PRILOG III Sprječavanje zagađenja štetnim tvarima koji se prevoze morem u pakiranom obliku

1. PRILOG IIISprječavanje zagađenja štetnim tvarima koji se prevoze morem u pakiranom obliku Predavanje 9

2. E- learning SEAGULL: • 0092 Introduction to MARPOL • 4. Annex III – Chemicals inpackagedform

3. E- learning SEAGULL: • 0053 HAZMAT –IMDG Code • 1. Dangerousgoodslegislation • 2. The IMDG code • 4. Classisifaction

4. International Maritime Dangerous Goods Code The International Maritime Dangerous Goods (IMDG) Code was developed as a uniform international code for the transport of dangerous goods by sea covering such matters as packing, container traffic and stowage, with particular reference to the segregation of incompatible substances. The development of the IMDG Code dates back to the 1960 Safety of Life at Sea Conference, which recommended that Governments should adopt a uniform international code for the transport of dangerous goods by sea.

5. IMDG Code classes: Dangerous goods are classified in different classes, to subdivide a number of these classes and to define and describe characteristics and properties of the substances, material and articles which would fall within each class or division. In accordance with the criteria for the selection of marine pollutants for the purposes of Annex III of the International Convention for the Prevention of Pollution from Ships, 1973, as modified by the Protocol of 1978 relating thereto (MARPOL 73/78), a number of dangerous substances in the various classes have also been identified as substances harmful to the marine environment (MARINE POLLUTANTS).

6. Marine Pollutants: Class 1: Explosives Class 2: Gases Class 3: Flammable liquids Class 4: Flammable solids; substances liable to spontaneous combustion; substances which, in contact with water, emitflammable gases Class 5: Oxidizing substances and organic peroxides Class 6: Toxic and infectious substances Class 7: Radioactive material Class 8: Corrosive substances Class 9: Miscellaneous dangerous substances and articles The numerical order of the classes and divisions is not that of the degree of danger.

8. Dangerous goods are classified into 9 classes according to properties. The way in which different classes of dangerous goods are handled in transport will depend upon these properties and hazards, for example: • The type of packaging that can be used. • What classes of dangerous goods can be transported together in freight containers. • Where the goods can be stored within the port and on the ship.

9. Lista opasnih tereta TheDangerousGoods List - DGL je opisana kroz 2 stranice IMDG Kodeksa i podijeljena je u kolone za svaku pojedinačnu skupinu opasnog tereta. Mnogi podaci sadržani u DGL su kodirani da bi omogućili lakše i jednostavnije prikazivanje u tablicama.

10. Planovi djelovanja u slučaju o kemijskih izljeva u more • zahtijevaju posebnu pozornost zbog: • rastućeg broja tvari u prijevozu (60 000 komercijalnih tvari) • činjenicu da je zagađivač, u određenim slučajevima nepoznat i/ili višestruk, budući da se transport odvija u kontejnerima, paketima ili u rasutom stanju, a zagađeno područje može biti nejasno opisano • zagađivači mogu reagirati međusobno

11. Postoji sedam operacijskih faza Planova: • Pripravnost • Kemijska identifikacija • Procjena situacije • Hitnost odgovora • Odgovor na onečišćenje • Skladištenje i tretiranje otpada • Ostalo

12. U slučajevima tretiranja izlivenih kemikalija, postoje tri mogućnosti: • slučajevi kemijskih izljeva u more u kojima se ne može djelovati, • slučajevi kemijskih izljeva u more kad se donosi odluka o nedjelovanju, • slučajevi kemijskih izljeva u more kad se donosi odluka o djelovanju na izljev

13. 1. Slučajevi kada nije moguće djelovanje na izljev Razlozi zbog kojih nije moguće djelovanje na izljev: • vrijeme potrebno za djelovanje - potrebno najmanje 24 sata za početak operacije (vrijeme za otkrivanje i lociranje mrlje, donošenje odluke, dovođenje opreme plus minimum 12 sati za djelovanje) • fizikalnokemijska svojstva kemikalije: • Boja - na bezbojne kemikalije ili slabo obojene kemikalije nije moguće djelovati • Gustoća - gustoća kemikalije određuje da li će ona plutati ili tonuti • Topivost - mora bitipostojana barem 24 sata nakon izlijevanja • Brzina isparavanja - opasnost od eksplozije, zagađenje zraka...

14. u slučaju izljeva kemikalija u području luke ili blizini obale – zbog brzine reakcije i lakšeg ograničavanja izljeva moguće je uklanjanje puno većeg broja kemikalija, nego na otvorenom moru Korištenjem dostupne opreme za rješavanje posljedica izljeva vrijeme potrebno za djelovanje iznosi: • 2 do 3 sata za izljeve u luci • 6 do 12 sati za izljeve uzduž obale (ovisno o pristupačnosti mjesta izljeva)

15. 2. Slučajevi kemijskih izljeva kada se donosi odluka o nedjelovanju Odgovorne osobe donose odluku o nedjelovanju: • u slučaju kad bi djelovanje na izljev moglo dovesti osoblje interventnog tima u smrtnu opasnost: zbog rizika od vatre ili eksplozije ili zbog rizika od trovanja dodirom ili udisanjem (ako interventni tim nema na raspolaganju odgovarajuću zaštitnu odjeću), • ukoliko bi djelovanje uzrokovalo još teži slučaj onečišćenja, • ukoliko nije poznata vrsta izlivene kemikalije - u slučaju prijevoza kemikalije rasutom stanju, ime kemikalije uglavnom je brzo dostupno, no u slučaju pakirane kemikalije to često nije slučaj • u slučaju kada je donesena odluka o nedjelovanju, potrebno je poduzeti određene preventivne mjere za zaštitu ljudi i okoliša • potrebno je stalno nadzirati sam izljev, kvalitetu vode, taloga i zraka

