1 / 21

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA. Seminar: Devizni tečaj i devizno tržište I Obvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. Izdanje 259. - 317. str. Pregled seminara:. Formiranje deviznog tečaja Hedging Devizna arbitraža Devizna arbitraža - cross tečajevi. Zadatak 1.

duncan
Download Presentation

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA Seminar: Devizni tečaj i devizno tržište I Obvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. Izdanje 259. - 317. str.

  2. Pregled seminara: • Formiranje deviznog tečaja • Hedging • Devizna arbitraža • Devizna arbitraža - cross tečajevi

  3. Zadatak 1. Uslijed negativnih trendova u hrvatskom gospodarstvu izaslanstvo MMF-a dolazi u Hrvatsku na "dodatne konzultacije". Krajnji dogovor rezultirao je kreditom MMF-a Hrvatskoj u iznosu 5 mlrd. eura. Gdje biste knjižili ovu transakciju u bilanci plaćanja Hrvatske? Obrazložite svoj odgovor. Ako bi ova pomoć bila nepovratna gdje biste je onda knjižili? Kako bi ovaj dogovor utjecao na devizni tečaj u Hrvatskoj? Grafički prikažite i objasnite!

  4. Zadatak 2. * Centralna banka zemlje A odlučuje prodavati stranu valutu i kupovati domaću valutu na domaćem financijskom tržištu. Kako će ovakav potez djelovati na tečaj domaće valute? Prikažite to grafički i ukratko objasnite!

  5. Zadatak 3. Pretpostavite da IBM prodaje računala u Japan i prima jene kao prihod od izvoza. IBM-ovi troškovi proizvodnje su u dolarima. Riskira li IBM aprecijaciju ili deprecijaciju jena? Obrazložite svoj odgovor. Što IBM može učiniti na terminskom tržištu kako bi eliminirao rizik iz a) dijela zadatka? Koji je ovo instrument na deviznom tržištu?

  6. Zadatak 4. Nalazite se u ulozi deviznog arbitražera. Arbitrirajte u sljedećoj situaciji:   London          Tokyo                    Hong Kong   E=$/€  BID         ASK       BID        ASK         BID              ASK     1,25     1,27     1,24      1,28         1,28         1,29              Gdje ćete kupiti, a gdje prodati eure? Kolika je vaša zarada? Pretpostavite da raspolažete sa 1.000.000 $.

  7. Zadatak 5. Nalazite se u ulozi deviznog arbitražera. Arbitrirajte u sljedećoj situaciji:   Ljubljana     Zagreb                  Sarajevo   E=$/€  BID         ASK       BID        ASK         BID              ASK     1,20     1,30     1,26      1,27         1,25         1,31              Gdje ćete kupiti, a gdje prodati eure? Kolika je vaša zarada? Pretpostavite da raspolažete sa 1.000.000 $.

  8. Zadatak 6. Zadani su devizni tečajevi u financijskim centrima: Frankfurt London New York R=£/$=0,64 R=$/ €=0,96 R=£/€=0,64 Kako biste arbitrirali u ovoj triangularnoj arbitraži ako posjedujete $960.000? * Zanemariti ćemo gubitak prilikom promjene valuta (spread banke)

  9. Rješenje: 1. način: U NY ćemo kupiti 1.000.000 eura, prodati ih u Frankfurtu za 640.000 funti koje ponovno mijenjamo u dolare u Londonu (1.000.000$) Zaradili bismo 40.000$. 2. način: U Londonu bismo kupili 614.400 funti, promijenili ih u Frankfurtu za 960.000 eura koje opet mijenjamo u dolare u NY (921.600$). Ostvarili bi gubitak od 38.400$.

  10. 1. Devizni tečaj je jednak na svim dijelovima deviznog tržišta zahvaljujući: • deviznoj arbitraži • kamatnoj arbitraži • špekulacijama • hedgingu

  11. 2. Pokrivanje tečajnog rizika u terminskim i spot transakcijama nazivamo: • Hedging • Devizna arbitraža • Devizna špekulacija • Terminski posao

  12. 3. Namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu radi zarade na promjeni u tečajevima: karakterizira: • Kamatni paritet • Kamatnu arbitražu • Deviznu arbitražu • Deviznu špekulaciju

  13. 4. Promjena s $/€=2 na $/€=1,9 pri fluktuirajućem deviznom tečaju predstavlja: • Deprecijaciju dolara • Aprecijaciju dolara • Aprecijaciju eura • Ništa od navedenog

  14. 5. Arbitrirajte u sljedećem slučaju ako posjedujete eure! New York Frankfurt Tokio BID OFFER €/$=0,49 0,51 BID OFFER 0,51 0,53 BID OFFER 0,48 0,50

  15. 6. Ako potražnja za funtom u USA poraste pod fleksibilnim deviznim tečajem: • Dolar deprecira • Funta deprecira • Dolar aprecira • Ništa od navedenog

  16. 7. Ako je ugovorom izvršenje predviđeno na određeni dan u budućnosti kažemo da je riječ o • Futures ugovoru • Spot poslu • Terminskom poslu • Ništa od navedenog

  17. 8. Ako za jednu jedinicu domaće valute treba dati 0,5 jedinica strane valute riječ je o • Direktnom notiranju • Indirektnom notiranju • Unakrsnom notiranju • Pozitivnom notiranju

  18. 9. Ako Coca-Cola košta $1 u SAD-u i 0.75 eura u Francuskoj, tada • Ne vrijedi zakon jedne cijene • Ako vrijedi zakon jedne cijene, jedan eurovrijedi $1.33 • Ako vrijedi zakon jedne cijene, jedan euro vrijedi $0.75 • Ako vrijedi zakon jedne cijene, jedan euro vrijedi $1

  19. 10. Kupoprodaja vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj račun karakteristika je • Brokera • Dilera • Arbitražera • Sve navedeno

More Related