Koncesije i koncesionirana javna služba

1. Koncesije i koncesionirana javna služba

2. Pojam koncesije • Koncesija=dopuštenje, dozvola, povlastica • Pravno – dozvola za obavljanje neke djelatnosti uvjetovana posebnim odobrenjem • “akt vlasti kojim se obavljanje neke djelatnosti koje je inače zabranjeno dozvoljava”

3. 1) ugovor kojim država ili muncipalna vlast pod određenim uvjetima daje u eksploataciju svoja poduzeća ili zemlju s pravom vađenja korisnih ruda, gradnju itd. • 2) samo poduzeće organizirano na temelju koncesije • 3) dopuštanje, ustupak, povlastica • 4) odobrenje za vođenje obrta • Postoji i podjela na političke i ekonomske koncesije

4. Pojam koncesije u međunarodnom pravu • Koncesija je davanje nekoj stranoj fizičkoj i pravnoj osobi povlastice ili povlasticu stranoj državi na neka izuzetna prava koja po pravilu ne pripada strancima kao npr. eksploatacija prirdnih bogatstava, javne službe, pa čak i javne vlasti.

5. Određivanje pojma • Koncesije svoje korijene vuku iz rimskog prava, koje je poznavalo davanje u zakup državnih prihoda ili prava na izvođenje određenih radova. • Talijanska teorija dijeli koncesije na koncesije dobara i na koncesije usluga. • Francuska teorija razlikuje razne vrste koncesija – koncesije za obavljanje javne službe, koncesije za ceste, rudnike itd.

6. Koncesija je posebni pravni institut kojim javna vlast dozvoljava određenom subjektu, fizičkom ili pravnom, domaćem državljaninu ili strancu, da upotrebljava ili iskorištava određena dobra, izvodi određene radove ili obavlja kakvu djelatnost. • Kako se dodjeljuje koncesija? • Odnos koncedent – koncesionar • Koncesija se uvijek podjeljuje na određeno vrijeme. • Nakon dodjeljivanja koncesije sklapa se posebni ugovor.

7. Pravna priroda koncesija • Talijanska teorija ima dva gledišta – ugovorna teorija vidi koncesije kao ugovor, tj. koncesija ima ugovorni karakter; antiugovorna teorija vidi koncesiju kao konstitutivni upravni akt. • Francuska teorija je dugo smatrala da koncesije imaju samo ugovornu prirodu, zatim se smatralo da ima dvojnu, ugovornu i normativnu, a danas prevladava mišljenje da koncesije imaju mješovitu prirodu.

8. Koncesije u hrvatskom pravu • Koncesije u Hrvatskoj uređivao je najprije Zakon o koncesijama iz 1992. • Danas imamo novi Zakon o koncesijama iz 2008. godine. • Postoje i brojni posebni zakoni koji uređuju problematiku koncesija. • Problem međuodnosa općeg i posebnih zakona

9. Tipovi koncesija • a) za gospodarsko korištenje prirodnih bogatstava te drugih dobara za koje je zakonom određeno da su od interesa za RH • b) za javne radove • c) za javne usluge • Zakon definira koncesiju kao “ugovorom određen pravni odnos”

10. Predmet konc. za gospodarsko korištenje prirodnih bogatstava itd. • Ove koncesiju primjenjuju se za korištenje onog općeg ili drugog dobra za koje je zakonom propisano da je od interesa za RH. Ustav propisuje određena dobra od interesa za RH – more, obala, otoci itd. • Određena dobra i stvari se smatraju općim dobrima te se osigurava njihova zaštita.

11. Predmet konc. za javne radove • Izvođenje radova ili projektiranje izvođenja radova, a koji se odnose na jednu ili više djelatnosti ili određenih zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija, ako se naknada za javne radove sastoji ili samo od prava na gospodarsko korištenje radova ili od tog prava zajedno s plaćanjem.

12. Predmet konc. za javne usluge • Pružanje jedne ili više usluga u općem interesu u općem interesu ili određenih zakonom kojim se uređuje pojedina koncesija, ako se naknada za pružene usluge sastoji ili samo od gospodarsko korištenje usluga ili od tog prava zajedno s plaćanjem.

13. Dopuštena područja i djelatnosti za dodjelu koncesija • Zakon navodi 20 područja i djelatnosti na kojima je moguće dati koncesiju. • Npr. za korištenje voda i javnog vodnog dobra, za pravo lova u državnim lovištima, na poljoprivrednom zemljištu itd.

