MENADŽMENT U SESTRINSTVU

1. MENADŽMENT U SESTRINSTVU KATEGORIZACIJA BOLESNIKA GRUPA 4

2. Vedrana Iveta Sanja Kleflin Natalija Hadžić Ivana Gusar Milka Grubišić Jasminka Horvatić Melita Jurić Nevenka Ivek GRUPA 4

3. Procjena bolesnika kod prijema • prvi korak u procesu zdravstvene njege je procjena • standard zdravstvene njege American Nurses Association (ANA) • kriteriji za procjenu

4. Kriteriji za procjenu • prioritetno prikupljanje podataka određeno je klijentovim stanjem ili potrebama • relevantni podaci prikupljaju se upotrebom odgovarajućih tehnika procjene • prikupljanje podataka uključuje klijenta, određene preporuke i druge zdravstvene djelatnike koji mogu pružiti određene informacije

5. Kriteriji za procjenu II • proces prikupljanje podataka je sistematičan i traje tijekom boravka klijenta • relevantni podaci dokumentirani su u lako dostupnom obliku Standards of Clinical Nursing Practice, 1991 ANA

6. “Nursing documentation” A Nursing Process Approach (second edition) • “Accreditation Manual for Hospitals (AMH)” • Joint Commission standards (1991g.) revidirano poglavlje koje se odnosi na sestrinske intervencije • Šest osnovnih parametara koji moraju biti uključeni u procjenu bolesnika prilikom prijema u bolnicu

7. Faktori procjene (6) 1. Biofizikalni profil - uključuje procjenu velikih tjelesnih sistema i odgovarajuće fiziološke parametre 2. Biopsihološkosocijalni profil – uključuje relevantne informacije psihosocijalnih suportivnih sistema (strah, anksioznost ili drugi faktori direktno povezani s hospitalizacijom)

8. Faktori procjene (6) II 3. Okolina (iz koje bolesnik dolazi)uključuje svaku posebnost okoline u/s bolesnikovih potreba u planiranju zdravstvene njege (stepenice kod kuće, nedostatak tekuće vode ili sl.) ili posebni pribor koji bolesnik treba (slušni aparat, naočale ili sl.) 4. Samonjega uključuje procjenu potreba i mogućnosti za obavljanje osnovnih aktivnosti kroz 24 sata samostalno 5. Edukacija

9. Faktori procjene (6) III 6. Planirani otpust uključuje procjenu gdje se bolesnik planira otpustiti nakon završenog bolničkog liječenja 1994. AMH uključuje zasebno poglavlje koje se odnosi na procjenu bolesnika Napušta se pravilo o šest osnovnih faktora procjene. Tri osnovna parametra:fizički, psihosocijalni i socijalni status. (Planirani otpust),

10. JCS-1994 • Liste za procjenu bolesnika ovisno o specifičnost medicinske dijagnoze odnosno ovisno o prijemu na pojedini specifični odjel • Dva osnovna modela • Model koji se odnosi na procjenu tjelesnog stanja po sustavima • Procjena na osnovu modela otvoreni, zatvoreni, fizička procjena

20. Kategorizacija bolesnika • svrstavanje pacijenata u kategorije ovisno o potrebnoj količini zdravstvene njege • pojam prva spominje F. Nightingale • 50 i 60 god prošlog stoljeća počinje se spominjati termin “progresivna njega” • “progresivna njega” je usmjerena na pacijenta, maksimalno se vodi računa o zahtjevima i promjenama koje nastaju kod bolesnika

21. Progresivna njega • pacijenti se grupiraju ovisno o potrebi za zdravstvenom njegom • upotrebljavaju se određeni medicinsko-tehnički zahvati • zahtijeva rad stručnog osoblja s određenom stručnom spremom i radnim iskustvom

22. Klasifikacija progresivne njege • I. stupanj – intenzivna njega • II. stupanj – poluintenzivna (intermedijalna) njega • III. stupanj – minimalna (standardna) njega

23. Warstler 1927 • 5 kategorija pacijenata ovisno o potrebi za zdravstvenom njegom • 1.samonjega 1-2 sata za pacijenta kroz 24 sata • 2.minimalna njega 3-4 sata • 3.intermedijalna njega 5-6 sati • 4.modificirana intenzivna njega 7-8 sati • 5.intenzivna njega 10-14 sati

24. Razlozi za kategorizaciju pacijenta Utvrđivanje stanja pojedinog pacijenta Potreban broj medicinskih sestara na odjelu Brzi uvid u težinu stanja pacijenta na odjelu Ukazuje na potrebu za zdravstvenom njegom koju treba pružiti

25. Pristupi kategorizaciji • Opis čimbenika karakterističnih za pojedinu kategoriju • Zasebno bodovanje pojedinih čimbenika i izračunavanje prosječne vrijednosti koja onda predstavlja kategoriju pacijenta

26. Kritični čimbenici • Indikatori koji predstavljaju aktivnosti koje najviše utječu na vrijeme potrebno za pružanje zdravstvene njege • V. Henderson – 14 osnovnih ljudskih potreba • Orem – ideja samozbrinjavanja, ovisno o pomoći med. sestre - kompenzatorni sustav - djelomično kompenzatorni - suportivno - edukacijski

27. Kategorizacija u Hrvatskoj • Pacijenti se svrstavaju u 4 kategorije, ovisno o potrebnoj pomoći za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba te dijagnostičkim i terapijskim postupcima koje se provode

28. Čimbenici 8. Rizik za pad • Morseova skala za procjenu rizika od pada - Prethodni padovi - Druge medicinske dijagnoze - Pomagala pri kretanju - Infuzija - Stav – premještanje - Mentalni status Više bodova – veći rizik, 25-44 umjeren rizik, iznad 45 visok rizik za pad

29. 10. Rizik za nastanak dekubitusa • Braden skala - Senzorna percepcija - Vlažnost - Aktivnost - Pokretljivost - Prehrana - Trenje i razvlačenje Manje bodova, veći rizik (15 prisutan, 9 i manje vrlo visok rizik)

30. Četiri kategorije 1. samonjega 1-2 sata 2. minimalna njega 3-5 sati 3. intermedijalna njega 6-9 sati 4. intenzivna njega 10 i više sati

37. Zaključak 1 • Kategorizacija pacijenata je nužna zbog uvida u težinu stanja pacijenata na odjelu • Samo kategorizacijom i vođenjem sestrinske dokumentacije možemo uvidjeti potrebnu količinu zdravstvene njege, a time i sestrinskog rada

38. Zaključak 2 • Broj potrebnih sestara na taj način nije više stvar “paušalne” procjene, već dokumentiranih činjenica o količini potrebne zdravstvene njege