E N D
1. Rodni razvoj - Empirijski pregled
2. Ciljevi razumjeti rodni razvoj kroz prisjecanje na vlastita iskustva
kroz rezultate istraživanja upoznati primjere rodnog razvoja i razlicite faktore koji ga oblikuju
razlikovati rodne uloge od seksualne orijentacije
povezati empirijske spoznaje s teorijskima
5. Što je rodni razvoj? Razvoj rodno tipiziranih ponašanja
Razvoj rodnih uloga
Razvoj rodnih identiteta
Razvoj rodnih shema
Koji je društveno ocekivani ishod rodnog razvoja?
Što se ocekuje od žena, a što od muškaraca?
Kakvi bi trebali biti? Idealna žena? Idealni muškarac?
Idealna djevojcica, idealni djecak? Idealna djevojka, idealni mladic?
6. Komponente muške rodne uloge
7. Komponente ženske rodne uloge
8. Akteri socijalizacije Tko/što utjece na rodni razvoj?
Faktori, osobe, institucije?
Obitelj
Škola
Vršnjaci
Mediji
9. Ponašaju li se roditelji razlicito prema sinovima i kcerima? Maccoby i Jacklin (1974): slaba empirijska potpora razlicitog tretmana roditelja prema djecacima i djevojcicama
Metaanaliza 174 studije o ponašanju roditelja prema djeci (Lytton i Romney, 1991):
male razlike (ili ih nema) u: toplini, ogranicavanju, i ohrabrivanju postignuca koje roditelji pružaju sinovima i kcerima
pronadene razlike:
roditelji su poticali tipicno ženske igre (npr. igranje s lutkama) kod kceri i tipicno muške igre (npr. igranje s kamioncicima) kod sinova
kod roditelja iz Sj. Amerike ocevi su ohrabrivali rodno tipizirano ponašanje svoje djece više nego majke (velicina efekta d=0,49 za oceve i d=0,34 za majke)
Ne slažu se drugi teoreticari: Collins i Russell (1991), Siegal (1987), Power (2000)
10. “Baby X” istraživanja Je li roditeljevo ponašanje odgovor na spol djeteta?
predstaviti odraslima dijete (novorodence) za koje se kaže da je drugog spola nego što zapravo jest
promatraju su se reakcije odrasle osobe u interakciji s bebom, osoba treba procijeniti osobine bebe
Majke su pokazivale rodno stereotipne igracke bebama i “djecake” poticali da izvode vece pokrete tijelom (Smith i Lloyd, 1978)
Pregled 23 „Baby X“ istraživanja (Stern i Karraker, 1989)
zakljucak: „Znanje o rodu novorodenceta nije konzistentna odrednica reakcije odrasle osobe.“
znacajniji utjecaj na percepciju druge djece
djeca su novorodencad koja im je predstavljena kao muška procijenili vecom, jacom, glasnijom, zlocestijom i težom nego novorodencad koja im je predstavljena kao ženska
vjerojatno zato što su rodni stereotipi snažniji i rigidniji kod male djece nego kod odraslih
11. Poticanje verbalnog razvoja Ocevi i majke više pricaju i smiju se sa ženskim novorodencetom nego s muškim i opcenito više verbalno stimuliraju kceri nego sinove (Leaper, Anderson i Saunders, 1998; Leaper i sur., 1995; Farver i Wimbarti, 1995)
Roditelji više razgovaraju o dogadajima i osjecajima s kcerima nego sinovima (Fivush i sur., 2000; Reese, Haden i Fivush, 1996)
Pitanje: razgovaraju li roditelji više s kcerima
zbog rodnih stereotipa i ocekivanja ili
zbog toga što sinovi i kceri imaju razlicite verbalne sposobnosti i stilove koje u roditeljima pobuduju razlicite reakcije?