14. Nedopuštena područja i djelatnosti za dodjelu koncesija • 1) na šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RH • 2) drugim dobrima utvrđenim posebnim propisima • Što je šuma? “Zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari te šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura,…”

15. Subjekti koncesijskog odnosa • 1) koncedent • 2) koncesionar • Koncedent mogu biti: RH (u njeno ime Sabor, Vlada ili središnja tijela državne uprave), jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u njihovo ime njihova predstavnička ili izvršno tijelo) te pravne osobe koje su “posebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija”. • Koncesionar može biti svaka fizička ili pravna osoba.

16. Vrijeme trajanja koncesije • Stari Zakon o koncesijama određivao je da je najdulje vrijeme na koje se može dati koncesija 99 godina. • Novi Zakon o koncesijama ne daje nam vremenski okvir nego to prepušta posebnim zakonima. • Važno je to da se vrijeme na koje je dana koncesija ne može produljiti.

17. Planiranje davanja koncesija • Koncedent je dužan napraviti kratkoročni i srednjeročni plan davanja koncesija. • Srednjeročni plan je trogodišnji. • Kratkoročni je godišnji. • Planovi davanja koncesija moraju se dostaviti nadležnom Ministarstvu.

18. Postupak davanja koncesije • Postupak davanja koncesija primjenjuje se u cijelosti za koncesije za javne usluge i na koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra. Međutim, postupak davanja koncesija za javne radove uređen je i ZK i ZOJN-om, što će izazivati određene dvojbe.

19. Postupak se pokreće publikacijom obavijesti koncedenta o namjeri davanja koncesije, obavezno u NN. • Sadržaj obavijesti je strogo propisan zakonom: podaci o koncedentu, predmetu koncesije, vrsta postupa, rok za predaju ponuda, uvjete, isprave kojima se dokazuje ispunjenje uvjeta, kriteriji za odabir najpovoljnijeg ponuđača itd.

20. Odluke koncedenta • 1) Odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuđača • 2) Odluka o poništenju postupka davanja koncesije • Bitni su elementi odluke o odabiru i kriteriji za odabir najpovoljnije ponude

21. Razlozi za poništenje postupka o davanju koncesije • 1) ako postanu poznate okolnosti koje bi, da su bile poznate prije pokretanja postupka davanja koncesije dovele do neobjavljivanja obavijesti o namjeri davanja koncesije ili do sadržajno bitno drugačije obavijesti • 2) ako nema pristiglih ponuda do isteka roka za dostavu ponuda • 3) ako nakon isključenja ponuda u postupku davanja koncesije ne preostane nijedna prihvatljiva ponuda • 4) ako se na temelju kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuditelja ne može izvršiti odabir • 5) razlozi propisani posebnim propisom

22. Pravna zaštita • Pravna zaštita u postupku davanja koncesije osigurava se u skladu s propisima kojima se uređuje javna nabava. • Osigurana je pravna zaštita protiv odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i odluke o poništenju postupka davanja koncesije. • O pravnoj zaštiti odlučuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.

23. Ugovor o koncesiji • Kada odluka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja postane konačna, koncedent može pokrenuti postupak potpisivanju ugovora o koncesiji, i to u roku od 10 dana od konačnosti navedene odluke. • Prije potpisivanja ugovora, koncedent mora zatražiti i dobiti od odabranog najpovoljnijeg ponuditelja jamstva naplate naknade koncesije te naknade moguće štete nastale zbog neispunjenja ugovora.

24. Ugovor mora biti u pismenom obliku, sastavljen u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, svim podacima iz obavijesti o namjeri davanja koncesije, odabranom ponudom i odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. • Ugovorom se određuju prava i obveze koncedenta i koncesionara, te ga potpisuju ovlaštena osoba koncedenta i ovlaštena osoba najpovoljnijeg ponuditelja. • Tek tada najbolji ponuditelj postaje koncesionar.

25. Naknada za koncesiju • Visina i način plaćanja naknade za koncesiju uređuje se ugovorom o koncesiji. • Naknada može biti stalan jednak iznos i/ili kao varijabilan iznos. • Naknada je prihod državnog proračuna ili proračuna jedinice lokalne odnosno područne samouprave.

26. Prestanak koncesije • 1) ispunjenjem zakonskih uvjeta • 2) raskidom ugovora o koncesiji zbog javnog interesa • 3) sporazumnim raskidom ugovora o koncesiji • 4) jednostranim raskidom ugovora o koncesiji • 5) pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvrđuje ništetnim ili se ugovor poništava

27. Koncesionirana javna služba

28. Radi se o javnoj službi u materijalnom smislu koju vodi privatna osoba. • Posebna ovlast • Javna služba nije privatna ako je obavlja privatnik • Kako se podjeljuje koncesija za obavljanje javne službe? • Tko nadzire korištenje koncesije i obavljanje javne službe? • Da li se tu radi o upravnim ugovorima?