SOCIJALNA STRATIFIKACIJA

1. SOCIJALNA STRATIFIKACIJA S. Zrinščak, listopad 2014.

3. Nejednakost / stratifikacija • Kako se shvaća? Uzroci? • Individualne / društvene • Nejednakost / različitost • Nejednakost – univerzalna, ali različita u opsegu i izvorima • Multidimenizionalnost • Dvije grupe – različita moć („bijelci” vs. „crnci”; „arijevci” vs. Židovi”) • Bogatstvo i moć?! (religijske vođe?) • Tko je moćan u Hrvatskoj? Tko se nalazi na vrhu društvene ljestvice? Sociologija = zanima se za društveno strukturiranje nejednakosti Društveni uzroci! Koji?

4. Ideologija i stratifikacija • Vjerovanje kako su postojeći odnosi nejednakosti pravedni • Može li se nejednakost održati samo sredstvom prisile? • Što je legitimiralo feudalce (plemstvo) • Seljačke bune u srednjem vijeku u Hrvatskoj – borba protiv sustava ili…? • Ideologija rezignacije – što je tu je! • (Ideološko) vjerovanje u mogućnosti napredovanja – SAD

5. Teorijski pristupi • Socijalna stratifikacija – slojevi • Klasni pristup – Marx – uži pristup • Klasa – skupina ljudi u zajedničkom odnosu spram sredstva za proizvodnju. Klasa je bitno određena vlasništvom: - vlasnički odnosi = temeljna struktura društva - klasni konflikt - između suprotstavljenih klasa - klasna borba – društvena promjena • Širi pristup – društveno strukturirane razlike = klase • Treći pristup – samo kapitalističko društvo je klasno (Pakulski, Waters: Smrt klase)

6. M. Weber - multidimenzionalnost • Položaj ne ovisi samo o posjedovanju, već i tržišnom položaju • Klasa, status i stranka – čimbenici stratifikacije • Status – čast, ugled • Stranka – skupina udružena temeljem zajedničkog podrijetla, ciljeva ili interesa

7. Funkcionalizam • Socijalna stratifikacija je korisna! • Veća funkcionalnost posla / uloge = veća nagrada • Egalitarnost nije motivirajuća! • Kritike – nejednakija društva nisu produktivnija! • Socijalne nejednakosti otežavaju promociju deprivilegiranih • G. Lenski • Funkcionalizam + teorija konflikta

8. Stratifikacija – povijest i danas • Ropstvo – najstariji, najekstremniji, raspologanje drugim kao vlasništvom, povijesne razlike u regrutaciji / izlasku iz ropstva • Kasta – rasa, čisti rod, ritualna čistoća, pokretljivost nije moguća, hinduizam • 1. Brahmani • 2. Kšatrije • 3. Vajšije • 4. Šudre • Parije, nedodirljivi • JAR – aparthejd kao vid kastinskog sustava

10. Stalež – feudualno društvo, tri staleža + seljaci, mobilnost – moguća, ali vrlo ograničena • Feudalna HR – staleži se dijele na 4 reda • Klasa: a) nije pravno (ili vjerski) definiran poredak b) nema formalnog nasljeđivanja položaja – svatko može napredovati c) temelji se na ekonomskim razlikama – vlasnici i nevlasnici

11. Meritokracija! Sposobnosti su bitne! Jesu li, koliko, suvremena društva meritokratska? Klase danas? D. Bell – postindustrijsko društvo, znanje - pluralistička struktura društva: kapital + znanje + politički sustav i moć

12. Empirijska provjera? • Deduktivni pristup • Goldthrope i suradnici: uslužna klasa, bijeli ovratnici, sitna buržoazija, radnička klasa → u sedam grupa • Veza klasnih razlika i životnih šansi / radnih šansi • Veza klasnih razlika i niza društvenih stavova • Induktivni pristup • Klase, ali i druge dimenzije socijalnog i kulturnog kapitala (Bourdieu: kulturni kapital) = klasifikacija temeljem niza čimbenika (ekonomski je samo jedna od njih)

13. Klase u socijalizmu / postsocijalizmu • Socijalizam – dominacija politike, bez vlasništva, ali klasna strukturacija temeljem položaja u partijskoj hijerarhiji – nomenklatura • Postsocijalizam– stvaranje nove političke klase uz političku dominaciju, lojalnost stranci + bivši sitni privatnici + bivši socijalistički direktori Kontrola javne uprave / resursa – klijentelizam Privatni sektor; stručnjaci / profesionalci; radnici; umirovljenici.... • Deindustrijalizacija • HR = periferno društvo postindustrijskog kapitalizma

14. Dugoročni trendovi u nejednakosti • K. Marx • Koncentracija bogatstva, sve veći jaz, neizbježnost klasne borbe • Razvoj kapitalizma nakon Marxa (loša prognoza?), ali i ponovna aktualizacija konfliktnih teorija danas • Kuznets, Lenski • Opadanje nejednakosti! • Kuznetsova krivulja – industrijskim razvojem nejednakost raste pa onda opada

15. Lenski – trend smanjenja nejednakosti • a) zbog potrebe za ekspertnim znanjima • b) porast produktivnosti rada • c) demografske promjene • d) razvoj demokracije • Ali, Nolan i Lenski, 2011. – novi trendovi danas?

