Epidemiološki značaj infekcija koje prenose komarci

1. Epidemiološki značaj infekcija koje prenose komarci Višnja Smilović, dr.med. Djelatnost za epidemiologiju ZZJZ međimurske županije 19.02.2014.

2. KoMARCI KAO Prijenosnici (vektori) zaraznih bolesti: Epidemiološki značaj: • West Nile virusa ( groznica Zapadnog Nila) • Dengavirusa, • Chikungunya groznice • ARBO virusnih infekcija, virusa Japanskog encefalitisa, • Murreyvalley virusa, virusa St. Louis encefalitisa, Bunyavirusa, Virusa RiftValley groznice i filarijaze. • prijenosnici malarije, žute groznice i dr.

3. Cilj suzbijanja komaraca i njihovih razvojnih oblika • jest radi sprečavanja pojave zaraznih bolesti pučanstva; • smanjenja uzrokovanja kožnih problema, urtika, eritema, alergijskih promjena nastalih ubodima komaraca i sekundarnih infekcija zbog oštećenja kože nastalog češanjem i grebenjem te • uzrokovanja smetnji pri normalnom odvijanju svakodnevnih aktivnosti domicilnog pučanstva i turista.

4. ZASTUPLJENOST VRSTA KOMARACA U RH • U Hrvatskoj je prisutno pedesetak vrsta komaraca od kojih su najvažnije: • Anopheles, Aedes i Culex, • njihova je zastupljenost različita ovisno o geografskom području, klimatskim, ekobiološkim i drugim uvjetima. • Klimatske promjene dovele su u Europi do pojave većeg broja oboljelih od bolesti koje prenose komarci. Zbog povećane prosječne temperature pojavile su se nove vrste komaraca kojih prije u Europi nije bilo ( tigrasti komarac -Aedes albopictus) a i blaže zime omogućuju prezimljavanje komarcima. Uz više temperature koje pogoduju razmnožavanju komaraca i virus se unutar komarca razmnožava bolje kada temperatura u okolišu viša. • Drugi razlog je pojačan odlazak putnika u zemlje u kojima su ove bolesti endemične što uz prisutnost komarca koji može prenositi uzročnika bolesti u domicilnoj zemlji može lako dovesti do epidemije.

5. autohtona Denga groznica u Hrvatskoj • Denga groznica akutna je infektivna bolest uzrokovana je jednim od četiri različita virusa roda Flaviviridae. • Nakon uboda zaraženog komarca nakon 3 do 14 kod 30% inficiranih razviti će se simptomi bolesti. Kod većeg dijela oboljelih javlja se povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bol u očnoj šupljini,u mišićima i zglobovima, mučnina i povraćanje, osip , kod manjeg broja i krvarenja na koži i sluznicama te znakovi upale mozga i moždanih ovojnica a kod 3-5% oboljelih klinička slika je izrazito teška sa znakovima šoka. Smrtnost kod težih oblika ove bolesti (Denguehemoragijskavrućica i Dengue šok sindrom ) je od 20-44%. • Dva glavna vektora za viruse dengue su komarci Aedesaegypti i Aedesalbopictus( azijski tigrasti komarac) . • Prvi put je azijski tigrasti komarac otkriven u Hrvatskoj 2004. kraj Zagreba, no kako vrlo agresivno potiskuje domaću vrstu, ubrzo se proširio duž cijele jadranske obale, od Istre, pa sve do Dubrovnika

6. pojava autohtone denga groznice u listopadu 2010. na Pelješcu • Mada Hrvatska nije endemsko područje za viruse dengue, slučaj pojeve autohtone Denga groznice na Pelješcu , predstavlja značajno upozorenje svim profesionalcima, kako djelatnicima javnog zdravstva, tako i svim ostalim medicinskim stručnjacima u Hrvatskoj. • S obzirom da su i u Republici Hrvatskoj prvi slučajevi autohtone Dengeregistrirani krajem rujna 2010. godini na poluotoku Pelješcu (mjesto Podobuće kraj Orebića), od izuzetne je javnozdravstvene važnosti provoditi Program mjera organiziranog, sustavnog, planiranog, a prije svega pravovremenog suzbijanja komaraca uključivo i vrste Aedesalbopictus na području cijele Republike Hrvatske kako bi se spriječilo njegovo širenje na kontinentalne dijelove Hrvatske. • Denga groznica postala je jedna od najvažnijih emergentnih bolesti koja predstavlja problem među putnicima u cijelom svijetu

