PSIHOLOGIJA

1. PSIHOLOGIJA VJEŽBE Ponedjeljak, 01.10.2012. godine Mustafa Šuvalija, ass.

2. E-mail adresa: msuvalija@fknbih.edu MSN Messenger adresa: mustafa.suvalija.fkkss@hotmail.com

3. OCJENJIVANJE • Ocjena zavisi od ukupnog broja osvojenih bodova; maksimalan broj bodova koji je moguće osvojiti je 100 • Ukupan broj bodova= bodovi na osnovu rezultata na testu + bodovi na osnovu seminarskog rada • Na osnovu rezultata na testu moguće je dobiti maks. 90 bodova • Na osnovu seminarskog rada moguće je dobiti maks. 10 bodova

4. OCJENJIVANJE • Test je moguće polagati: 1) putem 2 kolokvija 2) putem završnog ispita • Na prvom kolokviju moguće je ostvariti maksimalno 40 bodova; na drugom kolokviju moguće je ostvariti maksimalno 50 bodova; maksimalan zbir bodova sa oba kolokvija je 90 • Ako je student zadovoljan rezultatom na kolokvijima, bodovi sa kolokvija se sabiru i dodaju im se bodovi dobijeni na seminarskom radu; na osnovu zbira ovih bodova određuje se konačna ocjena

5. OCJENJIVANJE • Ako student nije izlazio na kolokvije, ili nije zadovoljan brojem osvojenih bodova na kolokvijima, treba izaći na završni ispit • Završni ispit nosi maksimalno 90 bodova; u ovom slučaju, ocjena se određuje na osnovu zbira bodova dobijenih na osnovu rezultata sa završnog ispita i bodova dobijenih na seminarskom radu

6. OCJENJIVANJE • Studenti koji ne izađu na prvi kolokvij nemaju pravo izaći na drugi kolokvij • Studentima koji izađu na završni ispit poništavaju se rezultati sa kolokvija; rezultati sa kolokvija više ne mogu uticati na ocjenu • Studenti koji žele izaći na kolokvije seminarski rad moraju predati prije drugog kolokvija • Studenti koji žele izaći na završni ispit seminarski rad moraju predati prije ispitnog termina na koji planiraju izaći

7. OCJENJIVANJE • Predavanje seminarskog rada je uslov za izlazak na ispit za sve studente, uključujući i vanredne studente • Seminarski rad iz nastavnog predmeta “Psihologija” se radi u grupama od 5 studenata • Studenti sami definiraju temu o kojoj žele pisati, te putem e-maila traže odobrenje da rade seminarski rad na tu temu

8. OCJENJIVANJE • Seminarski rad treba da zadovoljava određene metodološke i tehničke kriterije koji su objašnjeni u uputstvu za izradu seminarskog rada, koje studenti dobiju u elektronskoj formi kada im se odobri tema za pisanje rada • S obzirom na veći broj studenata koji će pisati jedan rad, isti mora imati minimalno 15 stranica (ne računajući naslovnu i prvu stranicu, sadržaj i literaturu) • Konačna verzija seminarskog rada se predaje u elektronskoj formi putem e-maila isključivo na adresu: msuvalija@fkn.unsa.ba

9. OCJENJIVANJE 95-100 bodova – 10 85-94 bodova – 9 75-84 bodova – 8 65-74 bodova – 7 55-64 bodova – 6 55 bodova i manje – 5

10. OCJENJIVANJE • Termini za kolokvije nisu uneseni u ISSS bazu; studenti koji izlaze na kolokvije trebaju ispit prijaviti za prvi ili drugi termin završnog ispita da bi im ocjena sa kolokvija mogla biti unesena u ISSS bazu

11. NAPOMENE O ISPITIMA  • Na ispit je uvijek potrebno nositi indeks • Specifičnost testova iz nastavnog predmeta “Psihologija”: jednom napisan/zaokružen odgovor se ne smije prepravljati; prepravljen odogovor se ne priznaje • Osnovna literatura za ispit: Hasković, M (2011.). Uvod u psihologiju. Sarajevo: Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu

12. NAPOMENE O ISPITIMA  • Dva načina pripreme za ispit u toku nastave: • Ponavljanje prezentiranog gradiva na kraju vježbi • Ponavljanje do tada pređenog gradiva na nekom od časova prije ispita • Određen broj pitanja koja budu postavljana u toku ponavljanja mogu biti uključena u test

13. ŠTA JE PSIHOLOGIJA?

14. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Etimološki: psihologija = psyche (grč. = duša) + logos (grč. riječ, govor) • Čime se bavi psihologija? • Wilhelm Wundt (Vilhelm Vundt, 1832. – 1920. godina); smatra se osnivačemmodernepsihologije; osnivač prvog psihološkog laboratorija u Leipzigu 1879. godine; začetnik strukturalizma u psihologiji

15. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Psihologija, u smislu razmišljanja i zaključivanja vezanih za ljudsko mentalno funkcioniranje i ponašanje, postojala je i prije “moderne” psihologije • Antički grči filozofi su se također bavili psihološkim pitanjima; npr., Aristotel je autor knjige O duši (gr. Peri Psyches, lat. De Anima), u kojoj raspravlja o vrstama duša kod različitih živih bića i njihovom djelovanju

16. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Rimski medicinar Galen (129. – cc 200. godina n.e.) je govorio o četiri vrste temperamenta (sangvinik, kolerik, melanholik i flegmatik) i pokušao ih povezati sa određenim tjelesnim tečnostima • Rasprave o psihološkim pitanjima vođene su i u drugim civilizacija (perzijskoj, kineskoj, indijskoj) i u okviru drugih filozofija (budističkoj, konfučijanskoj, hinduskoj itd.)

17. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • U srednjem vijeku rasprave psihološke prirode su bile izrazito prisutne, posebno kao dio teoloških rasprava u različitim religijama • Kršćanski teolog i mislilac Augustin (354. – 430. godina n.e.) u svom djelu Ispovijedi obilato se koristi metodom introspekcije vršeći detaljno samoispitivanje vođeno vjerskim pobudama

18. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Muslimanski mislilac al-Tabari (838. – 870. godina n.e.), autor knjige Firdous al-Hikmah, jednog od najranijih medicinskih priručnika koji između ostalih govori i o psihologiji i psihoterapiji • Ibn Hazm (994. – 1064. godina n.e.) autor knjige Golubičija ogrlica, koja je ustvari detaljna rasprava o psihologiji ljubavi

19. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • U vrijeme renesanse, psihološka pitanja su također bila razmatrana; npr., Leonardo da Vinci (Leonardo da Vinči, 1452. – 1519. godina), dao veliki doprinos razumijevanju vizuelne percepcije, te govorio o izražavanju emocija; Niccolo Machiavelli (Nikolo Makijeveli, 1469. – 1527. godina n.e.), italijanski mislilac iz Firence, poznat je po djelu Princ, u kojem razmatra neke aspekte političke psihologije, prije svega psihologije autoriteta, vođstva i moći

20. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Ove rasprave su intenzivirane početkom 17. stoljeća u djelima autora kao što su Descartes (Dekart), Spinoza, Locke (Lok), Voltaire (Volter), Compte (Komt) • Sa Wundtom, koji psihologiju tretira kao zasebnu nauku, dolazi i prvi pokušaj odgovoranja na pitanje “čime se bavi psihologija?” odnosno “šta je predmet izučavanja psihologije?”

21. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Prema teoriji strukturalizma, pravcu čiji je osnivač Wundt, psihologija treba da se bavi elementima svijesti; njen cilj je da svijest razloži na sastavne elemente i da ispita kako su oni povezani. • Prema funkcionalističkoj školi, čiji je osnivač John Dewey (Džon Djui, 1859. – 1952. godina), predmet izučavanja trebaju biti ne psihički elementi već psihički procesi, odnosno funkcije psihe, ono šta psiha čini

22. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Bihejviorizam: pravac u psihologiji koji smatra da se psihologija može baviti isključivo izučavanjem ponašanja (engl. behavior: ponašanje); • Najpoznatiji predstavnici bihejviorizma su Ivan Pavlov (1849. – 1936. godina), John Watson (Džon Votson, 1878. – 1958. godina) i B.F. Skinner (B.F. Skiner, 1904. – 1990. godina)

23. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Većina psihologa smatra da se psihologija treba baviti izučavanjem i psihičkih procesa i ponašanja; stoga psihologiju možemo definirati kao nauku koja nastoji opisati, objasniti, predvidjeti i kontrolirati ponašanje i psihičke procese • Zašto je stavljen naglasak na opisivanje, objašnjavanje, predviđanje i kontrolu?

24. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Zato što je zadatak svake nauke opisivanje, objašnjavanje, predviđanje i kontrola pojava koje izučava • Kako se svi psiholozi ne slažu oko toga koje su to pojave koje psihologija treba da izučava, postoje sumnje u to da li psihologija ispunjava prvi preduslov da bude nauke, a to je da ima jasno određen predmet izučavanja

25. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Ono što imamo na djelu jeste da različite škole u psihologiji (psihoanaliza, bihejviorizam itd.) imaju sebi svojstvene predmete izučavanja • Svaki predmet izučavanja zahtjeva postojanje metoda kojima će biti izučavan; ako ne postoji konsenzus oko predmeta izučavanja, ne postoji ni konsenzus oko metoda izučavanja; što dovodi u pitanje i drugi uslov da se neka disciplina smatra naukom: postojanja jasno definirane istraživačke metodologije

26. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Razlog zbog kojeg se psiholozi ne slažu oko toga šta trebaju izučavati je djelomično rezultat činjenice da nekim pojavama koje bi mogli izučavati u okviru psihologije nije lahko pristupiti, i da ih se može izučavati samo posredno (indirektno) • To je i jedan od razlog nastanka bihejviorizma; smatralo se da se prava nauka može baviti samo onim što je direktno dostupno, a to je ponašanje

27. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Kod ispitivanja pojava posredno (npr. nečijih uvjerenja na osnovu onoga što ta osoba kaže da vjeruje) imamo problem što ne možemo sa stopostotnom sigurnošću utvrditi da je posredujući faktor (u ovom slučaju izjava) nastala pod (isključivim) uticajem pojave koju mi izučavamo (uvjerenja); jedino bi takvom slučaju istraživanje onoga što osoba kaže da vjeruje bilo isto što i istraživanje onoga što osoba zaista vjeruje

28. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • Drugim riječima, metodološka ograničenost djelomično uzrokuje razlike u stavovima u pogledu predmeta izučavanja, iako bi u osnovi predmet izučavanja trebao biti taj koji određuje metodologiju • Osim što ne znamo kako tačno unutrašnji procesi utiču na ponašanje, ne znamo dovoljno ni o tome kako ti unutrašnji procesi nastaju, te koje moždane funkcije su uključene u njihov nastanak

29. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • To posebno važi kada je u pitanju ono što strukturalizam smatra da treba biti predmet izučavanja psihologije: svijest, odnosno elementi svijesti • “Svijest: Imanje slika, misli i osjećaja; svjesnost... Svijest je fascinantan ali neuhvatljiv fenomen; nemoguće je odrediti šta je, šta čini ili zašto je nastala.” (Macmillan rječnik psihologije, 1989.)

30. ŠTA JE PSIHOLOGIJA? • “Ne samo da naučnici nemaju ni nagovještaja o tome kako mozak proizvodi nešto kao što je osnovno iskustvo svijesti, naučnici nemaju nagovještaj o tome kako bilo šta ikada može proizvesti nešto slično svjesnom stanju” (Morsella, E. (2011, 4. decembar). How Do 3 Pounds of Brain Tissue Generate Our Consciousness? Dostupno na http://www.psychologytoday.com)

31. HVALA NA PAŽNJI!