Povijest političkih ideja

1. Povijest političkih ideja Dr. sc. Anđelko Milardović Sveučilište u Dubrovniku Kolegij: Povijest političkih ideja Dubrovnik, 11. listopada 2006.

2. Struktura predavanja • Pregled discipline • Ideje • Ideje i institucije • Antropološki okvir razumijevanja ideja • Političke ideje • Periodizacija političkih ideja • Od Antike do humanizma i renesanse • Političke ideje novog vijeka • Političke ideja Francuske revolucije i liberalizma • Političke ideje konzervativizma • Proljeće naroda 1948. Konstituiranje nacija • Liberalne političke ideje do 1933. • Fašističke i nacionalsocijalističke ideje • Oživljavanje liberalnih ideja nakon 2. svj. rata • Socijalističke, socijaldemokratske i komunističke ideje • Slom lijevo totalitarnih poredaka: tranzicija u demokraciju • Političke ideje postmodernog svijeta

3. Pregled discipline • Politološka disciplina • Poddisciplina političke teorije • Bavljenje tradicijom političkog mišljenja najčešće se zove povijest političlkih teorija • Istraživanje političkih ideja neki nazivaju poviješću političkih doktrina • Foliofski i politološki pristup istraživanju političkih ideja: odnos filozofije politike i politologije

4. Pregled discipline • Zastupljena je u različitih mislitelja u povijesti političkog mišljenja: • Grčka • Platon- ideje o idealnoj državi • Aristotel- usporedba realnih oblika vladavine i njihovih vrlina • Srednji vijek • Augustin- božanska država • Novi vijek • Machiavelli – politički relaizam i instrumentalizam • Bodin – ideja modernog suvereniteta države • Hobbes – nadmašivanje ideje priordnog stanja (čovjek je čovjeku vuk)   • Locke i Montesqueau – nauk i političke ideje o diobi vlasti • Rouseseau - nauk i ideje suvereniteta naroda • Kant – političke ideje svjetskog građanstva • Mill – političke ideje liberalizma • Burke – političke ideje konzervativizma • Marx – političke idje socijalizma i komunizma

5. Pregled discipline • XX stoljeće • Mussolini, Hitler – političke ideje fašizma i nacionalsocijalizma • Max Weber – političke ideje o organizaciji društva i države • Robert Michels – “željezni zakon oligarhije” • Pareto, Mosca, Mills- cirkulacija političkih elita • Habermas- kritička teorija politike • Almond, Verba- ideje o tipovima političke kulture • Robert Dahl - političke ideje demokracije • Lijphardt – konsolidacijska demokracija • S. P. Huntington – valovi demokratizacije i sukob civilizacija • N.Chomsky – kritika globalne moći na primjeru Amerike • F.Fukuyama – “kraj povijesti” • J. Linz – tipologija političkih poredaka, tranzcija i konsolidacija demokracije • D.Held – globalna demokracija, globalno upravljanje • U. Beck – globalizacija, globalizacija politike i transformacija nacija država

6. Ideje i institucije • Institucije su skupni oblici djelovanja i temelje se na pravilima, normama i idejama • Ako su pravila i norme pravni dio institucija, onda su ideje vodilje duhovni temelji institucija • Institucije ne mogu funkcionirati kao ideje bez ideja vodilja, bez ideativne svijesti

7. Antropološki okvir razumijevanja ideja • U filozofiji • ideja se definira kao slika u apstraktnom smislu, kao projekcija naših misli • slika onog kako bi nešto trebalo izgledati • nema čovjeka koji nema sliku/ ideju o 3 bitna entiteta: čovjeku, svijetu, Bogu • U religiji • Apriorno je vjerovanje kao rezultat čiste ideje – vjerovanje u ideju Boga koje prelazi granice naše spoznaje i iskustva (transcendentalno) • U znanosti • Racionalno tumačenje svijeta • Zahtjeva se maksimalna stupanj objektivnosti D) Ideološka slika svijeta • Ideologija je skup određenih ideja odnosno nauk o skupu društvenih ideja, tumačenje ideja • U središtu ima interes – odnos između ideja i interesa se stavlja na prvo mjesto i tumači kao istinito

8. Političke ideje • Političke ideje su slike, predodžbe o dobrom političkom uređenju države (polis = grad-država). • Političke ideje su vodilje organizacije države. • Filozofija politike i politologija znanosti su znanosti koje se bave organizacijom države • Svaki politički poredak je projekcija, slika – npr. Platon: nauk o državi; iznio sustav ideja u smislu idealtipskoga uređenja države • U Antici – idealtipsko shvaćanje politike (etičko-politički ideal vođenja društva) • Novi vijek – lišen svih etičkih i moralnih vrijednosti

9. Periodizacija političkih ideja:Od Antike do humanizma i renesanse • Kako bi se država trebala urediti da ona bude pravedna, dobra i harmonična? • Iz tog se pitanja oblikovala normativno-ontološka ideja politike (Antika -Aristotel) • Srednji vijek – crkveni nauk (Augustin, Toma Akvinski); razvoj političke teologije • Dominantna je teološka ideja – po kojoj društvo treba urediti kao presliku božanske slike svijeta • Oblikovanje ideja o apsolutnoj vlasti vladara (preslika apsolutnog vladara na zemlji – Boga)

