PSIHOLOGIJA vježbe

1. PSIHOLOGIJAvježbe Ponedjeljak, 29.10.2012. godine Mustafa Šuvalija, asistent

2. UČENJE • UČENJE: TRAJNA PROMJENA U PONAŠANJU DO KOJE DOLAZI POD UTICAJEM ISKUSTVA • PRVI NAČINA RAZLIKOVANJA UČENJA: NA OSNOVU NAMJERE; UČENJE PO OVOJ OSNOVI DIJELIMO NA NAMJERNO I NENAMJERNO • DRUGI NAČIN RAZLIKOVANJA VRSTA UČENJA: NA OSNOVU KOMPLEKSNOSTI

3. UČENJE • PO OVOJ OSNOVI, UČENJE DIJELIMO NA: • KLASIČNO USLOVLJAVANJE • INSTRUMENTALNO USLOVLJAVANJE • UČENJE PUTEM POKUŠAJA I POGREŠKE • UČENJE IMITACIJOM • UČENJE UVIĐANJEM ODNOSA

4. KLASIČNOUSLOVLJAVANJE • NAJJEDNOSTAVNIJI OBLIK UČENJA • OTKRIO GA RUSKI PSIHOLOG IVAN PAVLOV • DEFINICIJA KLASIČNOG USLOVLJAVANJA: PROCES TOKOM KOJEG PRETHODNO NEUTRALNA DRAŽ, NAKON ODREĐENOG BROJA POJAVLJIVANJA ZAJEDNO SA DRAŽI KOJA BEZUSLOVNO IZAZIVA NEKU REAKCIJU, I SAMA STIČE SPOSOBNOST DA IZAZOVE TU REAKCIJU

5. KLASIČNO USLOVLJAVANJE • OSNOVNI POJMOVI VEZANI ZA KLASIČNO USLOVLJAVANJE: • BEZUSLOVNA DRAŽ • BEZUSLOVNA REAKCIJA • NEUTRALNA DRAŽ • USLOVNA DRAŽ • USLOVNA REAKCIJA

6. KLASIČNO USLOVLJAVANJE • MOGUĆE, OSIM USLOVLJAVANJA FIZIOLOŠKIH REAKCIJA, USLOVLJAVATI I EMOCIONALNE REAKCIJE • NAJPOZNATIJI EKSPERIMENT TE VRSTE JE EKSPERIMENT USLOVLJAVANJA EMOCIJE STRAHA KOD MALOG ALBERTA • SAŽETAK EKSPERIMENTA: MALI ALBERT, DJEČAK OD 11 MJESECI, U POČETKU EKSPERIMENTA SE NIJE PLAŠIO BIJELOG ZECA.

7. KLASIČNO USLOVLJAVANJE • DOK SE IGRAO SA ZECOM, ISTOVREMENO JE IZLAGAN JAKOM I IZNENADNOM ZVUKU; NAKON SAMO NEKOLIKO PUTA PONOVLJENE PROCEDURE, DJEČAK SE POČAO PLAŠITI I ZECA. • VAŽNO JE ZNATI DA NIJE MOGUĆE PUTEM KLASIČNOG USLOVLJAVANJA NAUČITI DA SE REAGIRA NA NA BILO KOJU DRAŽ

8. KLASIČNO USLOVLJAVANJE • KARAKTERISTIKE USLOVNIH EMOCIONALNIH REAKCIJA: BRZO I LAHKO SE STIČU, SPORO I TEŠKO SE GASE, LAHKO I ŠIROKO SE GENERALIZIRAJU • PROCES ELIMINACIJE OVAKO NAUČENIH REAKCIJA NAZIVA SE RAZUSLOVLJAVANJE • OSNOVNI PRINCIP RAZUSLOVLJAVANJA: USLOVNA DRAŽ SE UPARUJE SA NEKOM DRUGOM DRAŽI, TAKO DA NA KRAJU NE IZAZIVA ONU REAKCIJU KOJU JE PRETHODNO IZAZIVALA

