450 likes | 903 Views
Razvoj digitalne kompetencije. Renata Ivanković voditeljica posebnih obrazovnih programa CARNet. Kako pronaći?. Kako izabrati i vrednovati?. Kako stvoriti?. Kako predstaviti i razmijeniti?. Kako razviti suradničku mrežu?. Što je digitalna kompetencija?.
E N D
Razvoj digitalne kompetencije Renata Ivanković voditeljica posebnih obrazovnih programa CARNet
Kako izabrati • i vrednovati?
Što je digitalna kompetencija? • Osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnom i društvenom životu te u komunikaciji. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, 2011.
Ključni elementi digitalne kompetencije: Upotreba računala za: • pronalaženje • procjenu • pohranjivanje • stvaranje • prikazivanje • razmjenu informacija • razvijanje suradničkih mreža putem Interneta
Ukratko: • Konkretne vještine obuhvaćene terminom • digitalna kompetencija uključuju donošenje • suda o online izvorima pretraživanja Interneta, • upravljanje multimedijalnom građom i • komuniciranje putem mreže.
Digitalna kompetencija je jedna od osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje NOK-a
Razvoj digitalne kompetencije: • Digitalnu kompetenciju kod učenika prvenstveno razvijaju nastavnici • ALI... • Nastavnici s tim sadržajima nisu bili obuhvaćeni ni za vrijeme studija (primarno obrazovanje nastavnika), a uglavnom ni na radnom mjestu (sekundarno obrazovanje nastavnika)
ICT Edu • Modularno stručno usavršavanje nastavnika za primjenu ICT-a u radu • Prioriteti: usavršavanje uz što je moguće veću primjerenost (prema predznanju i vremenu trajanja), svrhovitost i dostupnost
Inovacija u modelu edukacije nastavnika: • prvi puta u našoj je državi provedena ujednačenaedukacijasvih nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola • prvi puta se edukacija odvija usvim školama
Sadržaji ICT Edu modula • Elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr • Sigurnost na Internetu • Službena komunikacija elektroničkom poštom (baza svih kontakata) • Digitalni nastavni materijali (Učilica, Nacionalni portal za učenje na daljinu N. Tesla, Portal Edu.hr, Portal za škole) • Razvoj digitalne kompetencije (pretraživanje Interneta, vrednovanje informacija, obrada i objava na web) • Društvene mreže • Web suradnja i videokonferencije …
Rezultati ICT Edu modula 1 • održano 2190 radionica • uključene 1304 škole (1350 u RH, 97%) • educirano 45 284 sudionika (51 028 nastavnika, 88%)
Provedba i rezultati ICT Edu modula 2: • Uključene 542 škole • Dogovoreno 835 radionica • Vidljiv značajan pomak kod nastavnika u primjeni ICT-a • Dodatni poticaj školama za reakciju na e-nasilje • (Protokol)
NASTAVNICI SU REKLI: Djelomično i Da: 85% Djelomično i Da: 96%
RAVNATELJI SU REKLI: Slaže se i Izrazito se slaže: 100% Slaže se i Izrazito se slaže: 96% Slaže se i Izrazito se slaže: 100% Slaže se i Izrazito se slaže: 98%
Vrednovanje: Dogovoren upis u AZOO bazu sudjelovanja na stručnim usavršavanjima.
ICT Edu – modul 3 Sadržaj: • Što je digitalna kompetencija? 2. Internet kao izvor informacija? • Metode za uspješnu pretragu (web klijenti i tražilice) • Enciklopedije, portali, MM servisi, Web 2.0 za društveno umrežavanje, blog, wiki i dr.
ICT Edu – modul 3 • Kako prepoznati relevantnu informaciju na Internetu i izbjeći lutanje? • Vjerodostojnost, kvaliteta i prilagođenost nađenih informacija • Autorska prava i plagijarizam (kako pravilno citirati sadržaje s Interneta)
ICT Edu – modul 3 • Digitalni nastavni materijali (DNM) • Što su DNM? • Prikaz mogućnosti DNM • Kako kvalitetno primijeniti DNM u nastavi? – ishodi učenja, sadržaj, metode učenja i poučavanja i oblici rada, vrednovanje • Potrebni resursi za primjenu DNM u nastavi • Prednosti i nedostatci
ICT Edu – modul 3 • Izrada digitalnih multimedijalnih nastavnih materijala • Kvalitetne multimedijalne prezentacije • Multimedijalni, interaktivni plakati • Konceptualne mape • Izrada stripova
ICT Edu – modul 3 • Alati za online procjenu znanja • Izrada interaktivnog kviza/ispita s različitim tipovima pitanja (dopuna, uparivanje, razvrstavanje, križaljka) 7. Objava na školski web • Školski web kao mjesto suradnje škole s učenicima i roditeljima (objava dokumenata, vijesti i informacija, ankete i dr.)