10. Periodizacija političkih ideja:Političke ideje novog vijeka • Sa humanizmom i renesansom i gospodarskim jačanjem pojavljuje se građanstvo kao emancipacijski sloj • Građanstvo nije odgovaralo hijerarhijsko uređenje države i društva - zalagali su se za posvjetovljenje života, sekularizaciju, manje uplitanje crkve u svjetovne poslove • Umjesto apsolutističke vlasti vladara pojavljuje se teorija koja zagovara narodni suverenitet (J. J. Rousseau) • Pojavljuju se političke ideje koje reprezentiraju novi društveni sloj – 3. stalež – liberalno-građansko društvo(Voltaire, Diderot, Montesquieu i D'Alambert)

11. Periodizacija političkih ideja:Političke ideje Francuske revolucije • Sloboda – bratstvo – jednakost • Političke ideje Francuske revolucije odnosile su se na ukidanje staleške strukture društva i apsolutne vladavine vladara • To su bile liberalno-građanske ideje koje su trebale pomoći uređenju građanskog društva i države

12. Periodizacija političkih ideja:Političke ideje konzervativizma • Konzervativne ideje brane stari poredak, stalešku strukturu i apsolutističku vladavinu vladara • Romantizam – politička romantika zagovara suverenitet vladara u Engleskoj i Nizozemskoj – tiha revolucija

13. Periodizacija političkih ideja:Proljeće naroda 1848. Konstituiranje nacije • 1848. građanske revolucije su imale ideju obaranje feudalnog poretka u Europi • 1848. se naziva proljećem naroda jer se po prvi put narodi pojavljuju kao subjekti u smislu narodnog suvereniteta • 1848. je iznjedrila i novu ideju nacije-države Sastavnice te ideje su da država ima: • teritorija • narod • jezik (pojavljuje se kao integracijsko sredstvo na određenom teritoriju) • Većina Europe, osim Italije i Njemačke, prošla je put nacije-države. Riječ je o “zakašnjelim nacijama”

14. Periodizacija političkih ideja:Liberalne političke ideje do 1933. • 1875-1914. radikalno-konzervativna nacionalna ideja razvijala se u pravcu ideje svjetske moći(tu politiku do 1914. vodeNjemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija) • Prvi svjetski rat vodio se za stvaranje svjetske moći, za nove sirovine i resurse; bio je to sukob ideologija • Nakon I. svj. rata u Njemačkoj se javlja osjećaj poniženosti pa se nakon 1917. formiraju revanšističke ideje • Kao demokratska republika, zbog snažnog frustrirajućeg konzervativnog ideala i duha ne može opstati pred naletom gospodarske krize koja je kulminirala 1933. • Od 1918. do 1933. vlada radikalni konzervativni pokret (konzervativna revolucija)

15. Periodizacija političkih ideja:Fašističke i nacionalsocijalističke ideje • Konzervativci u Njemačkoj se zalažu za restauraciju monarhije (ideja okreta na stanje prije 1918.) – taj skup biolingvističkih i populističkih ideja utječe na formiranje nacionalsocijalizma • Hitler je osnovao NSDAP i 1933. dolazi na vlast putem izbora s nacionalsocijalističkim idejama; suspendira demokratske institucije, ukida se parlament i uspostavlja se desna totalitaristička diktatura koja će trajati do 1945. • U Italiji i dobrom dijelu Srednje Europe javlja se fašistički pokret • Između dva svjetska rata dolazi do prožimanja idejama demokracije, ali i s elementima nacionalsocijalizma i fašizma • U Italiji nastaje desna totalitaristička diktatura koja će trajati do 1945.

16. Periodizacija političkih ideja:Oživljavanje liberalnih ideja nakon 2. svj. rata • Valovi demokratizacije • Liberalizacija • Tranzicija u demokraciju u Južnoj Europi

17. Periodizacija političkih ideja:Socijalističke, socijaldemokratske i komunističke ideje • Jačanje radničkog sloja nasuprot građanstvu (demokracija) i aristokraciji (konzervativizam) • Radnički sloj je imao ideje izražene u socijaldemokraciji i komunizmu što je bilo suprotstavljeno građanskim idejama i desnoj totalitarističkoj diktaturi • Socijaldemokracija ima ideju odbacivanja revolucionarnog marksizma • Socijaldemokracija prihvaća okvire građanskog društva. Razvoj društva se odvija društvenom evolucijom, a ne sukobom klasa; promjene u društvu ne odvijaju se nasiljem, već reformama • Za razliku od komunizma, socijaldemokracija ne odbacuje parlamentarizam

18. Periodizacija političkih ideja:Tranzicija u demokraciju • Totalitarni poretci • Posttotalitarni poretci • Autoritarni • Ideje i mentaliteti • Erozija totalitarnih sustava • Tranzicija u demokraciju u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi

19. Periodizacija političkih ideja:Političke ideje postmodernog svijeta • Globalizam • Globalizacija • Transformacija politike • Globalna demokracija