9. KLASIČNO USLOVLJAVANJE • KLASIČNIM USLOVLJAVANJEM MOGU SE OBJASNITI NEKE PSIHOPATOLOŠKE POJAVE, KAO ŠTO SU FOBIJE • SHODNO TOME, I LIJEČENJE FOBIJA MOŽE SE ZASNOVATI NA ISTIM PRINCIPIMA, I UPRAVO TAJ PRISTUP SE PRIMJENJUJE U TZV. BIHEJVIORALNIM TERAPIJAMA • PRIRODU FOBIJA KAO NEČEGA ŠTO JE NAUČENO BIHEVIORISTI (I DRUGI) KORISTE KAO DOKAZ PROTIV TVRDNJI PSIHOANALITIČARA PREMA KOJIMA SU FOBIJE MANIFESTACIJA NEKOG PODSVJESNOG PROCESA

10. PAMĆENJE • PAMĆENJE: SPOSOBNOST ZADRŽAVANJA INFORMACIJA KOJE SMO STEKLI UČENJEM ILI ISKUSTVOM • PAMĆENJE SE SASTOJI IZ TRI PROCESA: KODIRANJE, POHRANJIVANJE I PRONALAŽENJE INFORMACIJA • JOŠ JEDNA DEFINICIJA PAMĆENJA: PROCESI KOJIM SE INFORMACIJE KODIRAJU, POHRANJUJU I PRONALAZE • KODIRANJE: PRETVARANJE PERCIPIRANIH INFORMACIJA U OBLIKE KOJI MOGU BITI MENTALNO REPREZENTIRANI

11. PAMĆENJE • TRI VRSTE KODOVA: VIZUELNI, AUDITIVNI I SEMANTIČKI • VIZUELNI KOD: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA NA OSNOVU NJIHOVIH VIZUELNIH KARAKTERISTIKA • AUDITIVNI KOD: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA NA OSNOVU NJIHOVIH ZVUČNIH KARAKTERISTIKA • SEMANTIČKI KOD: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA NA OSNOVU NJIHOVIH ZNAČENJA

12. PAMĆENJE • POHRANJIVANJE: ZADRŽAVANJE INFORMACIJA TOKOM VREMENA; ZA INFORMACIJU KAŽEMO DA JE POHRANJENA AKO SMO JE USPJELI ZADRŽATI U PAMĆENJU KROZ ODREĐENI PERIOD VREMENA • PONAVLJANJE: JEDAN OD NAČINA POHRANJIVANJA INFORMACIJA • PRONALAŽENJE: LOCIRANJE POHRANJENIH PODATAKA I NJIHOVO VRAĆANJE U SVIJEST

13. PAMĆENJE • STRATEGIJA PRONALAŽENJA POHRANJENIH INFORMACIJA ZAVISI OD NAČINA KODIRANJA • NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA INFORMACIJA SE MOŽE DESITI USLJED: • LOŠEG KODIRANJA • NEPOHRANJIVANJA KODIRANIH INFORMACIJA • POHRANJIVANJA BEZ ODGOVARAJUĆIH ZNAKOVA ZA PRONALAŽENJE

14. PAMĆENJE • POSTOJE TRI VRSTE PAMĆENJA: • EPIZODIČKO PAMĆENJE • SEMANTIČKO PAMĆENJE • PROCEDURALNO PAMĆENJE • RAZLIKA IZMEĐU OVE TRI VRSTE PAMĆENJA JE U VRSTI SADRŽAJA KOJI SE PAMTE

15. PAMĆENJE • EPIZODIČKO PAMĆENJE: PAMĆENJE INFORMACIJA VEZANIH ZA DOGAĐAJE I NJIHOVO VREMENSKO – PROSTORNO POVEZIVANJE • TO JE SJEĆANJE NA DOGAĐAJE KOJI SU SE DOGODILI NAMA ILI U NAŠEM PRISUSTVU • PRIMJERI: SJEĆANJE NA TO ŠTA SMO JELI ZA RUČAK, ILI SJEĆANJE O ONOME O ČEMU SE GOVORILO NA PREDAVANJU