A ZAŠTO TO SVE RADIMO??? Tko su Oni?
Tko su Oni? • Mnoge analize pokazuju kako današnji učenici u životnoj dobi • od 12-16 godina u prosjeku: • Provedu preko 16 sati tjedno na Internetui to najviše za: • - za „druženja“ u virtualnim okruženjima i društvenim • mrežama poput Facebook-a, My Space-a i sl. • - slanje i primanje e-mailova, • - pretraživanja Interneta iz zabave, • - istraživanje za potrebe razvoja školskih projekata,
Teenageri u prosjeku imaju preko 100 kontakata u online okruženju • Iznimno visok porast korisnika računala obzirom na životnu dob, odnosi se na uzrast od 5 do 7 godina (pokazuju neka američka istraživanja)
Do svoje petnaeste godine dijete u prosjeku … • … odigra 10.000 sati videoigrica; • … izmijeni više od 200.000 e-mailova i IM-ova, tj. trenutno izmijenjenih poruka; • … više od 10.000 sati razgovara na mobitel; • … oko 18.000 sati provede pred televizorom i pogleda stotine tisuća reklama; • … čita knjige u najboljem slučaju oko 5000 sati. • (Mark Prensky, 2004.)
Digitalni urođenici: • Marc Prenskyje proučavao razlike između tih “digitalno urođenih” studenata, odraslih uz računala i ostalu tehnologiju, i njihovih digitalno “priučenih” učitelja – “digitalnih doseljenika”. Zaključio je kako su te razlike ključni problem iz kojeg proizlazivelik dio ostalih problema koji se danas nailaze u obrazovanju. • Prensky je utvrdio da se mozak digitalnih urođenika vrlo vjerojatno i fizički razlikuje zbog njegove izloženosti digitalnoj tehnologiji tijekom odrastanja, a nakon istraživanja došao i do dokaza koji govore tome u prilog.
Princip linearnog učenja • Generacije: • Baby boom (1946.-1964.) • X (1965.-1979.) • Y (1980.-1994.) Multi-tasking Generacija Z ili Net generacija (1995.-2012.)
Što Oni zaista žele? Analizirajući njihove prioritete, želje i potrebe, vrijednosti i sve što u svom okruženju ne vole, uočene su: • Vrijednostikojima se današnji učenici okreću: samostalnost, istinitost, originalnost, kreativnost, povezivanje i dijeljenje stalna motiviranost
Prioriteti: prijatelji, zabava, glazba, interakcija u realnom vremenu i predstavljanje sebe samog putem socijalnih mreža • Odbojnost: prema složenosti i lošem dizajnu
Jesmo li spremni ući u Njihov svijet? • poučavanje u kojem su učenici u središtu procesa • jednostavne medije zamijeniti multimedijom • raditi u timovima koji surađuju, razmjenjuju i samostalno • dolaze do informacije • znanje koje se stječe treba biti zasnovano na kritičkom • mišljenju
Preuzeto s http://www.youtube.com/watch?v=2DTUDczwtyc&feature=related
I ovo su potrebe naših obrazovnih sustava • Ne samo funkcionalnost nego i DIZAJN. • Ne samo argumenti nego i PRIČA. • Ne samo fokus nego i SIMFONIJA. • Ne samo logika nego i EMPATIJA. • Ne samo ozbiljnost nego i IGRA. • Ne samo nagomilavanje nego i RAZMIŠLJANJE.
“Kompetencije označavaju skup znanja i vještina te pripadajuću samostalnost i odgovornost”, HKO • “Društvu trebaju ljudi koji se brinu o starijima i koji znaju kako biti suosjećajni i iskreni. Društvu su potrebni ljudi koji rade u bolnicama. Društvu su potrebne vještine svih vrsta, koje nisu samo kognitivne; one su emotivne, odane, srdačne. Ne može se voditi društvo pukim podatcima i računalima.:” • Alvin Toffler