7. bolest groznice zapadnog Nila • Groznica zapadnog Nila virusna je bolest uzrokovana istoimenim virusom ( west nile virus, WN virus) iz roda i porodice Flavivirusa i. • Unazad dvadesetak godina diljem svijeta zabilježene su epidemije WN bolesti. Osim SAD-a epidemije su zabilježene i u Europi ( Italija, Rumunjska, Grčka, Srbija). • Prvi slučajevi oboljenja ljudi u Hrvatskoj zabilježene su 2012. godine u tri županije istočne Hrvatske.

8. bolest groznice zapadnog Nila • Prirodni rezervoar i domaćin WN virusa su ptice (pronađen je u preko 300 vrsta ptica) . Za prijenos virusa neophodan je vektor/ komarac iz roda Culex, iako je virus pronađen i u drugim vrstama komaraca (Aedes/ Anopheles). Čovjek, konji i ostali sisavci ( mačke, psi…) zaraze se ubodom zaraženog komarca. Nije opisan prijenos bolesti s čovjeka na čovjeka ili s životinje na čovjeka.

9. bolest groznice zapadnog Nila • Zaraza WN virusom najčešće prolazi nezapaženo, bez znakova bolesti ( oko 80 % slučajeva). • Oko 20 % zaraženih će nakon inkubacije koja traje 3 do 15 dana razviti smetnje koje nalikuju na gripu (temperatura, glavobolja,malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, moguć je proljev i osip). • Samo mali broj zaraženih ( manje od 1 % ) razvit će teški oblik bolesti sa zahvaćenim središnjim živčanim sustavom ( encefalitis, meningitis), tada se mogu javiti zakočenost šije, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, dezorijentacija, tremor, poremećaj svijesti. • Veći rizik od teških oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina,te osobe oslabljenog imuniteta( oboljeli od malignih bolesti, dijabetesa, transplantirani bolesnici , bubrežni bolesnici…)

10. GROZNICA ZAPADNOG NILA U RH I MEĐIMURJU • Tijekom 2012. godine veterinarska služba je provela monitoring konja na području Republike Hrvatske u svrhu praćenja infekcije virusom zapadnog Nila u konja. Navedenim praćenjem na konjima koje je provođeno i u našoj županiji u zadnjih godinu dana otkriveni su seropozitivni konji na virus zapadnog Nila s udjelom većim od 8%. Ovi neslužbeni podaci ukazuju na cirkulaciju virusa zapadnog Nila i u Međimurskoj županiji. • U rujnu 2013. Godine bilježi se pojava prvog slučaja bolesti groznice zapadnog Nila kod ljudi u Međimurskoj županiji te je od izuzetne važnosti provoditi cjeloviti program suzbijanja komaraca kako bi se sprječila pojava i širenje te zarazne bolesti. Iz tog razloga važno je provesti preventivne metode dezinsekcije u cilju sprečavanja bolesti koje prenose komarci na području cijelog teritorija Međimurske županije. • Prema podacima Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i rezultatima pretraga obavljenih u Nacionalnom referentnom laboratoriju za arboviruse i rikecije pri HZJZ, u Hrvatskoj je do kraja 2013 .g registrirano 24 bolesnika sa sumnjom na infekciju virusom Zapadnog Nila.

11. Chikungunya groznica – invazivni tropski virus u mediteranskoj regiji • Chikungunya groznica je virusna infekcija koju uzrokuje virus roda Alphavirus, iz obitelji Togaviridae. U prirodi se prenosi isključivo komarcima roda Aedes. • Uzrokuje febrilnu bolest s izraženim artritisom i artralgijama koje mogu trajati i do nekoliko mjeseci. Godine 2004., zabilježena je velika epidemija u istočnoj Africi koja se proširila preko Indije do jugoistočne Azije, uzrokujući, prema procjenama, zarazu nekoliko milijuna stanovnika zahvaćenih zemalja. • Godine 2007., Chikungunya virus je unesen u Italiju preko zaraženog putnika uzrokujući epidemiju sa više od 200 zaraženih osoba. Virus je tamo prenio azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus). Chikungunya virus u kombinaciji sa Aedes albopictus čini cjelinu s visokim potencijalom za pojavljivanjem u do sada nezahvaćenim područjima. U radu se donosi pregled trenutne situacije i definiraju kriteriji za otkrivanje klinički suspektnih slučajeva koji zahtijevaju brzu intervenciju.