16. PAMĆENJE • SEMANTIČKO PAMĆENJE: PAMĆENJE OPŠTEG ZNANJA I ČINJENICA O SVIJETU (RIJEČI, POJMOVA, GRAMATIČKIH PRAVILA); PRIMJERI: ZNANJE KOJE JE TESTIRANO NA TESTU OPŠTE INFORMIRANOSTI JE NAJVEĆIM DIJELOM DIO NAŠEG SEMANTIČKOG PAMĆENJA • PROCEDURALNO PAMĆENJE: PAMĆENJE VEZANO ZA TO KAKO NEŠTO TREBA UČINITI; NAZIVA SE JOŠ I PAMĆENJE VJEŠTINA; PRIMJERI: PAMĆENJE O TOME KAKO VOZITI BICIKLO, KAKO PLIVATI, KAKO TIPKATI NA TASTATURI I SL.

17. PAMĆENJE • TRI SU FAZE PAMĆENJA: • SENZORNO PAMĆENJE • KRATKOTRAJNO PAMĆENJE • DUGOTRAJNO PAMĆENJE • SENZORNO PAMĆENJE: KRATKOTRAJNO; DJELUJE U SUSRETU SA PODRAŽAJEM

18. PAMĆENJE • FUNKCIONIRA POMOĆU TZV. SENZORNIH REGISTARA, KOJI OMOGUĆAVAJU KRATKOTRAJNO ZADRŽAVANJE SENZORNIH INFORMACIJA, ALI DOVOLJNO DUGO DA SE PROCESIRAJU (DA BI DOŠLO DO NPR. PREPOZNAVANJA); PRETPOSTAVLJA SE DA ZA SVAKO ČULO POSTOJI ZASEBAN SENZORNI REGISTAR • KRATKOTRAJNO PAMĆENJE: DOBIJA INFORMACIJE IZ SENZORNOG PAMĆENJE I IMA MOGUĆNOST DA IH ZADRŽI DUGO PUTEM PONAVLJANJA

19. PAMĆENJE • NAZIVA SE JOŠ I RADNO PAMĆENJE, JER SE U NJEGA POZIVAJU INFORMACIJE IZ DUGOROČNOG PAMĆENJA KOJE NAM TREBAJU U DATOM TRENUTKU • UKOLIKO INFORMACIJE IZ KRATKOROČNOG PAMĆENJA BUDU DOVOLJNO PONAVLJANE, MOGU BITI POHRANJENE U DUGOROČNO PAMĆENJE • DUGOTRAJNO PAMĆENJE: ONO ŠTO U SVAKODNEVNOM GOVORU PODRAZUMJEVAMO POD PAMĆENJEM

20. PAMĆENJE • DUGOROČNO PAMĆENJE NAM OMOGUĆAVA CJELOŽIVOTNO POHRANJIVANJE INFORMACIJA • PREMA NEKIM TEORIJAMA, SVE INFORMACIJE KOJE POHRANIMO U DUGOROČNO PAMĆENJE U NJEMU OSTAJU DO SMRTI, A NE MOŽEMO DA IH SE PRISJETIMO ZATO JER SMO IZGUBILI TRAG PAMĆENJA ILI ZATO JER TRAŽENU INFORMACIJU NE MOŽEMO DA NAĐEMO

21. PAMĆENJE • POREMEĆAJI PAMĆENJA: • HIPOMNEZIJA • HIPERMNEZIJA • PARAMNEZIJE • RETROGRADNA AMNEZIJA • ANTEROGRADNA AMNEZIJA • PRIRODNE PROMJENE PAMĆENJA NASTAJU USRED STARENJA I PATOLOŠKIH PROMJENA U MOZGU

22. ZABORAVLJANJE • ZABORAVLJANJE: PROCES SUPROTAN PAMĆENJU • ZABORAVLJANJEM NESTAJU PROMJENE NASTALE UČENJEM I USVAJANJEM • REZULTAT JE NEMOGUĆNOST REPRODUCIRANJA PRETHODNO NAUČENOG GRADIVA • POSTOJI VIŠE TEORIJA O TOME KAKO DOLAZI DO ZABORAVLJANJA

