ZDRAVLJE DJETETA U DJEČIJEM VRTIĆU

1. ZDRAVLJE DJETETA U DJEČIJEM VRTIĆU

2. Sigurnost Prilagodba Odgoj Zdravlje

3. Tko brine o vašem djetetu? • Odgajatelji • Pedagog • Zdravstveni voditelj • Pomoćne službe

4. U svakom slučaju svi imamo isti cilj:

5. Uloga zdravstvenog voditelja Temeljna zadaća je njega i skrb za tjelesni razvoj i zdravlje djece, s posebnim naglaskom na očuvanju zdravlja, radu na osiguranju i unapređenju higijenskih uvjeta – skrbi o optimalnim higijensko zdravstvenim uvjetima za rast i razvoj djece, te radu na praćenju i unapređenju prehrane.

6. Higijensko – epidemiološki nadzor Evidencije epidemioloških indikacija Sanitarni nadzor Zdravstveni odgoj Vođenje zdravstvenog kartona djece u dječjem vrtiću Evidencije ozljeda kao i evidencije antropometriskih mjerenja

7. U vrtiću se, u higijensko-epidemiološkom smislu, nastoji stvarati zdravo okruženje poduzimajući niz mjera.

8. Djecu od najranijeg uzrasta osamostaljujemo pri pranju ruku, upotrebi svog krevetića, pribora za jelo i sl. Usporedo s tim u vrtiću se vodi briga o higijeni igračaka, namještaja i prostora.

9. Dijete nije moguće zaštiti od svake bolesti ili ozljede, premda se mogu smanjiti mogućnosti za nastajanje bolesti ili situacije opasne po zdravlje.

10. I pored svih mjera koje provodimo dolazi do pojave bolesti među djecom zbog : •  puteva širenja •  slabije otpornosti pojedinog djeteta •  boravaka grupe djece u manjem prostoru •  veće infekcioznosti uzročnika itd.

11. kod mlađe djece još je nezreo imunološki sustav koji ne stvara dovoljnu količinu protutijela. Prosječno se nakon pete godine života stvara dovoljna količina protutijela koja mogu pružiti odgovarajuću zaštitu. odlazak u vrtić i češći kontakt s raznim infekcijama rano buđenje djeteta koje je pospano i plačljivo

12. odbijanje jela u vrtiću nepovoljne zimske okolnosti s dnevnim oscilacijama temperature disanje na usta zbog neprohodnog nosa duži boravak u zatvorenom prostoru dolazak nepotpuno izlječenog ili dolazak bolesnog djeteta u vrtić

13. Najčešće bolesti:

14. ALERGIJE – različito uzrokovane (hranom, lijekovima, kontaktne ili vanjskim čimbenicima koje se sve češće javljaju potencirane vremenom i prostorom u kojem danas živimo) ALERGIJE – različito uzrokovane (hranom, lijekovima, kontaktne ili vanjskim čimbenicima koje se sve češće javljaju potencirane vremenom i prostorom u kojem danas živimo)

15. ASTMA • Astma je najčešća kronična bolest u djece, karakterizirana alergijskom upalom u dišnim putovima. Osim nasljeđa, za pojavu bolesti važni su okolišni čimbenici tj. rana izloženost alergenima iz okoliša.

16. FEBRILNE KONVULZIJE – sklonost "grčevima" kod povišene tjelesne temperature

17. EPILEPSIJA – Epilepsija je simptom poremećaja moždane funkcije koji se ispoljava epileptičnim napadima. 

18. METABOLIČKE BOLESTI – DIJABETES, CELIJAKIJA – potrebno regulirati bolesti posebnom prehranom uz propisanu terapiju

19. VIRUSNI ENTERITISI ZARAZNE BOLESTI DJEČJE DOBI – (varičele, šarlah, ...) UČESTALE RESPIRATORNE INFEKCIJE

20. PREVENCIJA RESPIRATORNIH INFEKCIJA U VRTIĆIMA • Akutne respiratorne infekcije predstavljaju najčešće infekcije dječje dobi. • Odrasli čovjek uprosjeku oboli 2 do 4 puta godišnje, djeca 6 do 8 puta, a djeca u kolektivima kao što su jaslice, vrtići i škole i do 12 puta godišnje.

21. Prevencija kojom bi se smanjila učestalost respiratornih infekcija, a tako i njihovo širenje treba uključivati osnovne higijenske mjere u vrtićima, te edukaciju djece, djalatnika i roditelja. Drugi dio prevencije odnosi se na same ustanove gdje moraju biti zadovoljeni organizacijski i tehnički preduvjeti Treći dio prevencije može uključivati imunizaciju (kod određenih infekcija).

22. U prevenciji respiratornih infekcija djece u vrtićima i kod kuće treba se pridržavati osnovnihhigijenskih mjera koje uključuju: Pranje ruku Često i detaljno pranje ruku učinkovit je način na koji se smanjuje mogućnost prijenosa infekcije. U nemogućnosti čestog pranja ruku, dobro je uza sebe uvijek imati antiseptičke jednokratne maramice. Na taj se način može uništiti većina mikroorganizama. Djeca moraju obavezno prati rukeprije jela, nakon i prije obavljanja nužde, nakon brisanja nosa, te nakon igre, a odgajatelji i roditelji nakon i prije mijenjanja pelena, prije hranjenja djece i poslije igre.

23. Redovito čišćenje predmeta koji su u stalnoj uporabi Treba znati: da se na glatkim predmetima od plastike i metala, kao što su igračke, ručke, kvake ili tipkovnice, virusi mogu zadržati čak do 48 sati. S druge strane plišane igračke su dobar izvor potencijalnih alergena.

