160 likes | 312 Views
Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu. Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Antropogeni staklenički učinak
E N D
Utjecaj čovjeka na atmosferu i globalnu klimu Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku
Antropogenistakleničkiučinak - život na Zemlji omogućuje prirodniučinakstaklenika, bez njega na Zemlji umjesto 150Cvladala bi arktička hladnoća od -180C - prirodnom stakleničkom učinku doprinosi vodenapara s 20,60C,stakleničkiplinovi 12,40C - koncentracijastakleničkihplinova iznosi 0,1% u troposferi - CO2 uvjetuje povišenje temperature za 7,2 0C,troposferskiozonO3 za 2,40C, N2O za 1,40C, CH4za 0,80C, ostaliplinovi za 0,60C. - u antropogenom stakleničkom učinku sudjeluje: CO2 50%, CH4 21%, CFC i HCFC 17%, O3 7%, -N2O iostaliplinovi5% i vodenapara 3%. rezultat toga je povišenjetemperature od 0,3 do 0,60C u prizemnim slojevima atmosfere
-antropogenaemisijaCO21900. iznosila je 3,7 Gt, 1940. 7 Gt, 1960. 15 Gt, 1985.26 Gt, 1995. 29 Gt. - spaljivanjem fosilnihgorivagodišnje se otpušta 20Gt CO2,a uništavanjemšuma 6Gt -oceanii mora apsorbiraju 7,3 Gt ili 28%,a kopnenavegetacija4,4Gt ili 17%. -prije industrijske revolucije atmosfera je sadržavala 2,2 Tt CO2 , a do 1980. narasla je na 2,8 Tt
- Metan (CH4) • u troposferi je zastupljen s 4,9 Gt, prosječne koncentracije od1,75 x 10-6 • apsorbirainfracrvenezrakeod3 i6-9 m • iz prirodnihizvora (močvare) u atmosferu dospijeva160 Mt godišnje, što iznosi oko 30% ukupne emisije, iz antropogenih izvora (rižina polja, farme goveda, deponiji smeća, fosilna energija)375 Mt, što iznosi oko 70% • razgrađuje se u troposferi fotokemijskiiobitavaoko 12 godina u atmosferi • godišnjarazgradnja se procjenjuje na 490 Mt Metan
Slika 101. Porast koncentracija metana od 1840. do 1995. POVEĆANJE KONCENTRACIJE METANA U USPOREDBI SA RASTOM SVJETSKOG STANOVNIŠTVA POPULACIJA KONCENTRACIJA METANA KONCENTRACIJA METANA
GODINA Slika 102. Porast koncentracije metana od 1983. do 1994.
CFC spojevi (fluoroklorougljici): CFC 11 (CFCl3), CFC 12 (CF2Cl2), CFC 13 (CF3Cl), CFC 113 (C2F3Cl3), CFC 114 (C2F4Cl2), CFC 115 (C2F5Cl), HCFC 22 (CHF2Cl), CCl4 CH3Cl. • svjetskaprodukcija1989. iznosila je 1,14 milijunatona • razgrađujuozonskiomotač • apsorpcijskispektar nalazi im se između7 i18 m, a doprinos stakleničkomučinku iznosi17 % • haloniCF2ClBr, CF3Br, CH3Br - gašenjepožara • godišnjasvjetskaprodukcijase procjenjuje da je između 240.000 do 400.000 tona
Slika 103. Smanjivanjesvjetskeproizvodnje CFC -a Abundanca atmosfere (ppt) CFC PRODUKCIJA U TONAMA GODINA GODINA Slika 104. Brojnost CFC-a, halona i metil bromida u atmosferi
Ozontroposfere– doprinosi zatopljavanju sa 7% prosječne vrijednosti troposferskog ozona kreću se od 30 do 50 x 10-9, toksičanje u gradskomsmoguu koncentracijama većim od 100 x 10-9 reakcijatvorbe troposferskog ozonaizCO: CO + OH CO2 + H H + O2 + M HO2 + M HO2 + NO OH + NO2 NO2 + h NO + O ( 400 nm) O + O2 + M O3 + M CO + 2O2 CO2 + O3
godišnjaprodukcija troposferskog ozona iznosi8 Gt • apsorbirainfracrvenezrake valne dužine oko9,6 m Dušičnisuboksid (N2O) • emitiran je aktivnošću nitrificirajućihidenitrificirajućihbakterija iz pregnojenih tala moderne poljoprivrede, spaljivanjem tropskih šuma • obitava u atmosferioko120 godina, stakleničkiučinak220 odCO2 • koncentracija je porasla od275 na375 x 10-9 • 1995., 1998., 2003., 2007. i 2011. najtoplije su godineotkadse mjere temperaturezraka • 1992. održana je prvaokvirnakonvencijaUN -a o klimatskimpromjenama u Rio de Janieru
1993. konvenciju je prihvatila Europskazajednicai165 zemaljapotpisnica • 1997. u Kyoto-u se okupilo 155 predstavnika zemaljapotpisnica, 6 zemaljapromatračai278 organizacijazazaštituokoliša • 38industrijskih zemalja obvezalo se na redukcijustakleničkih plinova do 2012. za prosječno 5,2% u odnosuna1990. • SAD – kao najvećizagađivačatmosfere s udjelom od 30% sporazumnijeprihvatio
promjenaklimeuzrokovanaljudskomdjelatnošću • prosječnetemperature u prizemnimslojevimaatmosfereporaslesu od 0,3 do 0,6 °C • 1995.,1998., 2003. i 2007. ,izmjerenesunajvišeprosječneglobalne temperature usporedba vremenskih razdoblja od 1955. - 1974. i1975. - 1994., pokazuje: a)većuzagrijanostatmosfereiznadkontinenta,negoiznadoceana b) većezagrijavanje u višimisrednjimzemljopisnimširinama c) zahlađenjeiznadsjeverozapadnih dijelovaAtlantikaisrednjih zemljopisnihširinaPacifika GLOBALNA PROMJENA KLIME
porastkoncentracijestakleničkihplinova povišenjerazinemorskevodeu 20st. zaoko15 cm smanjenjepovršinealpskihglečerau posljednjih150 godina za50% učestalostvremenskihnepogoda do 2100. porastglobalnetemperatureza20C jačeisparavanjevodenihpovršina, većakoličinapadalina razinamoraioceananarastćedo 2100. zaoko35 cm promjenaklimeirazinemora rezultirat će ogromnim promjenama u biosferi
Literatura: • Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb. 211pp. • Aloisi de Larderel J. 2002. Svatko može učiniti nešto za spas ozonskog omotača. Words and publications, 47pp. • http://images.google.hr/(30.9.2012.). • http://www.theozonehole.com/(30.9.2012.).