12. Poticanje emocionalnog razvoja roditelji razgovaraju o razlicitim vrstama emocija s djecacima i djevojcicama
o ljutnji više razgovaraju sa sinovima, a o tuzi s kcerima (Brody, 1999; Fivush, 1991; Fivush i sur., 2000)
roditelji više o(bes)hrabruju razlicite vrste emocija kod djecaka i djevojcica
više toleriraju ljutnju kod djecaka, a strah kod djevojcica (Birnbaum i Croll, 1984)
roditelji uce djecake više nego djevojcice da suspregnu izražavanje emocija (Weinberg, Tronick, Cohn i Olson, 1999; Block, 1978) => „Veliki decki ne placu“
13. Igre i igracke
14. Igre i igracke Roditelji, posebno ocevi, se grublje i aktivnije igraju sa sinovima nego kcerima (Jacklin, DiPietro i Maccoby, 1984; Shields i Sparing, 1993)
možda se ne radio svjesnoj namjeri oceva, nego o tome da djecaci u prosjeku više vole grublje igre nego djevojcice
Opažanje parova roditelj-dijete (predškolske dobi) u igri s tipicno maskulinim (auti i ceste) ili tipicno femininim igrackama (set s tanjuricima) (Leaper, 2002)
roditelji jednako topli i izravni prema kcerima i sinovima
ocevi asertivniji, a majke toplije, bez obzira na spol djeteta
djeca asertivnija s ocevima
nije se pokazalo da roditelji razlicito tretiraju kceri i sinove
No: vrsta igre imala najsnažniji utjecaj na roditeljsko ponašanje => roditelji su topliji i izravniji u igri s tanjuricima nego s auticima, bez obzira na spol djeteta
poticu li roditelji djecu da biraju rodno tipizirane igracke ili je rodno tipiziran interes za igracke biološki odreden?
15. Reakcije na odstupanje Roditelji bili nezadovoljni kada su zamoljeni da navedu svoje sinove da se igraju s lutkama ili kceri da se igraju s kamionima (Caldera, Huston i O'Brien, 1989)
Otac: „Ocito bi trebali imati djecake u ovom istraživanju!“, zatvorio je kutiju s kamionom i nastavio se igrati s kceri s lutkama
Na ponašanja djecaka koja odstupaju od društvenih ocekivanja roditelji negativnije reagiraju nego na ponašanja djevojcica (Sandnabba i Ahlberg, 1999)
ocevi više poticu razvoj tradicionalnih uloga kod djece, pogotovo sinova (Fagot i Hagen, 1991; Siegal, 1987)
ocevi pokazuju negativne reakcije na ponašanja sinova koja smatraju feminiziranima (Maccoby, 1998)
roditelji feminine igracke i aktivnosti smatraju više rodno stereotipnim nego maskuline igracke i aktivnosti (Campenni, 1999)
16. Reakcije na odstupanje Opažanje: djeca predškolske dobi dobila uputu da se igraju s igrackama za djecake (djecja benzinska pumpa, kamioni) ili s igrackama za djevojcice (djecji štednjak, posude i tave), a roditelji su dovedeni da ih gledaju u igri (nisu znali za uputu) (Langlois i Downs, 1980)
roditelji kceri koje se igraju sa ženskim igrackama su zadovoljni, a roditelji kceri koje se igraju s muškim igrackama su tolerantni
majke su prihvacale igru svoga sina, bez obzira na igracke
ocevi su kritizirali djecake koji su se igrali s femininim igrackama, a jedan je otac cak fizicki udaljio sina od djecjeg štednjaka s kojim se sin zadovoljno igrao.
Djecaci ciji su se ocevi ljutili kada su ih vidjeli da se igraju s igrackama za djevojcice su se nakon toga više igrali maskulinih igara (Raag i Rackliff, 1998)
17. Modeliranje Modeliranje nije samo kopiranje, vec ukljucuje i identifikaciju s modelom kojeg se imitira
djeca cešce uce po modelu od osoba istog roda kao što je njihov (Raskin i Israel, 1981; Ashton, 1983, McGhee i Frueh, 1980)
No, mala djeca više vremena provode sa ženama (majke, bake, odgajateljice) nego muškarcima
Djecaci moraju pomaknuti identifikaciju na mušku osobu (dogada se oko 3.-4. godine)
Biosocijalno objašnjenje (Kohlberg, 1966)
Utjecaj socijalnog ucenja (vikarijsko ucenje), djecaci izmedu 3. i 5. god. više imitiraju modele koje vide kao mocne => zato se sve više identificiraju s muškarcima (Busey i Bandura, 1984; Nicholas i McGinley, 1986)
18. Kucanski poslovi Djevojcice više vremena provode pomažuci majkama, a djecaci u igri (Myers, 2005)