12. Malaria • Malaria je bolest uzrokovana protozoom Plazmodiuma 5 vrsta plazmodija uzrokuje bolest kod čovjeka ( P.vivax, P. falciparum, P.malariae, P. ovale i P.knowles). Bolest prenose komarci roda Anophelesa jedini rezervoar infekcije je oboljeli čovjek ili nosilac parazita bez znakova bolesti. Najrasprostranjenija je malarija uzrokovana sa P. vivax. • Malarija je prije i nakon 2.svjetskog rata bila endemična u Hrvatskoj i svim zemljama južne i jugoistočne Europe. Zahvaljujući postupcima eradikacije ( melioracija, uništavanje komaraca) zadnji autohtoni slučaj u Hrvatskoj zabilježen je 1958.godine a službeno je od Svjetske zdravstvene organizacije proglašena eradikacija 1964.god. Kasnije se u Hrvatskoj bilježe samo oboljeli koji dolaze iz endemskih područja ( najčešće pomorci) i to oko desetak slučajeva godišnje.

13. Malaria • Znakovi bolesti su ciklički napadaji visoke temperature, zimica i drhtavica, glavobolja, slabost i malaksalost, a može biti prisutno i povraćanje i proljev. U većini slučajeva slezena je povećana. Bolest se liječi u bolnici. • Putnicima koji odlaze u područja u kojima je malarija endemična preporučuje se uzimanje kemoprofilakse (uzimanje lijekova- antimalarika za vrijeme boravka u endemičnim područjima) te osobna zaštita (repelenti, mreže). • Kemoprofilaksu treba početi uzimati najmanje tjedan dana prije odlaska u endemsko područje a prestati šest tjedana nakon povratka.

14. Malaria • U posljednjih 50 godina većina Europskih zemalja nema autohtonih slučajeva ove bolesti nego se bolest bilježi kod pomoraca, turista i imigranata iz endemskih područja ( Afrika, Azija, srednja i južna Amerika). • Grčka je zadnji slučaj autohtone malarije zabilježila 1974. godine, da bi se zatim 1999. i 2000. godine javio opet po jedan autohtoni slučaj. Do 2009.godine bilježe se samo importirani slučajevi ove bolesti kada se javlja epidemija od 6 oboljelih u pokrajini Lakonia, a izvor infekcije bio je imigrant iz endemskog područja. 2010.godine u Grčkoj bilježe samo jedan autohtoni slučaj da bi 2011.godine nastala epidemija sa 40 autohtonih slučajeva u 5 pokrajina. U 2012.godini zabilježeno je još 9 autohtonih slučajeva. Rumunjska je prijavila još dvoje oboljelih od malarije koji su radili kao sezonski radnici u Grčkoj. • 2010.godine zabilježen je i jedan autohtoni slučaj u Španjolskoj.

15. Bolesti koje prenose komarci se mogu spriječiti • 1. OSOBNOM ZAŠTITOMPROTIV KOMARACA • na prozore i vrata stavite zaštitnu mrežu protiv komaraca, ne ostavljajte upaljeno svijetlo u prostorijama u kojima ne boravite, na terasama, balkonima i u dvorištima • koristite komercijalne aparatiće/sprejeve sa sredstvima koja tjeraju/ ubijaju komarce prema uputama proizvođača • ukoliko nemate zaštitnu mrežu na prozorima, stavite zaštitnu mrežu oko kreveta i dječijih krevetića • nosite odjeću dugih rukava i dugih nogavica kada boravite na otvorenom • nepokrivene dijelove kože zaštitite repelentom • 2. SMANJENJENJEM BROJA KOMARACA U OKOLIŠU • Komarci trebaju vodu stajačicu kako bi se razmnožavali a preko dana zadržavaju se u niskom grmlju i raslinju