16. 3. Slučajevi kemijskih izljeva kada se donosi odluka o djelovanju na izljev Odluka o djelovanju donosi se u sljedećim uvjetima: • ako je zagađivač postojan u vodenoj sredini dovoljno dugo vremena • kada je zagađivač prirodno ograničen - odluka o djelovanju mora se donijeti vrlo brzo • ako nema velike opasnosti za osoblje interventnog tima • ako je dostupna sva potrebna oprema, prilagođena izlivenoj kemikaliji i ako se ona može pravilno koristiti • u slučaju kada je polarizirana kemikalija izbačena na obalu • u slučaju plutajućih kontejnera • ovisno o vrsti zagađivača (plutajući, tonući, topivi, isparavajući zagađivači) poduzima se operacija uklanjanja

17. Djelovanje u slučaju paketa i kontejnera izgubljenih na moru Stupnjevi intervencije: • potraga, otkrivanje, lociranje • označavanje, opremanje sa svjetlosnim signalima, praćenje • obnavljanje, neutralizacija Analiza različitih vrsta paketa koji su izgubljeni u moru zajedno sa značajkama njihovog ponašanja - kada se nesreća dogodi trebali bi znati da li: • paketi plutaju i struja ih nosi po površini • paketi polako tonu, mogu čak biti naplavljeni i potopljeni • paketi trenutno potonu i stoje čvrsto na dnu

18. Sredstva koja su prilagođena za ova tri stupnja mogu također biti grupirana kroz tri klasifikacije: • Zračna sredstva (sateliti, zrakoplovi); • Površinska sredstva (brodovi); • Podmorska sredstva (nošena brodom, tegljena, daljinski upravljana, samostalna) • nakon što je plovilo lociralo paket - označiti sa plutačom ili svjetlosnim signalom koji će omogućiti ponovno pronalaženje u slučaju gubitka • u slučaju potopljenih paketa/kontejnera zvučni uređaj bi trebao biti pričvršćen direktno na paket/kontejner budući da uporaba površinskih plutača nije pouzdana, radi rizika prekidanja kontakta

19. Podizanje plutajućeg kontejnera na brod • budući da je podizanje plutajućeg kontejnera na brod tehnički ostvarivo, tegljenje kontejnera valja vršiti samo u iznimnim slučajevima • ni pod kojim okolnostima se kontejner ne smije podizati na palubu, ako postoji sumnja o vrsti i sadržaju tereta Podizanje plutajućih bačvi na palubu • bačve plutaju u vertikalnom položaju u vodi, i jedva izranjaju na morsku površinu • rijetkost je da se ovakav teret pronađe i otkrije na moru • teško je unaprijed znati da li bačva propušta ili ne, radi toga valja biti na oprezu

20. Tegljenje kontejnera • tegljenje kontejnera bi trebao biti izbor u iznimnim situacijama budući da je kontejner podložan velikom broju pritisaka te je moguće da ne izdrži operaciju tegljenja • ako smo sigurni da sadržaj u kontejneru nije toksičan, te ako plovilo nije u mogućnosti da digne kontejner na palubu, može se poduzeti ova vrsta operacije

21. za razliku od zagađenja naftnom mrljom (štiti se okoliš), u slučaju kemijskog izljeva treba omogućiti sigurnost ljudskog života Postoje dva osnovna načina prevoženja kemikalija morskim putem: • prijevoz kemikalija u rasutom stanju specijaliziranim brodovima za tu vrstu tereta - veliki tankove i cisterne • prijevoz kemikalija u pakiranom obliku - u paketima (mentalne bačve) ne težim od 200 kg S obzirom na način prevoženja, moguće su dvije vrste nesreća: • izljev kemikalija u more • gubitak paketa ili kontejnera koji sadržava opasne kemikalije Postoje dvije vrste intervencija: • uklanjanje prolivene kemikalije • uklanjanje izgubljenih kontejnera

22. E- learning SEAGULL: • 0187 Marine environmentalawareness • 4. Chemicalsandotherliquidwaste

23. Pitanja za ponavljanje • Annex III MARPOLa donosi mjere regulacije odlaganja s brodova kojih tvari? • Što su prema MARPOLuAnex III štetne tvari i kako se prevoze? • IMDG kod je? • Koliko razreda postoji prema IMDG kodu? • Podjela štetnih tvari prema opasnosti (4kategorije)? • Cargostorage plan je? • IGS kod je? • Koje se slovo koristi u Listi tereta za označavanje onečišćivača ? • Navedi četiri načina ponašanja kemikalija u moru? • S obzirom na način prevoženja, koje su moguće vrste nesreća sa kemikalijama? • Koje mogućnosti postoje u slučajevima tretiranja izlivenih kemikalija? • Kada se donosi odluka o ne djelovanju na kemijski izljev u moru? • Koji je postupak u slučaju gubitka paketa ili kontejnera s broda? • O čemu ovisi utjecaj na okolinu u slučaju izlijevanja kemikalija?