16. T. Piketty – intelektualna „zvijezda” današnjice • Manja nejednakost u prvoj polovici 20. st. – ratovi + krize • Povećanje nejednakosti od 1980-ih – porezna politika, političke ideje, uloga financijskog kapitala • Zašto veće nejednakosti: • a) vrhunski menadžeri • b) vrijednost kapitala raste brže od vrijednosti dohotka od rada • Daljnje produbljivanje razlika • Piketty i osporavanja!

17. G. Therborn • Nejednakosti imaju životno devastirajuće učinke – primjer očekivanog trajanja života • Društvene posljedice – raspad društva na nekomunicirajuće dijelove, rast nepovjerenja… • Tri tipa nejednakosti:životna, egzistencijalna, nejednakost dostupnih resursa • Suvremeni trendovi: povećanje životne nejednakosti, smanjenje egzistencijalne, različitost situacije kod pristupa resursima. Zašto takvi (kontradiktorni) trendovi?

18. Nejednakost žena i muškaraca • Spol / rod – rod kao analitički pojam razumijevanja društvenih razlika M i Ž • Višestruke kompleksne nejednakosti – više uzroka + njihova kompleksna kombinacija • Preklapanje (intersectionality) • Indikatori: udio Ž u radnoj snazi, nejednakosti u nezaposlenosti, radno zakonodavstvo, skrb o djeci, javni troškovi za djecu, rodno obrazovanje, Ž u parlamentu, Ž u sindikatima, civilne slobode

19. …. i…. empirijski uvidi…

20. ISSP (2009) • U svim zemljama postoje razlike, čak i sukobi između različitih društvenih grupa. Po Vašem mišljenju, postoje li i kakvi su sukobi u Hrvatskoj između…. (vrlo jaki ili jaki sukobi) (n=1201): • Ljudi na vrhu društvene ljestvice i onih na dnu: 51.9%; • Uprave i zaposlenika: 50.5%; • Siromašnih i bogatih: 37.6%; • Radničke klase i srednje klase: 17.5%.

21. ISSP (2009) • U kojoj se mjeri slažete sa sljedećim tvrdnjama? • Razlike u primanjima u Hrvatskoj su prevelike. • (1-5) U potpunosti se slažem, slažem se: 92.4% (n=1201)

22. ISSP (2009) • Koliko je za napredovanje u životu važno biti iz dobrostojeće obitelji (1-5)? • Izrazito je važno, vrlo je važno i prilično je važno = 76% (n=1201) • Koliko je za napredovanje u životu važno imati obrazovane roditelje (1-5)? • Izrazito je važno, vrlo je važno i prilično je važno =75.9% (n=1201) • Koliko je za napredovanje u životu važno poznavati prave ljude (1-5)? • Izrazito je važno, vrlo je važno i prilično je važno =91.9% (n=1201)

23. Stopa rizika od siromaštva 2012, ispod 60% medijana nacionalnog dohotka, EU 28 =17,1, Eurostat 2013

24. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti 2012. EU28=25, Eurostat 2013

25. Nejednakost – Gini koeficijent 2012. EU28=30,4, Eurostat 2013

26. Socijalni identitet, pristup visokom obrazovanju i odabir studija • Projekt IDIZ-a • HRZZ • Cilj: ”ispitati sociološke i psihološke čimbenike koji utječu na odluku o nastavku školovanja na visokoškolskoj razini te na izbor studija. Posebno želimo ispitati na koji način karakteristike rodnog i klasnog identiteta oblikuju odluke pojedinca o odabiru obrazovnog puta te kakav je njihov interakcijski učinak.” • Pilot studija u Zagrebu i okolici • http://www.idi.hr/sipvoos/index.html

