Modularni studij – nova generacija studija za novu generaciju informatičkih profesionalaca

1. Modularni studij – nova generacija studija za novu generaciju informatičkih profesionalaca Prof. dr. sc. Neven Vrček, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Sveučilište u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike Varaždin travanj, 2005

2. Zašto sve to radimo? • Zato što je određeno zakonom • Zato što smo dio Europe • Ne obavimo li dobro posao naš proizvod neće biti prepoznatljiv u Europi • Zato što je strani kapital ušao u hrvatsko gospodarstvo • Ne obavimo li dobro posao naš proizvod neće biti prepoznatljiv u Hrvatskoj

3. Zbog toga preustroj sveučilišta te plana i programa njegovih sastavnih jedinica ne smije biti puko udovoljavanje formi već korijenito promišljanje vlastite budućnosti i stvaranje novog sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj

4. Vizija - FOI Biti vodeći fakultet u izobrazbi i znanstveno istraživačkom radu u području informacijskih i organizacijskih znanosti s naglaskom na razvoj informacijskih i organizacijskih sustava uz potporu informacijske tehnologije.

5. Temeljni ciljevi programa • Dati gospodarstvu, neprofitnim ustanovama i državnoj upravi izvrsne stručnjake za bitno povećanje učinkovitosti poslovne tehnologije organizacija s tih područja uz korištenje suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija; • Dati znanosti istraživače sposobne za vrhunske rezultate u području informacijskih i organizacijskih znanosti. • Ustrojiti suvremen i prepoznatljiv studij utemeljen na načelima Bolonjske deklaracije po princpu 3 + 2 +3 (preddiplomski, diplomski i doktorski studij); • Omogućiti standardno i međunarodno priznato vrednovanje studijskih disciplina u svrhu veće mobilnosti studenata i nastavnika te bolje integracije u europski sveučilišni prostor; • Uskladiti studij sa zakonskom regulativom te pripremiti podlogu za procjenu financijskih sredstava potrebnih za provođenje novog programa.

7. Klasifikacija zanimanja • HR – klasifikacija u području IT zanimanja je neprimjenjiva • NACE (Nomenaclature generale des Activites economiques dans la Communaute Europeenne). Dva relevantna razreda za IT su 30.02 i 72, • ISCO (the International Occoupational Classification System). Dva relevantna razreda za IT po ovoj klasifikaciji su ISCO 213 i ISCO 312. • Razred ISCO 213 označava informatičare koji rade na razvoju i održavanju informacijskih sustava i programske podrške svih razina (Informatics Professionals). • Razred ISCO 312 označava stručnjake koji osiguravaju funkcioniranje informacijskih sustava i podršku korisnicima u njegovom korištenju (Informatics Associate Professionals). • IDC

8. Strukovna tijela • Council of European Professional Informatics Societies (CEPIS) • "Informatičar je onaj tko oblikuje, razvija, održava, daje potporu i unapređuje IT sustave"; • "Onaj tko koristi IT sustave je korisnik i ne pripada kategoriji informatičara".

9. Karijera u struci informatičara

10. Pridružena IT zanimanja

12. Eurostat Labour Force Survey • Strategija i planiranje IS-a; • Upravljanje i administracija IS-a; • Razvoj IS-a; • Implementacija IS-a; • Usluge i konzalting u IS.

13. Temeljem ESLFS • definirane srednjoročne potrebe po ovim skupinama poslova, • očekivani rast potreba za informatičarima za sljedeće godine, • potrebe po razinama obrazovanja, • potrebe za brojem studenata, • očekivanja po broju IT stručnjaka kroz imigraciju u zemlje EZ-a, • preporučene plaće po skupinama IT zanimanja itd.

14. Skills Framework for Information Age • Konzorcij - EZ i SAD, • visokoškolske ustanove • vladine agencije • korporacije - IBM, Microsoft, Oracle

15. SFIA • strategija i planiranje IS-a, • upravljanje i administriranje IS-a, • razvoj IS-a, • implementacija IS-a, • upravljanje opskrbnim lancem i • usluge i konzalting u IS.

16. FOI klasifikacija • Teorijske osnove, • Tehničke osnove, • Organizacija i upravljanje poslovnim sustavima, • Strategija, planiranje i upravljanje u IS, • Razvoj i implementacija IS-a, • Usluge, konzalting i primjena u IS, • Pedagoški predmeti, • Opći predmeti.

17. Struktura i pravila studija (3) Predmeti su klasificirani Odnos klasa odslušanih predmeta definira smjer!!!

18. Struktura i pravila studija (1) • Novi studij FOI-a je utemeljen na trostupanjskom modelu prema preporukama Bolonjske deklaracije kao: prediplomski, diplomski i doktorski studij. • Svi nastavni sadržaji bodovani su ECTS bodovima i to na načelu da tijekom jednog semestra student, mora prikupiti minimalno 30 ECTS bodova, odnosno minimalno 60 ECTS bodova po godini. Međutim, treba naglasiti da će stvaran broj bodova koje će student prikupiti u određenom vremenskom razdoblju ovisiti o dinamici koju sam odredi te termin semestar i godina treba shvatiti uvjetno. • Studij mora omogućiti mobilnost studenata i cjeloživotno učenje

19. Struktura i pravila studija (2) • Student ne može polagati predmet ukoliko nije položio predmete koji su mu preduvjeti. • Jedan upis omogućava praćenje i polaganje predmeta koji maksimalno nose 30 ECTS bodova.

20. Struktura i pravila studija (4) • Svi stupnjevi studija izvode se kao redovni. • Ustrojem rasporeda predavanja može se uzeti u obzir da dio studentske populacije radi i da se nastava izvodi u njima prihvatljivim terminima. • Nema formalno obveznih i izbornih predmeta. Svi predmeti su izborni, ali student tijekom studija mora poštovati zadani raspored ECTS bodova unutar definirane klasifikacije prema zadanoj podjeli za svaki studijski smjer • Potpuno modularna, otvorena i proširiva struktura studija

21. Smjerovi • Smjer je zapravo profil – fino nijansirano profesionalno usmjerenje • Nema velike razlike između smjerova • Granice između smjerova nisu čvrste • Student može slušati bilo koji predmet i nema restrikcije s gledišta smjera • Determinirani su odnosom kategorija ECTS bodova

22. Smjerovi • Odluku donijeti što je moguće kasnije • Smjer se stječe, a ne upisuje • Nema prethodne administrativne procedure, a student može pažljivo planirati svoj studij i karijeru • Usmjerenje se ne upisuje unaprijed, već prije upisa završnog rada, referada FOI/fakultetsko vijeće utvrđuje odnos kategorija ECTS bodova i provjerava pravo studenta da odabere temu iz domene određenog usmjerenja

23. Struktura i pravila studija (5)

24. Matrica studija • Semestar je način organizacije izvođenja nastave, a ne organizacije strukture studija

25. Informacijski sustavi

26. Poslovni sustavi

27. Informacijsko i programsko inženjerstvo

28. Poslijediplomski studij • Doktorski • 180 ECTS (90 predmeti + 90 doktorska disertacija) • Specijalistički • 120 ECTS (90 predmeti + 30 samostalan rad)

29. Upravljanje kvalitetom

30. Složenost studija • Zbližiti se sa strukturom studija i dobro je razumjeti • Nova uloga referade – manje administracije, a više savjetodavna funkcija • Dobra i marketinški razrađena knjiga studija • Programski alat za pomoć studentima – FOI dashboard – planer studija

31. Predefinirani studijski programi