Roditelji cešce kcerima zadaju da obavljaju kucanske poslove i brinu se o drugoj djeci (npr. da peru rublje, paze na mladeg brata/sestru), a sinovima poslove izvan kuce i vezane uz podizanje težih predmeta (npr. da pokose travu, iznesu smece, ociste garažu) (Antill i sur., 1996; Blair, 1992; McHale i sur., 1990)
takvo dodjeljivanje poslova šalje jasnu poruku djeci i postavlja temelj za rodne razlike u obitelji, obrazovanju i poslovnim ulogama kasnije u životu, a takoder potice razvoj razlicitih kognitivnih sposobnosti i socijalnih vještina kod djevojcica i djecaka
bez obzira na namjeru, roditelji sinove uce da budu neovisni, a kceri da budu ovisne o drugima (Ruble i sur., 1993)
U obiteljima u kojima se roditelji u odgoju priklanjaju ideologiji rodne jednakosti sinovi više sudjeluju u kucanskim poslovima (Coltrane, 2000)
19. Roditelji i školovanje djece Roditelji pružaju više pomoci kcerima nego sinovima oko rješavanja školskih zadataka (Fagot, 1978; Gold i sur., 1984)
djevojcice se više uci da budu pasivne i ovisne o drugima nego djecaci
Longitudinalno istraživanje školskog uspjeha i odabira zanimanja (N=2000 djece) (Eccles i sur., 1993)
roditeljska rodno stereotipna uvjerenja o sposobnostima (djevojcice bolje u engleskom jez., djecaci u mat.) => roditeljska ocekivanja o sposobnostima njihovih sinova i kceri => djetetove procjene vlastitih sposobnosti => djetetov školski uspjeh
Roditelji kceri smatrali da su njihova djeca (11-13 god.) manje zainteresirana za prirodne znanosti nego roditelji sinova, iako je interes djevojcica i djecaka bio slican (Tanenbaum i Leaper, 2003)
rodno stereotipna uvjerenja roditelja povezana s interesima djece => roditeljska uvjerenja mogla utjecati na interese djece
20. Utjecaj nastavnika/ca Nastavnici/e tretiraju djevojke i djecake razlicito:
daju više pažnje djecacima i razlicito reagiraju na uspjehe i neuspjehe djevojcica i djecaka (Dweck, 1999; Okpala, 1996; Sadaker i Sadaker, 1994)
Djecake se najcešce kažnjava zbog lošeg ponašanja, a hvali zbog uspješno riješenih zadataka (Dweck i Leggett, 1988; Elliott i Dweck, 1988)
djecake koji ne uspiju riješiti neki zadatak nastavnici/e poticu da se više trude i uvjeravaju ih da mogu uspjeti ako se više trude
dok djevojcice koje ne uspiju riješiti zadatak dobiju manje povratne informacije i poticaja da se nastave truditi
Zakljucak: nastavnici/e smatraju da djecaci ne rade dovoljno te da djevojcice vec rade najbolje što mogu
Asertivna ili ometajuca ponašanja djevojcica na nastavi se interpretiraju negativnije nego slicna ponašanja djecaka (Connolly, 1998)
21. Utjecaj vršnjaka/inja Vršnjacki utjecaj snažniji od utjecaja roditelja i nastavnika/ca (Katz i Ksansnak, 1994)
Djeca nagraduju jedna druge za rodno prikladno ponašanje i kažnjavaju za ponašanje koje smatraju rodno neprikladnim (Lamb, Easterbrooks i Holden, 1980), a slicne sankcije primjenjuju na djeci koja se igraju s pripadnicima drugog roda (Thorne, 1986).
Djeca negativnije sankcioniraju djecake nego djevojcice ako se ponašaju "neprikladno za svoj rod" (Zucker i sur., 1995)
Beverly Fagot (1985): promatrala igru 3- i 4-godišnje djece
djecaci ohrabruju maskulina i obeshrabruju feminina ponašanja kod drugih djecaka (npr. igranje s igrackama za djevojcice): "Ti si lud, to je za djevojcice!", "Sada si djevojcica.", "To je glupo. Djecaci se ne igraju s lutkama."
kod djevojcica nema konzistentnog utjecaja na druge djevojcice u pogledu maskulinog i femininog ponašanja
djecaci su odgovarali pritisku drugih djecaka (tj. slušali ih), a u velikom broju slucajeva su ignorirali djevojcice i odgajateljice
Vršnjacki pritisak (posebno pritisak od drugih djecaka) ima posebno snažan utjecaj na djecake da se konformiraju društveno ocekivanim rodnim ulogama
22. Spolna segregacija djece Jedan od cimbenika koji bi mogao ojacati vršnjacki utjecaj je spolna segregacija u djetinjstvu => oko 3. godine se djecaci i djevojcice sve više pocinju družiti samo s pripadnicima svojeg spola (Maccoby, 1998).