27. Kako srednjoškolci opisuju stratifikaciju u društvu (dvoje: koriste vokabular „klase”: viša srednja klasa, radnička klasa)? • Financijski status (ekonomski kapital): • na vrhu „bogataši” na dnu „sirotinja” • „nismo niti bogati, a niti da, da smo siromašni, imamo za ono što nam treba” • Obrazovanje (kulturni kapital) i zanimanje: • „moji roditelji nisu tol'ko obrazovani kao nekim ljudima ovdje iz gimnazije. Ljudi su razni doktori, odvjetnici i te visokoobrazovane osobe, moji su, recimo, aaaf, ratari. Tak da se bave poljoprivredom” • „Ne znam, ajmo reći od 1 do 5 je nekakav stalež koji opada u svemu tome, koji jedva spaja kraj s krajem, koji znači nema završene dobre škole, a sad nekako iznad 5 do 10 bi bilo nešto OK…ima se sve što se treba imati, nema se sve što bi se htjelo, škole OK su završene i ne znam život je OK. „

28. Kako srednjoškolci opisuju stratifikaciju u društvu? • Na vrhu: • političari, ljudi koji imaju svoju firmu (i probili se na tržište van države), bogataši, biznismeni, doktori, kćeri i sinovi ministara, Todorić; • Na dnu: • sirotinja, pomoćni pekari, slastičari. • „Pa kad se, idete gradom vidite dosta ljudi kad skupljaju boce i tako to, a opet neki bacaju hranu, rastrošni”.

29. Tko je kriv? • „Dio krivice je sigurno na njima, dio krivice mora biti na njima, osim ako imaju psihičku bolest. Ja govorim o normalnim ljudima koji su psihički zdravi, dio mora biti na njima. Bilo bi glupo prebacivati svu odgovornost na okolne činitelje. Svakako da okolni činitelji sigurno jesu utjecali na to, ne možemo sad ni svu krivnju svaliti na njih, društvo je nemilosrdno zapravo, onaj tko se nije sprema snaći, onaj koji nije spreman reagirati, njega će zgaziti prilično brzo oni koji hoće, upravo oni će ga zgaziti, oni će im oteti priliku.” • „pa ako ja sada sretnem nekog ko je mojih godina i da ja vidim da je on iz slabostojeće obitelji, ja znam da on za to nije kriv i jako teško može nešto protiv toga napraviti”

30. Klasni pristup: fokusira se na konflikte, tenzije u društvuKako se klasna pozicija reflektira kroz predrasude? • Obrazovanje: • „Uvijek će ljudi s fakultetom biti bolje gledani, ajmo to tako nazvati, znači uvijek se osobe s fakultetom automatski kad se kaže da imaju fakultet, njih se nekako izdvaja na stranu, oni imaju fakultet. A osobe bez fakulteta će uvijek morat pokazat da i oni znaju, da bi mogli doseć njihov rang”. • Gimnazija/strukovne škole: • „a to baš kad se upoznaš s nekim gimnazijalcem uvijek dobijem neke loše kritike na to u koju ja to školu idem. I onda kasnije u razgovoru imam osjećaj da on mene smatra manje inteligentnom, ko da imam ne znam, ko da sam glupa, i znaju dosta tako s visoka pričati” • „Ovo što sam iz strukovne škole to utječe zato što to mi na neki način osobe koje kad kažu da sam u strukovnoj školi i onda me onak pogledaju poprijeko, kao zašto nisam u gimnaziji, osjećam se, ne da se osjećam manje vrijednog nego me to malo i razljuti jer podcjenjuju dosta ljudi strukovni smjer”

31. Predrasude • „Jer, aaa, ljudi se drugačije odnose prema tebi ako si gimnazijalac, ako ideš u gimnaziju ili ako ideš u strukovnu školu, znači, isto tako kako se drugačije odnose prema ljudima koji, na primjer, rade u nekoj firmi ili koji rade, na primjer, ne znam, koji su završili, aaa, strukovnu školu i rade, na primjer, u dućanu, drugačije se odnose prema njima.”

32. Posljedice: financijski status • „ako neki nemaju dobru financijsku situaciju, prije će, neće upisati gimnaziju, vjerojatno neće upisati fakultet, dok ovi koji imaju dobru financijsku situaciju vjerojatno hoće i oni će možda završavanjem fakulteta postići viši društveni status nego ovi koji nemaju fakultet i nemaju takvo obrazovanje”. • Iz sociologije obrazovanja znamo….“Što je viša društvena klasa iz koje pojedinac potječe, pokazuju istraživanja, vjerojatno će biti viša i razina njegovog obrazovnog postignuća”.

33. Hrvatski kontekst…Koji od 5 dijagrama koji prikazuju različite tipove društava najbolje opisuje hrvatsko društvo (ISSP 2009, n=1075)?

34. Kada zidovi govore… (Zagreb, listopad 2014)

35. Kada zidovi govore…(Skopje, kolovoz 2014)