16. Bolesti koje prenose komarci se mogu spriječiti • POSTUPCI NA RAZINI KUĆANSTVA: • 1.Uklonite ili ispraznite vodu iz svih predmeta (npr. bačve, kante, prazne lončanice te podlošci za lončanice, auto-gume i sl.) u dvorištima, vrtovima, na balkonima ili terasama. • 2.Ukoliko tu vodu koristite za zalijevanje vrtova, iskoristite istu u roku od 3 dana, a ukoliko stoji duže vrijeme, obavezno posudu prekrijte poklopcem ili na neki drugi način. Posudu dobro zatvorite (npr. najlon, folija ili možete na površinu vode u posudi gdje držite vodu za zalijevanje izliti malu količinu jestivog ulja, tako da dobijete tanak film ulja preko površine vode, koji će spriječiti ženke komaraca da polažu jajašca larvi u vodu, a voda kao takva još će uvijek biti pogodna za zalijevanje vrta i sl.) • 3.Zatrpajte jame, bare i slične površine kako se ne bi nakupljala kišnica! • 4.Uredite okoliš kuće, na način da uklonite suvišno nisko raslinje i gustu travu, time umanjujete mogućnost zadržavanja komaraca oko vašeg objekta. • 5.Održavajte septičke jame, dobro ih zatvorite. • 6.Žljebove i oluke održavati prohodnima i čistima (kako bi se spriječilo neželjeno zadržavanje vode)

17. Bolesti koje prenose komarci se mogu spriječiti • POSTUPCI NA RAZINI LOKALNE SAMOUPRAVE • Smanjenje broja komaraca u okolišu provođenjem DDD mjera: • Preventivna dezinsekcija i obvezna preventivna dezinsekcija • Životni ciklus komarca od jajašca do odrasle jedinke traje prosječno 7 dana ( 5-10 dana ovisno o uvjetima okoliša). • Suzbijanje može biti usmjereno prema razvojnim oblicima komaraca ili odraslim jedinkama

18. POSTUPCI NA RAZINI LOKALNE SAMOUPRAVE • 1.Sanacijski postupci: uklanjanje uvjeta za razvoj i razmnožavanje komaraca-otklanjanje ekoloških niša ( vođenje katastra vidljivih i skrivenih voda) • 2.Biološke mjere suzbijanja: • uvođenje predatora ličinki komaraca ( ribica koje se hrane razvojnim oblicima komaraca u vode stajaćice) • primjena dozvoljenih larvicidnih pripravaka na bazi Bacillus thurigiensis var.is. u obliku tekućina, granula ili sporootpuštajućih briketa • 3. Kemijske mjere suzbijanja: • Primjena kemijskih regulatora rasta • Primjena insekticidnih larvicida Preporuka je uništavanje larvicidnih oblika jer je učinkovitije i ekološki prihvatljivije dok je uništavanje odraslih oblika kratkotrajno učinkovito ( zbog kratkotrajnog razvojnog ciklusa komarca) i predstavlja opasnost za ekosustav.

19. Bolesti koje prenose komarci se mogu spriječiti • Obzirom na prošlogodišnju pojavu prvog slučaja neuroinvazivnih oblika groznice zapadnog Nila kod ljudi u Međimurju - od izuzetne je važnosti provoditi cjeloviti program suzbijanja komaraca kako bi se sprječila pojava i širenje zarazne bolesti. • Iz tog razloga važno je provesti preventivne metode dezinsekcije u cilju sprečavanja bolesti koje prenose komarci na području Međimurske županije. Sukladno Programu mjera, glava VI. Obveze općina i gradova, općinski načelnici i gradonačelnici dužni su donijeti Odluku o provedbi mjera suzbijanja štetnika kao mogućih prijenosnika zaraznih bolesti na području svoje nadležnosti te osigurati provođenje mjera asanacije ( sanitacije ) Odlukama o komunalnom redu za područje općine ili grada. • Ponovno ističemo važnost provedbe preventivne dezinsekcije kao presudne preventivne mjere sprečavanja pojave bolesti uzrokovane virusom zapadnog Nila ali i svih ostalih zaraznih bolesti koje prenose komarci.

20. HVALA NA PAŽNJI