Pozitivno poslovanje u zdravstvenom sustavu

1. Pozitivno poslovanje u zdravstvenom sustavu Prof. dr. Rajko Ostojić, dr. med. Ministar zdravlja

2. Pozitivno poslovanje zdravstva –postoji li razlog za optimizam? • Učinjen je značajan pomak u podmirivanju dospjelih obveza (sukladno Zakonu o rokovima ispunjenja novčanih obveza (N.N. 125/11)) • Posljednjih mjeseci u državnim bolnicama (kliničkim ustanovama) bilježi se pozitivan trend smanjenja ukupnog duga u odnosu na prethodnu godinu • Gotovo sve državne bolnice prestale su generirati nove dugove!!!

3. KB Dubrava: ukupne i dospjele obveze * ZAKON O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA (NN 125/11)

4. KBC Rijekaukupne i dospjele obveze (razdoblje: 1-10.2012.g) NAPOMENE: 1. Sanacija obveza starijih od 360 dana od strane HZZO-a u srpnju 2012.g, u iznosu od 29.965.541 kuna. 2. Ukupne obveze: su manje u odnosu na siječanj za 10,32%, ako se izuzme efekt sanacije veće su za 1,23% 3. Dospjele obveze: su veće u odnosu na siječanj za 10,71%, odnosno ako se izuzme efekt sanacije za 32,99%, razlog: ugovaranje sa rokom plaćanja 60 dana 8. Naturalni pokazatelji: broj hospitalnih pacijenata na razini 2011. godine, broj polikliničkih pregleda +2% u odnosu na 2011.godinu 9. Broj zaposlenih: manji u odnosu na 31.12.2011.g za 3,55% (125 djelatnika)

5. Ukupne i dospjele obveze

6. Mjesečni iskazani gubitak korigiran za iznose primljenih asignacija i troškova neplaćene nabavke opreme iz Državnog proračuna

7. Pozitivno poslovanje u korelaciji sa stanjem listi čekanja Tijekom 2012. godine evidentirano je značajno smanjenje listi čekanja za pojedine zdravstvene usluge: • CT- KBC Zagreb (5 dana), KBC Split (46 dana), KB Dubrava (30 dana) – uvođenje CT dijagnostičke obrade na CT- simulatoru • MR – KB Merkur (44 dana), KBC Split (75 dana) • Holter – KBC Zagreb (18 dana), KB Dubrava (27 dana) • Endoproteza kuka – KBC Zagreb (68 dana), KB Merkur (65 dana), Klinika Lovran (150 dana) • Endoproteza koljena - KBC Zagreb (65 dana), Klinika Lovran (150 dana) • Operacija očne mrene – KBC Zagreb (120 dana), KB Dubrava (185 dana)

8. KB Dubrava – liste čekanja na operaciju očne mrene • povećanje iskorištenosti operacijskih dvorana u poslijepodnevnim terminima • selektivno povećanje limita

9. Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama Spajanje ustrojstvenih jedinica ( racionalizacija troškova i osnaživanje uloge i odgovornosti čelnika ustrojbenih jedinica ) Program on-line kontrola odsustva s posla i evidencije rada kroz centralni informacijski sustav Dnevno monitoriranje listi čekanja Izrada i implementacija kratkih uputa za liječenje najčešćih kliničkih sindroma Uvođenje jedinične terapije na ime pacijenta Povjerenstvo za praćenje potrošnje lijekova - racionalizacija potrošnje lijekova Novi način raspodjele sredstava prihodovanih od kliničkih ispitivanja - značajan iznos će se usmjeriti u svrhu edukacije djelatnika.

10. Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama • Primjena postupka javne nabave u svrhu racionalizacije materijalnih troškova - snižavanje nabavne cijene procesom otvorenih specifikacija u javnim nabavama • Model prezentacije algoritama za pojedine postupke sa ciljem racionalizacije troškova liječenja • Analiza mjesečnog poslovanja po djelatnostima s predstojnicima klinika, zavoda i jedinica (fakturirano, utrošeno lijekova, materijala / broj zaposlenih) • Reorganizacija rada - uvođenje poslijepodnevnih ambulanti

11. Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama • KBC “S. milosrdnice”: Provedbom postupka javne nabave za fiksnu telefoniju izabran je najpovoljniji novi operater - mjesečni troškovi smanjeni za 30 %. • KBC Osijek: smanjenje potrošnja lijekova, zatezne kamata, troškova prijevoza za zaposlene • KBC Zagreb: SMS obavještavanje pacijenata o terminu pregleda (MR) smanjilo potrebu neposrednog kontakta za > 60%; kontrola ispisa – ušteda tonera za 40%; Uvedena IP telefonija, kontrola telefonskih računa, unatoč povećanju broja priključaka – trošak smanjen za 25% • KBC Rijeka: Praonica rublja - racionalizacija radnog vremena: ukinuti rad nedjeljom i noćna smjena; smanjen broj djelatnika

12. Pozitivno poslovanje zdravstva – pogled u budućnost „Member States should strengthen national budgetary frameworks, enhance thequality of public expenditure and improve the sustainability of public finances through… reform of age-related publicexpenditure, such as health spending” Europe 2020, Integrated guidelines for the economic and employment policies of the Member States (Guideline 1) Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020. utvrđuje prioritetne mjere kojima će se povećati djelotvornost sustava uz očuvanje ili poboljšanje kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite

13. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Razvoj informatizacije i e-zdravstva • Povezivanje svih IT sustava u zdravstvu • Uspostavljanje IT sustava za praćenje zdravstvene statistike i analizu podataka (businessintelligence) • Izgradnja IT potpore objedinjenoj nabavi i ostalim zajedničkim procesima bolničkog i čitavog zdravstvenog sustava • Integracija telemedicine u službu hitne medicinske pomoći i druge zdravstvene djelatnosti

14. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa • Vertikalna mobilnost - definiranje kompetencija i omogućavanje preuzimanja zadataka u skladu s višom razinom postignutog obrazovanja zdravstvenih djelatnika (taskshifting) • Horizontalna mobilnost – preraspodjela unutar regionalnih mreža ustanova (prema Strateškom planu razvoja ljudskih resursa, u izradi) • Odobravanje specijalizacija prema jasno dokumentiranim potrebama u mreži javne zdravstvene službe

15. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Jačanje upravljačkih kapaciteta • Izobrazba upravljačkog kadra • Razdvajanje organizacijsko-financijskog i medicinskog upravljanja • Uspostavljanje odjela za analitiku, planiranje i projekte EU-a

16. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Reorganizacija zdravstvenih ustanova • Poticanje grupnih praksi u PZZ • Master plan bolnica: • Udruživanje u regionalne bolničke mreže/zajednice ustanova • Preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar regionalnih bolničkih mreža/zajednica ustanova • Smanjenje broja akutnih bolničkih kreveta, povećanje kapaciteta dnevnih bolnica i kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb • Povećanje energetske učinkovitosti objekata u zdravstvu • Izdvanje nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnica (spin-off) • Objedinjavanje bolničke nabave

17. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti • Jačanje zdravstvene inspekcije • Praćenje i analiza pokazatelja kvalitete na svim razinama zdravstvene zaštite • Uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite temeljenog na pokazateljima učinkovitosti i kvalitete • Jačanje procjene zdravstvenih tehnologija (Health TechnologyAssessment)

18. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Jačanje preventivnih aktivnosti • Poboljšanje upravljanja preventivnim aktivnostima • Uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite temljenog na mjerljivoj uključenosti u preventivne aktivnosti

19. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Očuvanje financijske stabilnosti • Razvoj regulatornog okvira za jačanje dopunskih i dodatnih zdravstvenih osiguranja • Jača kontrola financijskog poslovanja • Strateška alokacija resursa prema definiranim prioritetima i u sinergiji sa sredstvima iz fondova EU-a • Suzbijanje korupcije i neformalnih plaćanja u zdravstvu

20. Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:Suradnja s drugim resorima i društvom • Sinergijsko djelovanje među resorima u zaštiti zdravlja i promicanju zdravlja (pristup „whole-of-government”, „health-in-all-policies”) • Suradnja s područnom (regionalnom) i lokalnom samoupravom • Uključivanje civilnog društva u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti (nevladine organizacije) • Poticanje volonterskog rada (npr. palijativna skrb)