24. Pravilna prehrana • Važno je djetetu ponuditi kvalitetne i hranjive obroke, jer su brojna znanstvena istraživanja pokazala da je adekvatan unos određenih hranjivih tvari ključan u prevenciji mnogih bolesti u dječjoj dobi i kasnije tijekom života.

25. Osigurati dovoljan unos tekućine • Potreba za tekućinom kod djece veća je nego kod odraslih. Najpreporučljiviji su voda te svježe iscijeđeni voćni sokovi. Također je važno poticati osamostaljivanje djece u zadovoljavanju potrebe za tekućinom.

26. Ne koristitehranukaonagradu/kaznu • kazna → (npr. otićispavatibezvečere) frustrirajućezadijete→ osjećajdanećeimatidovoljnohrane→ sljedeći put pojestiprevišehranezbogstrahaodgladi • nagrada→ dojamda je tahranavrjednijaoddrugehrane, npr. povrćakojemorapojestida bi zaslužiloslatkiš.

27. Proslava rođendana

28. Izbjegavajte! • Veće količine slatkiša • Slatkih napitaka i gaziranih pića • Čipsa, smokija • Bombona • Suhomesnate proizvode • Vrlo masnu i slanu hranu • Fast-food Sadrže puno kalorija, a nedovoljno i ništa nutrijenata

29. Tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret (djeci curi nos, suze oči). Time se pojačava učinak čišćenja. Uz to, djeca se na otvorenom više kreću. Disanje i strujanje zraka u dišnim putovima je brže te se učinkovitije odstranjuju štetne čestice sa sluznice dišnih putova.

30. Studije dokazuju da redovito vježbanje ima blagotvoran učinak na imunološki sustav te djeluje učinkovito u prevencijiprehlada. Boravak na zraku obvezan i ljeti i zimi uz odgovarajuću odjeću i obuću. Preporuča se slojevito odijevanje djece u pamučnu odjeću.

31. Održavanje klimatizacijskih uređaja • Dugotrajniji boravak u zatvorenim prenapučenim prostorima pogoduje bržem širenju infekcija s jednog djeteta na drugo, naročito u zimskim mjesecima. Važno je redovito ventilirati prostorije u kojima se boravi, te je od velike važnosti redovito čišćenje i održavanje filtera u jedinicama klimatizacijskih uređaja, jer upravo one mogu biti rasadnik mikroorganizama i njihovih toksina te uzrokovati simptome respiratornih infekcija.

32. Tehnički preduvjeti Trebalo bi osigurati optimalnu temperaturu u prostorijama u kojima se boravi • 20°C za igru, • 18°C za spavanje) • osigurati redovito provjetravanje prostorija. • Prostori u kojima djeca borave ne smiju imati problema s vlagom.

33. Trajna edukacija osoblja, djece i roditelja Čuvanje zdravlja djece dužnost je roditelja i svih koji rade s djecom. Djetetu treba na prihvatljiv način predstaviti korisne navike za zdrav način života. Usvajanje znanja i vještina bitnih za zdrav način života svakako pridonosi i boljoj prevenciji i zaštiti od bolesti

34. Roditelje bi trebali znati prepoznati prve znakove infekcije, te nedovođenjem djeteta u vrtić spriječiti širenje zaraze jer je bolesno dijete potencijalni uzrok razboljevanja druge djece Preranim dolaskom djeteta u vrtić postoji mogućnost da se ono ponovno razboli od nekog drugog uzročnika Roditelji su dužni obavijestiti vrtić o razlogu nedolaska djeteta u vrtić

35. Razlika između virusne i streptokokne angine.

36. Respiratorne infecije najučestaliji su razlog oboljevanja djece u vrtićima u prve tri godine života. Razlozi su smanjena otpornost djece jasličke dobi na infekcije, kao i svakodnevna izloženost potencijalnim izvorima zaraze. Jedna od najvažnijih preventivnih mjera u spriječavanju širenja respiratornih infekcija je usvajanje pravilnih higijenskih mjera. Zaključak

37. ZAKLJUČAK • Bolesno dijete ne bi smjelo boraviti u vrtiću ili jaslicama. • Bolesno dijete za vrijeme trajanja bolesti treba i očekuje posebnu njegu i odnos, koju mu dječji vrtić tada ne može pružiti.

38. ZAKLJUČAK • Bolest se snažno odražava na psihičko stanje djeteta, te je ono tada osjećajno osjetljivije, ranjivije, traži blizinu svojih roditelja i najbližih. • Važno je da bolesno dijete ostane kod kuće do potpunog oporavka

39. ZAKLJUČAK • Ukoliko bolesno dijete ipak dođe u vrtić, roditelj je obvezan donijeti potvrdu izabranog doktora medicine da dijete može boraviti u skupini i da se time ne povećava rizik pobolijevanja ostale djece.

40. ZAKLJUČAK • Djeci koja borave u dječjim vrtićima ne bi se smjeli davati nikakvi lijekovi niti pripravci, osim sirupa koji skidaju temperaturu i to samo u slučaju da dijete dobije temperaturu tijekom boravka u vrtiću ili jaslicama, a roditeljima treba neko duže vrijeme da dođu po svoje dijete.

41. ZAKLJUČAK • Nakon prestanka bolesti, roditelj izvještava odgajatelja od koje je bolesti dijete bolovalo a posebice ukoliko je dijete imalo neku zaraznu bolest, o čemu su dužni odmah izvijestiti odgojitelja. • Liječnička potvrda po završetku bolesti je potrebna u slučaju teže bolesti, hospitalizacije te zarazne bolesti.

42. ZAKLJUČAK • Dječji vrtići bi se trebali pridržavati navedenog zbog zaštite zdravlja sve djece.

43. HVALA NA PAŽNJI!