Kod djece školske dobi je rodna podjela vidljiva i u grupama za igru i u odabiru prijatelja/ica (Hayden-Thompson, Rubin i Hymel, 1987)
Spolna segregacija pocinje u razdoblju kada djeca pocinju tocno oznacavati spol
nekonzistentni dokazi o U-P vezi (Fagot, 1985, Fagot, Leinbach i Hagan, 1989; Serbin, i sur., 1994)
Zašto se djeca spolno segregiraju?
zbog razlicitog stila igranja djevojcica i djecaka (LaFreniere, Strayer i Gauthier, 1984) – djecaci se igraju grublje, više su grupno orijentirani i kompetitivni
23. Crtani filmovi Analiza 175 epizoda 41 crtanog filma za malu djecu (Thompson i Zerbinos, 1995)
rodni stereotipi uobicajeni u crtanim filmovima
muški likovi => pametniji, hrabriji, agresivniji, vode (spašavaju druge likove, pogotovo žene u nevolji)
ženski likovi => osjecajniji, emocionalniji, topliji, zreliji, romanticniji i manje tehnicki kompetentni
od 1980. => ženski likovi prikazani kao nezavisniji, asertivniji, inteligentniji i kompetentniji nego prije 1980-ih
24. Crtani filmovi
25. Efekti gledanja televizije Cesto gledanje TV-a kod djece povezano sa snažnijim rodnim stereotipima djece (Eisenstock, 1984; McGhee i Frueh, 1980; Zuckerman, Singer i Singer, 1980)
Longitudinalna istraživanja => dugo gledanje TV-a potice rodne stereotipe, pogotovo kod djece koja nisu imala stereotipe (Morgan, 1982)
Kanadsko kvazi-eksperimentalno istraživanje => usporedba izraženosti rodnih stereotipa djece iz mjesta koje nije imalo TV prijam do 1970.-ih i mjesta u kojem je otprije bilo TV (Kimball, 1986)
djeca iz Notela imala slabije rodne stereotipe prije uvodenja TV programa nego djeca iz komparativnog grada
nakon nekoliko godina izloženosti TV-u rodni stereotipi medu djecom iz Notela porasli, pogotovo medu djecacima
Utjecaj crtanih filmova u kojima su žene prikazane u suprotnosti stereotipima (Ochman, 1996; Thompson i Zerbinos, 1997)
smanjeno rodno stereotipiranje kod male djece
proširen raspon uloga koje se djeci cine prikladnima za pojedini spol
26. Video spotovi Istraživanje o efektu izloženosti video spotovima (Ward, Hansbrough i Walker, 2005)
Ucenici/e, koji su bili izloženi video spotovima u kojima su naglašeni rodni stereotipi, izražavali su tradicionalnije stavove o rodnim ulogama i seksualnim odnosima nego oni koji su gledali spotove manje stereotipnog sadržaja
27. Seksualna orijentacija i rodne uloge Seksualna orijentacija => emocionalna, romanticna ili seksualna privlacnost prema osobama istog i/ili drugog spola
Javlja se u rasponu od iskljucive homoseksualnosti do iskljucive heteroseksualnosti i ukljucuje razlicite oblike biseksualnosti (American Psychological Association, 1998)
Što su rodne uloge? => (ne)razlikovanje seksualne orijentacije i rodnih uloga
U ranim psihologijskim teorijama o rodu su se rodne uloge smatrale manifestacijom seksualnosti (npr. muška homoseksualnost znaci biti feminin) (Staintnon Rogers i Staintnon Rogers, 2001)
28. Reakcije okoline na mlade osobe homoseksualne orijentacije Homofobno zadirkivanje je cesto dugotrajno, sustavno i vrše ga skupine ucenika/ca (Rivers, 2001)
Americko istraživanje: 81% mladih LGB osoba je izjavilo da je bilo verbalno zlostavljano, 38% da im se prijetilo fizickim napadom, a 15% da je bilo fizicki napadnuto (D’Augelli, 2002)
kod žrtava je veci rizik od suicidalnih ideacija, depresije i izolacije (Elliot i Kilpatrick, 1994)
Istraživanje u irskim školama (O’Higgins-Norman, 2009):
Homoseksualnost se smatra devijacijom od normalne seksualnosti, koja je uvijek heteroseksualna
Škola prihvaca homofobno vršnjacko uznemiravanje kao normalni dio školskog života i mnogi ucitelji/ce ne rade ništa po tom pitanju
Pozitivna školska klima i potpora roditelja su zaštitni faktori protiv depresije i zlouporabe droga kod LGB ucenika/ca i onih koji propituju svoju seksualnu orijentaciju (Espelage i sur., 2008)
29. Kakvu poruku o homoseksualnosti šalju mediji?
30. It Gets Better Project The It Gets Better Project was created to show young LGBT people the levels of happiness, potential, and positivity their lives will reach - if they can just get through their teen years. The It Gets Better Project wants to remind teenagers in the LGBT community that they are not alone - and it WILL get better.