globalna industrija ( liberalizirano tržište uz veliku prisutnost offshoring-a u zemlje sa zaštićenim tržištima ) • 32 % zapadna Europa , 20 % Azija i pacifičke zemlje, 29 % Sjeverna Amerika • 2001. godine promet of 452 milijarde eura, od čega 272 mlrd u zapadnoj Europi • 8,5 % ukupno zaposlene radne snage u EU • 9 % ukupne dodane vrijednosti prerađivačke industrije u EU • EU predvodnik globalne automobilske industrije u integriranom proizvodnom lancu ( istraživanje i razvoj, dizajn, proizvodnja i prodaja) u 2000. investirano 33 milijarde eura • Potencijal rasta ovisi o nastavku pregovora u okviru Svjetske trgovinske organizacije, nastavku aktivnosti u okviru sporazuma sa zemljama Mercosura, veća razina trgovanja sa Kinom i zemljama Jugoistočne Azije • Prepreke investiranju u zemlje Jugositočne Azije, Indiju, Kinu i Rusiju

  33. Slika industrijskih sila u proizvodnji automobila ...

  34. Udjeli u proizvodnji automobila...

  35. Proizvodnja po zemljama...

  36. BRIC • Brazil; jaka automobilska industrija ( , vlastita avio industrija ( Embrauer ), inače vrlo diverzificirana industrija, umjerene do nešto jače zaštite • Kina – 9 milijuna automobila u 2007.g., do 2020. prvi proizvođač u svijetu, no još uvijek velikim dijelom za domaće tržište

  37. I zašto je toliko složeno • Upravljati procesom suradnje između zemalja različite razine dostignutog industrijskog razvoja i kupovne moći ? • Iz više razloga koje vidimo na sljedećem grafikonu ....

  38. Inovacijski rast Efikasnost korištenja kapitala Upravljanje rizicima Bolji rezultati graničkog prihoda i dobiti Jačanje rasta Povećanje povarata udjelnicima Nova radna mjesta Povećanje vještina Koristi za lokalni razvoj Socijalne investicije Poslovna etika Sigurnost efikasnot korištenja resursa Razvoj novih proizvoda Proizvodi koji prate životni Ciklus Usluge koje slijede proizvode Ekonomski rast Društveni razvoj Soc. dimen zija razvoja Održivost Očuvanje okoliša Razvoj koji ne uništava Ljudska prava Društvena izoliranost Zajedništvo Odni odnosi Solidarnost Sigurnost EU kao model ujedinjavanja I poštivanja različitosti Društvo koje ne uništava Čist zrak, voda i zemlja Smanjenje ispuštanjaCo2 Smanjenje otpada Otjecanje otpada u eko Sustave Biorazličitost vrsta

  39. Rizici da globalna utakmica ne bude fer ... • Svjetska trgovinska utakmica - WTO • Svjetski standardi rada – ILO • Svjetski standardi mira – UN • Svjetski standardi financijske stabilnosti – MMF ? • Svjetski standardi pomoći slabije razvijenim - WB • I suradnja svih aktera

  40. Stabilnost, dinamika i suradnja te upravljanje procesom nadmetanja u industrijskom razvoju... • Je li to moguće ? • Da li i kako mogu domaće industrije surađivati sa EU i kako mogu učiti i mogu li biti “članovi industrijskog kluba?” • Obzirom na razlike u troškovnim, tehnički i tehnološkim, zakonodavnim i inim okvirima – kako izbjegavati nelojalnu konkurenciju • EU se buni na dumping u politici cijena, poreznu konkurenciju, socijalni dumping • Konkurencija izvan EU se buni na tehničko zakonodavstvo koje štiti EU i sučeljava se sa tehnološkom superiornošću iz EU; postoji li prostor za tehnološku suradnju • Može li se upravljati ovim procesom razlika ? • Kako se pridružiti procesima i znanjima uznapredovalom socijalnom i industrijskom dijalogu u metalskom konglomeratu u EU

  41. Ključna pitanja • Regulacija tržišta i suradnja • Industrijski odnosi i suradnja • Tehnološki razvoj i suradnja • Dostupnost energije; istok i EU • Suradnja u okvirima standardizacije u procesu zaštite okoliša • Kako socijalni partneri mogu surađivati u procesu spajanja i preuzimanja industrija te premještanja industrija (sektorska tijela socijalnih partnera, europska radnička vijeća, asocijacije )

  42. Ugovori..platforme... • Kumulirano iskutvo Europske zajednice čelika i ugljena • Mogu li europske inicijative poput Car21 ili LEADERship odgovoriti na globalna pitanja industrijskog razvoja, konkuretnosti i stupnja korištenja kapaciteta, i koko se zemlje iz regije mogu tome procesu pridružiti ? • Kako će na budućnost ovih industrija utjecati demografski razvoj u matičnim zemljama i imigracijska politika ? • Global Adjustment Fund i European Restructuring Monitor – jesu li svi socijalni partneri iz industrija u regiji uključeni u europske programe “kompenziranja” globanih trendova restrukturiranja • Mechanical Engeenering policy dialogue – jesu li sve strane u regiji spremne za razvojni dijalog- jesu li dovoljno jake i imaju li kvalitetne kanale suradnje

More Related