VREDNOVANJE OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA UČENIKA

1. VREDNOVANJE OBRAZOVNIH POSTIGNUĆA UČENIKA GIMNAZIJSKI PROGRAM KNJIŽEVNOST

2. OSNOVNI POJMOVI • PRAĆENJE UČENIKA je sustavno prikupljanje podataka o tome kako se učenici približavaju željenim odgojno-obrazovnim postignućima • OCJENJIVANJE je razvrstavanje postignuća (ishoda učenja) prema količini i kakvoći u skladu s dogovorenim sustavom • OCJENA označava stupanj učenikovih postignuća izražen kvalitativno (opisno) i kvantitativno (brojčano) • VREDNOVANJE je sveobuhvatan proces ispitivanja i prosudbe kvalitete u nastavi

3. OSNOVNI ELEMENTI OCJENJIVANJA • Poznavanje i razumijevanje nast. sadržaja • Sadržajna kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja • Praktična i kreativna primjena gradiva • Razvijenost vještina, aktivnosti i postupaka • Zalaganje i interes učenika • Kultura komuniciranja i ponašanja

4. OSNOVNE FUNKCIJE OCJENJIVANJA • POZITIVNE FUNKCIJE OCJENJIVANJA • Povratna inf. učeniku, nastavniku, roditelju • Ocjena potiče, motivira, može imati i terapijski učinak • Ocjena je društveno važan kriterij za promociju pojedinca • Uspjeh učenika utječe na njegov razvoj, ponašanje, socijalizaciju i uspješnost

5. NEUSPJEH I KAŽNJAVANJE OCJENAMA • Slabi učenikovo samopouzdanje i samopoštovanje • Demotivira i uništava volju za radom i trudom • Učenik postaje pasivan, bezvoljan pa i agresivan • U očima drugih biva obilježen kao lijen, nesposoban i loš učenik

6. NAČELA VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA • Osigurati procese vrednovanja koji potiču i nagrađuju aktivnosti i rezultate učenja • Razlikovati temeljna znanja od dodatnih • Utvrditi što jasnije kriterije vrednovanja • Upoznati učenike s tim kriterijima • Uključiti učenike u samovrednovanje • Pružiti učenicima temeljitu povratnu inf. • Obrazložiti ocjenu • Prakticirati individualni pristup ocjenjivanju

7. PET KRAJNJIH ISHODA UČENJA • Dno piramide – činjenično znanje • Drugi stupanj – konceptualno znanje • Treći stupanj – proceduralno znanje • Četvrti stupanj – primijenjeno znanje • Vrh piramide – metakognitivno znanje

8. OPĆENITA NAČELA VREDNOVANJA • 5 – redovito praćenje nastave, razumijevanje književnoteorijskih pojmova, razumijevanje književnih djela i vrijednosnog kriterija za njihovo uvrštavanje u nastavni program, čitanje obavezne lektire, samostalno rješavanje problemskih pitanja, navođenje vlastitih primjera, povezivanje novog s ranije stečenim znanjem, književno znanje na visokoj razini, kreativno sudjelovanje u radu, razvijene perceptivne, raščlambene, interpretativne i procjenjivačke sposobnosti

9. OPĆENITA NAČELA VREDNOVANJA • 4 – redovito praćenje nastave, samostalno služenje literaturom, razumijevanje teksta, čitanje lektire, svladani programski sadržaji, rješavanje problemskih zadataka uz nastavnikovu pomoć, navođenje vlastitih primjera, dobro snalaženje u književnim sadržajima, poznavanje književnosti na očekivanoj razini, redovito pisanje zadaća, dobro razvijene sposobnosti

10. OPĆENITA NAČELA VREDNOVANJA • 3 – redovito praćenje nastave, čitanje iz udžbenika uz stručnu pomoć, razumijevanje teksta uz nastavnikovu pomoć, programski sadržaji većim dijelom svladani, točno reproduciranje činjenica, teže se snalazi u problemskim zadacima, koristi samo naučene primjere, teško povezuje staro i novo gradivo, književno znanje na prosječnoj razini, uglavnom očekuje pomoć od drugih, neredovito piše zadaće, reproducira, ali ne primjenjuje naučeno, teško izražava vlastiti doživljaj djela

11. OPĆENITA NAČELA VREDNOVANJA • 2 – redovito praćenje nastave, usvajanje osnovnih pojmova i reproduciranje književnih činjenica, interpretacija teksta uz veću nastavnikovu pomoć, izostanak primjera, vrlo rijetko povezuje staro i novo gradivo, ne snalazi se u opširnim sadržajima, ne snalazi se u problemskim pitanjima, književno znanje na početnoj razini, nezainteresiranost, parcijalno ovladavanje programskih sadržaja, ne primjenjuje naučene definicije, neredovito pišu zadaće

12. OPĆENITA NAČELA VREDNOVANJA • 1 – neredovito praćenje nastave, učenik nije usvojio programske sadržaje, ne sudjeluje u radu, ne čita lektiru, ne piše zadaće, ne uočava probleme, nezainteresiran je, ne definira niti primjenjuje pojmove, perceptivne, raščlambene i prosudbene sposobnosti su mu nerazvijene

13. PRVA CJELINA - POEZIJA • Učenik redovito i aktivno prati nastavu • Razumije razlike među znan. pojmovima • Poznaje nazive lirskih vrsta • Teoretsko znanje primjenjuje na primjerima • Uspješno interpretira tekstove • Primjenjuje znanje na novim primjerima • Povezuje staro i novo znanje

14. DRUGA CJELINA - PROZA • Učenik poznaje književno-teorijske pojmove • Poznaje književne tekstove kao primjere • Samostalno interpretira lektiru i na njih primjenjuje ranije usvojeno znanje • Poznaje podatke o autorima i razdoblju nastanka zadanih djela

15. TREĆA CJELINA - DRAMA • Učenik je usvojio pojam drame kao roda i vrste • Dobro poznaje karakteristike dramskog teksta • Poznaje povijesni razvoj dramskih vrsta • Teoretsko znanje primjenjuje u interpretaciji lektire

16. ČETVRTA CJELINA – DISKURZIVNI ROD • Učenik razumije suštinu književno-znanstvenih vrsta • Poznaje i razumije najvažnije vrste • Poznaje njihove najvažnije predstavnike i primjere • Poznaje ostale književno-znanst. vrste • Sam može napisati esej i putopis

17. PETA CJELINA – TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA • Učenik povezuje povijest knjiž. s aktualnim gradivom • Poznaje prostor i vrijeme nastanka djela • Zna pripadnost djela nacionalnim književnostima • Posebno dobro poznaje Bibliju

18. ŠESTA CJELINA – STARA GRČKA KNJIŽEVNOST • Učenik povezuje teoriju s novim primjerima • Dobro poznaje predstavnike • Samostalno interpretira tekstove • Čita i razumije lektiru • Dobro poznaje obilježja antike

19. SEDMA CJELINA – STARA RIMSKA KNJIŽEVNOST • Učenik poznaje karakteristike razdoblja • Uspoređuje i povezuje s grčkom knjiž. • Dobro poznaje književne predstavnike • Razumije razlike među njima • Pročitao je i samostalno interpretira lektiru

20. OSMA CJELINA – SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽ. • Učenik razumije karakteristike razdoblja • Uspoređuje srednji vijek s antikom • Poznaje djela srednjovjekovne književnosti iz čitanke • Posebno temeljito poznaje tekstove hrvatske srednjovjekovne književnosti