VREDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA

1. VREDNOVANJE UČENIČKIH POSTIGNUĆA Ocjenjivanje znanja

2. POSTUPCI PISMENOG ISPITIVANJA Različito trajanje, različiti tipovi zadataka, različiti kriteriji ocjenjivanja..... različiti testovi nizovi zadataka objektivnog tipa zadaci esejskog tipa domaće i školske zadaće

3. POSTUPCI USMENOG ISPITIVANJA • na jednoj nastavnoj jedinici.... • na gradivu polugodišta...... • “leteće” ili sistematično...... • sa ili bez potpitanja..... • s namjerom da utvrdimo neznanje ili znanje..... • u trajanju kraćem od minute ili duljem od sat.... • bilježeći podatke ili ne..... • za kaznu ili da dokažemo moć....

4. DOKIMOLOGIJA • Pieron, 40-tih godina 20. st. • ŠKOLSKA DOKIMOLOGIJA • disciplina koja se bavi ispitivanjem i procjenjivanjem učenikovih odgojno - obrazovnih postignuća • CILJ: pronaći postupke što objektivnijeg, pouzdanijeg i valjanijeg ispitivanja i procjenjivanja znanja

5. ISPITIVANJE ZNANJA Jesu li odgovori dobri pokazatelji znanja???

7. Ocjenjivanje znanja • Ocjenjivanje znanja je neka vrsta mjerenja jer ima: • PREDMET MJERENJA • TEHNIKU MJERENJA • INSTRUMENT MJERENJA = nastavnik?! OCJENJIVANJE JE INDIREKTNO MJERENJE JER: Pretpostavlja da su učenikovi odgovori u cijelosti određeni razvijenošću pravog predmeta mjerenja, a to je znanje.

8. SVRHA OCJENJIVANJA Gubi smisao budući da ocjene nemaju zadovoljavajuće metrijske karakteristike Podaci o tome koliko uspješno učenici usvajaju i vladaju nastavnim sadržajima Nastavnici imaju povratne informacije o svom radu kako bi ga mogli oblikovati

9. METRIJSKE KARAKTERISTIKE

10. VALJANOST Metrijska karakteristika mjernog instrumenta koja se odnosi na činjenicu da se njime zaista mjeri predmet mjerenja, odnosno ono čemu je instrument namijenjen. • Simptomatska valjanost – ako mjerni instrument mjeri ono čemu je namijenjen • Sadržajna ili apriorna valjanost – stupanj u kojem su zadaci testa u skladu s definicijom predmeta mjerenja

11. OBJEKTIVNOST Mjerni instrument je objektivan ukoliko je rezultat neovisan od ocjenjivača • Mjera objektivnosti je stupanj slaganja različitih ocjenjivača u ocjeni rezultata istih ispitanika

12. POUZDANOST Metrijska karakteristika koja govori o tome koliko je rezultat mjerenja neovisan o pogrešci mjerenja • Stupanj slaganja rezultata istih ispitanika u uzastopnim testiranjima istim testom (TEST-RETEST POUZDANOST) . • Postoji i KOEFICIJENT UNUTARNJE KONZISTENCIJE testa kojim se ispituje stupanj slaganja prve i druge polovine testa. • Pouzdanost testa se može povećati produžavanjem testa, povećanjem objektivnosti i osjetljivosti testa

13. OSJETLJIVOST(DISKRIMINATIVNOST) • Metrijska karakteristika koja govori o tome koliko dobro mjerni instrument diferencira ispitanike po predmetu mjerenja • Izražava se indeksom raspršenja rezultata • Ovisi o dužini testa, relativnoj težini(primjerenosti) te diskriminativnoj vrijednosti zadataka

14. BAŽDARENOST (NORMIRANOST) • Kod normativnih testova, svođenje bruto rezultata na jedinstvenu mjernu ljestvicu, npr. z-skalu • Pri normiranju testa polazi se od uporišne točke koja omogućuje određivanje stvarnog značenja svakog pojedinog rezultata • Testovi se normiraju na skupinama ispitanika koje su dovoljno velike, homogene i reprezentativne, ali i različitim uzorcima za različite populacije PRIMJER: Rezultat X = 41 • M=32,5 Sd=6,4 z = 1,32 • M=61,8 Sd=9,6 z = -2,16

15. METRIJSKE KARAKTERISTIKE ŠKOLSKIH OCJENA • VALJANOST (JESU LI OCJENE VALJANA MJERA ZNANJA???) • procjenjivanje znanja je posredno mjerenje znanja jer se pretpostavlja da su učenikovi odgovori u cijelosti određeni učenikovim znanjem; • valjanost je ugrožena jer ponekad odgovori nisu dobri reprezentanti znanja zbog drugih faktora koji utječu na odgovore, osim znanja