23. ZABORAVLJANJE • ZABORAVLJANJE KAO GUBITAK TRAGOVA PAMĆENJA • ZABORAVLJANJE KAO NEMOGUĆNOST PRONALAŽENJA INFORMACIJA U “SKLADIŠTU” U KOJEM SU POHRANJENE, TJ. DUGOROČNOM PAMĆENJU • PSIHOANALITIČKA TEORIJA: DO ZABORAVLJANJA DOLAZI ZBOG REPRESIJE, ODNOSNO POTISKIVANJA ODREĐENIH SJEĆANJA IZ SVIJESTI I PAMĆENJA ZATO JER SU NEPRIHVATLJIVI I NEUGODNI ZA OSOBU

24. ZABORAVLJANJE • TEORIJA INTERFERENCIJE: DO ZABORAVLJANJA DOLAZI DO MEĐUSOBNOG OMETANJA PRETHODNO NAUČENIH I NOVIH SADRŽAJA • PROAKTIVNA INTERFERENCIJA: KADA PRETHODNO NAUČENI SADRŽAJI OMETAJU ZAPAMĆIVANJE ILI PRISJEĆANJE NOVIH SADRŽAJA • RETROAKTIVNA INTERFERENCIJA: KADA NOVI SADRŽAJI OMETAJU PRSIJEĆANJE PRETHODNO NAUČENIH SADRŽAJA

25. PITANJA ZA PONAVLJANJE • UČENJE DEFINIRAMO KAO...? • NAJJEDNOSTAVNIJI OBLIK UČENJA JE UČENJE IMITACIJOM? • REAKCIJU NA BEZUSLOVNU DRAŽ NE NAZIVAMO USLOVNOM REAKCIJOM? • EMOCIONALNE REAKCIJE JE TAKOĐER MOGUĆE USLOVLJAVATI? • NAJPOZNATIJI EKSPERIMENT USLOVLJAVANJA EMOCIJA JE EKSPERIMENT SA MALIM ALBERTOM U KOJEM JE USLOVLJAVANA EMOCIONALNA RFEAKCIJA...?

26. PITANJA ZA PONAVLJANJE • PUTEM KLASIČNOG USLOVLJAVANJA ORGANIZAM SE MOŽE USLOVITI DA REAGIRA NA BILO KOJU DRAŽ? • PROCES ELIMINACIJE USLOVLJENIH REAKCIJA NAZIVA SE...? • JEDNA VRSTA PSIHOLOŠKIH POREMEĆAJA KOJI SE MOGU OBJASNITI PRINCIPIMA KLASIČNOG USLOVLJAVANJA SU...? • PAMĆENJE DEFINIRAMO KAO...? • TRI PROCESA OD KOJIH SE SASTOJI PAMĆENJE SU: POHRANJIVANJE, PRONALAŽENJE I...?

27. PITANJA ZA PONAVLJANJE • VRSTA PAMĆENJA NA KOJU SE OBIČNO MISLI KADA U SVAKODNEVNOM GOVORU KAŽEMO “PAMĆENJE” JE...? • TRI VRSTE PAMĆENJA SU...? • SEMANTIČKO PAMĆENJE JE PAMĆENJE ONOGA ŠTO SE DESILO NAMA ILI U NAŠEM PRISUSTVU? • SMATRA SE DA LJUDSKA SPOSOBNOST POHRANJIVANJA INFORMACIJA U DUGOROČNO PAMĆENJE NIJE NEOGRANIČENA? • NAVEDITE JEDAN POREMEĆAJA PAMĆENJA (OSIM ANTEROGRADNE I RETROGRADNE AMNEZIJE)? • KADA PRETHODNO NAUČENI SADRŽAJI OMETAJU ZAPAMĆIVANJE ILI PRISJEĆANJE NOVIH SADRŽAJA, GOVORIMO O PROAKTIVNOJ INTERFERENCIJI?