1 / 14

In kluzivno obrazovanje – Percep cija timskog rada

In kluzivno obrazovanje – Percep cija timskog rada. Markus Gebhardt. In kluzivno obrazovanje. Učenje od svih učenika (Ainscow, 2006). In kluzija/uključenje je pravo deteta da učestvuj e i dužnost škole da prihvati dete ( UN- k onven cija , 2006).

teal
Download Presentation

In kluzivno obrazovanje – Percep cija timskog rada

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Inkluzivno obrazovanje – Percepcija timskog rada Markus Gebhardt

  2. Inkluzivno obrazovanje Učenje od svih učenika (Ainscow, 2006) Inkluzija/uključenje je pravo detetada učestvujei dužnost škole da prihvati dete (UN-konvencija, 2006) Inkluzija odbija korišćenje specijalnih škola ili učionica kako bi odvojili učenike sa ograničenim sposobnostima od učenika koji nemaju ograničene sposobnosti. Međutim, postojerazličiti skupovi inkluzivnog postavljanja: “regularna inkluzija”; “parcijalna inkluzija”,“puna inkluzija”

  3. Postignuća učenika u matematici (PISA 2000 i 2012) Gebhardt, Rauch, Sälzer, Mang & Stanat, 2013

  4. Stopa integracije u Nemačkoj Gebhardt, Sälzer & Tretter (2014)

  5. Učinak matematike na PISA 2012 i primeri posebnih obrazovnih potreba

  6. Svi učenici na PISA 2012 bazirani po razredu u Nemačkoj

  7. Postignuća učenika u matematici (PISA 2012 bazirano po razredu)

  8. Rezime • Učenici sa posebnimobrazovnimpotrebama imaju veoma mali školski učinak i njih je veoma teško testirati u smislu visoke lestvice ocenjivanja. • Ovde je potreba za istraživanjem drugih adaptacija. • Integracija dolazi na srednjem nivou i veoma je retka. Uticaj inkluzije učenika bez posebnih obrazovnih potreba u srednjem obrazovanju, se trenutno vidi kao tendencija. • Postoji rizik da je integracija učenika sa posebnim obrazovnim potrebama se u većini slučajeva koristi u oblasti učenja za naj-jače učenike.

  9. Kvalitek inkluzivnog postavljanja Instrumenti Holzinger, Ebner, Kernbichler, Kopp-Sixt, Much & Pongratz (2011) Ispitana je jedna inkluzivna školska oblast (22 gramatičke škole, sedam srednjih škola I i 3 srednjih škola II) Pitanja su izabrana iz indeksa za inkluziju i adaptirana su prema potraživanjima Styria školskog sistema. Projekat istraživanja Holzinger et al. (2011) je bio fokusiran na razvoj škole. Psihometrija ispitivanja nije bila analizovana. Sprovođenje u učionici: 9 stavki(α = .82) Timski rad u individualnom obrazovnom planiranju(IEP): 6 stavki (α = .95) Faktori na nivou škola: 6 stavki (α = .80)

  10. zorak 352 ispitanika Pol: 85,2% žena i 14,2% muškaraca Iskustva iz učionica : 0,5 – 40 godinaM= 21,89; SD= 11,50

  11. Implementacija u učionicama

  12. Gebhardt, Krammer & Schwab Timski rad kod Individualnom obrazovnom planiranju

  13. Rezultati na školskom nivou

  14. Hvala puno na vašoj pažnji markus.gebhardt@tum.de

More Related