16. 2. OBJEKTIVNOST (SLAGANJE MEĐU RAZLIČITIM PROCJENJIVAČIMA; • objektivne su one procjene koje potpuno proizlaze iz onoga što se procjenjuje; ipak, istraživanja pokazuju da je slaganje između ocjenjivača često slabo te ocjene različitih ocjenjivača variraju u cijelom rasponu skale ocjena

17. 3. POUZDANOST (SLAGANJE PROCJENA ISTOG PROCJENJIVAČA; • r= 0,65 – 0,89 (na skali šk. ocjena pogreška procjene iznosi 1,17 ocjene); • procjena je pouzdana ako se višestruke procjene istog procjenjivača za isti odgovor slažu; • procjene znanja nisu pouzdane • 4. OSJETLJIVOST (razlikuju li ocjene dobro različito znanje? ) • Što je veći raspon korištene skale moguće je bolje razlikovanje, no budući da su nastavnici neobjektivni i nepouzdani opravdano je koristit skalu sa što manje stupnjeva kako bi se smanjila pogreška

18. FAKTORI KOJI UGROŽAVAJU METRIJSKE KARAKTERISTIKE PROCJENJIVANJA ZNANJA

19. FAKTORI OVISNI O UČENIKU • jasnoća odgovora • verbalne sposobnosti učenika • emocionalna otpornost

20. FAKTORI OVISNI O NAČINU ISPITIVANJA • sugestivna pitanja • izbor pitanja • aktivnost nastavnika (aktivan nastavnik uglavnom ispituje prepoznavanje sadržaja i precjenjuje znanje; pasivan nastavnik uglavnom ispituje dosjećanje i potcjenjuje znanje)

21. FAKTORI OVISNI O NASTAVNIKU

22. 1. OSOBNA JEDNADŽBA • Osobna jednadžba nastavnika odnosi se na opću tendenciju nastavnika da razvijenost predmeta mjerenja kojeg subjektivno procjenjuje - ili potcjenjuje ili precjenjuje • Ovisi o osobinama ličnosti, motivaciji,... • Ne ovisi o dobi, zadovoljstvu poslom.. • tzv. “blagi” i “strogi” nastavnici

23. 2. “HALO-EFEKT” Tendencija ocjenjivača da različite osobine neke osobe procjenjuje ili u skladu s općim stavom o toj osobi ili u skladu s procjenom jedne od karakteristika te osobe Javlja se u situacijama kada ocjenjivač smatra da su neke značajke koje procjenjuje logički povezane, pa ih na osnovi takvog rasuđivanja i jednako procjenjuje 3. LOGIČKA POGREŠKA

24. tendencija “pretjeranog” razlikovanja učeničkih odgovora, uvođenje međuocjena (+, -) tendencija nastavnika da većinu uradaka ili odgovora procjenjuje srednjim ocjenama 5. Pogreška diferencijacije 4. Pogreška sredine 6. Pogreška kontrasta javlja se kada na ocjenjivanje utječe odgovor prethodnog ili prethodnih učenika

26. Kriterijski test (Criterion-referenced test) – Test koji dopušta interpretacije rezultata u smislu odnosa prema nekoj funkcionalnoj razini učinka. • Normativni test (Norm-referenced test) – Instrument čija se interpretacija osniva na usporedbi učinka pojedinog ispitanika s učinkom drugih ispitanika koji pripadaju određenoj grupi.Norme (Norms) – Statističke vrijednosti ili tabelirani podaci u kojima je prikazan učinak u testu za određene grupe, kao što su ispitanici različite dobi ili razreda. Norme se često izrađuju tako da reprezentiraju neku veliku populaciju kao što su npr. ispitanici iz cijele zemlje.

27. NORMATIVNI TESTOVI ZNANJA • U testu postignuti prosječni rezultat skupine ispitanika koja je, osim po znanju, po svemu ostalom slična, postaje referenična točka (norma) prema kojoj se odmjerava vrijednost svakog individualnog rezultata • Koncipirani su tako da u osnovi mjere individualne razlike u učeničkim znanjima • Isključuju utjecaj subjektivnih faktora ocjenjivača • Svi učenici imaju jednake uvjete

28. Normativni testovi sastavljeni su tako da što bolje razlikuju ispitanike, a kriterijski testovi tako da što bolje opisuju stečena znanja. • Uz neke kompromise moguće je konstruirati testove koji omogućuju i kriterijsku i normativnu interpretaciju rezultata.

29. KAKO OSIGURATI ZADOVOLJAVAJUĆE METRIJSKE KARAKTERISTIKE TESTOVA? • VALJANOST (mora uključivati sve sadržaje određene programom); što veća korelacija pojedinih zadataka s ukupnim rezultatom • OBJEKTIVNOST (standardizacija)

30. NORMATIVNI TEST KRITERIJSKI TEST • usmjeren na norme • mjeri individualne razlike u učeničkim znanjima • distribucija rezultata je normalna • usmjeren na ciljeve učenja i poučavanja • mjeri usvojenost programskih sadržaja • distribucija rezultata je asimetrična • od temeljne je važnosti za prosudbu djelotvornosti nastave

31. VRSTE ZADATAKA U TESTOVIMA ZNANJA • zadaci esejskoga tipa • zadaci objektivnoga tipa • zadaci koji zahtijevaju rješavanje problema

32. Oblici zadataka objektivnog tipa

33. 1. Zadaci jednostavnog dosijećanja • Sastoje se od pitanja ili nedovršene tvrdnje Tko je autor teorije psihosocijalnog razvoja? _______________. Metamemorija je svijest o __________ __________. (najviše dvije riječi) Raščlanjivanje objekata mišljenja na jednostavnije djelove je __________. (jedna riječ) • Važno je navesti maksimalan broj riječi u odgovoru • Prostori za odgovor moraju biti jednaki bez obzira na veličinu odgovora

34. 2. Zadaci dopunjavanja • Sastoje se od nepotpune tvrdnje ili nepotpunog crteža (dio koji nedostaje nalazi se unutar tvrdnje) Metoda uštede je najsenzibilnija za ispitivanje retencije jer pokazuje postojanje ____________ _____________ tamo gdje druge metode ne pokazuju ništa.

35. 3. Alternativni zadaci • Sastoje se od tvrdnje uz koju stoje alternative, npr. da/ne; točno/netočno i sl. Trajniji učinak u učenju postiže se pravljenjem bilješki nego podcrtavanjem. T N U pozadini teškoća u učenju su razvojni poremećaji. T N Darovita djeca uglavnom dolaze iz obitelji višeg socioekonomskog statusa. T N Humanistička psihologija naglašava analitički pristup. T N

36. 4. Zadaci višestrukog izbora • Sastoje se od pitanja ili nedovršene tvrdnje uz koju je ponuđeno nekoliko odgovora između kojih ispitanik odabire onaj ispravan. Neka od glavnih dostignuća faze konkretnih operacija su (zaokruži točan odgovor): • Logika klasa • Konzervacija, logika klasa i logika odnosa • Decentracija • Reverzibilno mišljenje • Sve od navedenog • Iako naizgled ispituje znanje na razini prepoznavanja, kvalitetnim sastavljanjem ovakvih zadataka mogu se ispitati i više razine znanja i to ukoliko: • Mjesto traženog odgovora nesistematski varira • Traženi odgovor se ne ističe sadržajem niti dužinom između ostalih odgovora • Traženi odgovor ne sadrži riječi iz pitanja ili formulacije iz udžbenika • Su svi odgovori prihvatljivi za onoga koji ne zna

37. Varijacije alternativnih zadataka: • Traženje točnog odgovora među netočnima • Traženje netočnog odgovora među točnima • Traženje uzroka među posljedicama i obrnuto • Traženje najmanje točnog ili najviše točnog odgovora među djelomično točnima .... Koja od navedenih nije metoda ispitivanja retencije: • metoda uštede • metoda reprezentacije • metoda reprodukcije • metoda rekognicije • metoda rekonstrukcije

38. 5. Zadaci ispravljanja • Sastoje se od rečenice ili crteža u kojima se nalazi pogreška (jedna do dvije), a zadatak ispitanika je da ih uoči • Najčešće se koriste za ispitivanje pravopisa • Glavni nedostatak: ukoliko zbog više grešaka rečenica ili crtež postanu nerazumljivi • PRIMJER: Parapsihologija je znanstvena disciplina.

39. 6. ZADACI SREĐIVANJA • Sastoje se od niza povezanih pojava ili činjenica koje se prezentiraju nesređeno, a zadatak ispitanika je da ih uredi, npr. poreda po nekom zadanom kriteriju ili sl. • PRIMJER: Poredajte Piagetova četiri razvojna razdoblja slijedom kojim se događaju: • Konkretno • Predoperacijsko • Senzomotoričko • Formalno • Vrlo je važno unaprijed odrediti kako će se bodovati ovakvi zadaci

40. 7. Zadaci povezivanja • Sastoje se od dva niza riječi/rečenica ili nekih drugih simbola koje treba međusobno povezati • Ujednačeni i neujednačeni oblik

41. POGREŠKE PRI KONSTRUKCIJI ZOT-a • U zadacima višestrukog izbora traži se više od jednog točnog odgovora • U zadacima ispravljanja previše je pogrešaka pa je zadatak nejasan • U zadacima povezivanja upotrebljavaju se predugi nizovi • Alternativni zadaci se upotrebljavaju i kada to nije opravdano, tj, kada pojave nisu prirodno dihotomizirane • U zadacima jednostavnog dosijećanja traži se predugi odgovor što ugrožava objektivnost

42. Zadaci esejskog tipa • Nisu objektivni • Traži se slobodan i opširan odgovor • Subjektivno ocjenjivanje