PRAVA DJECE S TJELESNIM ILI MENTALNIM OŠTEĆENJEM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

1. PRAVA DJECE S TJELESNIM ILI MENTALNIM OŠTEĆENJEM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI Zvjezdana Janičar, načelnica Službe za socijalnu skrb

2. Socijalna skrb u odnosu na osobe (djecu) s invaliditetom U sustavu socijalne sigurnosti socijalna skrb čini posljednju socijalno-zaštitnu mrežu sa svrhom zbrinjavanja i uključivanja u društvo socijalno najugroženijih, odnosno socijalno ranjivih skupina. Sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj u dijelu koji se odnosi na osobe s invaliditetom uređen je tako da ove osobe, radi prevladavanja teškoća, mogu ostvariti neko od prava na novčanu pomoć (socijalne pomoći) ili mogu ostvari pravo na određene usluge (socijalna skrb).

3. Osnovni zakon kojim su utvrđena prava u socijalnoj skrbi je Zakon o socijalnoj skrbi (NN 73/97., 27/00., 51/00., 82/01., 103/03., 44/06. i 79/07.). Za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi u prvom stupnju nadležni su centri za socijalnu skrb prema mjestu stanovanja korisnika.

4. Temeljem ovog Zakona svaki građanin Republike Hrvatske može pod propisanim uvjetima ostvariti prava iz socijalne skrbi. Za sve osobe s invaliditetom značajna su sljedeća prava: pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na pomoć i njegu u kući, pravo na osobnu invalidninu, pravo na naknadu do zaposlenja, pravo na skrb izvan vlastite obitelji (koje se ostvaruje kao stalni, tjedni ili privremeni smještaj, cjelodnevni, poludnevni ili povremeni boravak i organizirano stanovanje, te kao pomoć pri uključivanju u programe redovnih predškolskih ili školskih ustanova (integracija)) pravo na status roditelja njegovatelja 

5. Kada je u postupku ostvarivanja pojedinog prava potrebno utvrditi postojanje vrste, stupnja i težine tjelesnoga ili mentalnoga oštećenja, vrste i težine psihičke bolesti, trajne ili privremene promjene u zdravstvenom stanju, potpune nesposobnosti za rad, prijeke potrebe stalne ili privremene pomoći i njege druge osobe i njezin opseg, postojanje sposobnosti osposobljavanja za samozbrinjavanje, postojanje sposobnosti osposobljavanja za samostalan rad i postojanje potrebe individualnog rada u provođenju psihosocijalne rehabilitacije, provodi se postupak vještačenja (Pravilnik o sastavu i načinu rada tijela vještačenja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbi i drugih prava po posebnim propisima, NN 64/02 i 105/07.)

6. Osobama s invaliditetom smatraju se: osobe s mentalnim oštećenjem, osobe s oštećenjem lokomotornog sustava, osobe s oštećenjem središnjeg živčanog sustava, osobe s oštećenjem perifernog živčanog i mišićnog sustava, osobe s oštećenjem drugih organa i organskih sustava, osobe s oštećenjem sluha, osobe s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije, osobe s oštećenjem vida, osobe s više vrsta oštećenja.

7. 1. PRAVO NA DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU Ovo pravo može se odobriti tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi: • kojoj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe, jer sama ne može udovoljavati osnovnim životnim potrebama • ako prihod po članu obitelji u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je podnesen zahtjev, odnosno pokrenut postupak ne prelazi iznos od 200 % osnovice (1.000 kuna po članu obitelji), odnosno 250 % osnovice (1250 kuna) ako osoba živi sama • ako doplatak za pomoć i njegu ne može ostvariti po drugoj osnovi. Osnovicu na temelju koje se utvrđuje doplatak za pomoć i njegu određuje Vlada Republike Hrvatske Odlukom o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi. Važeća Odluka objavljena je u «Narodnim novinama, br. 30/08» i sada iznosi 500 kuna.

8. Iznosi doplatka za pomoć i njegu: 500,00 kuna (100% od osnovice) = doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu 350,00 kuna (70% od osnovice) = doplatak za pomoć i njegu u smanjenom opsegu Iznimka: Teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu neovisno o prihodu. Težim oštećenjem smatraju se tjelesna ili mentalna oštećenja zbog kojih osoba ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi. Mjerilo za utvrđivanje težine oštećenja nije sama dijagnoza, primjerice tjelesne invalidnosti, gluhoće, sljepoće i slično, već teškoće koje su nastale kao posljedica određene bolesti ili stanja.

9. 2. PRAVO NA POMOĆ I NJEGU U KUĆI Tko može ostvariti ovo pravo Osoba kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih odnosno privremenih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe ako: • nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelj, bračni drug i djeca, • nema mogućnosti da pomoć i njegu osigura na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, • prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% od osnovice (1.500,00 kuna) • joj je na području njenog prebivališta, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom moguće osigurati takvu pomoć.

10. Pomoć i njega u kući obuhvaća organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i dr.) obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrijeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština) održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba) zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba

11. Pravo na pomoć i njegu u kući može se ostvariti i u obliku stručne pomoći u obitelji (patronaža) pružanjem usluga psihosocijalne rehabilitacije. Pod pojmom usluga psihosocijalne rehabilitacije koje se pružaju kao stručna pomoći u obitelji (patronaža) podrazumijeva se termin koji se odnosi na socijalnu rehabilitaciju, uključujući kognitivne i funkcionalne vještine (poticanje grafo-motorike, poticanje perceptivno-motoričkih sposobnosti, poticanje kognitivnog razvoja, stimulacija ostatka vida, kretanje u prostoru, auditivni trening, služenje Brajevim pismom, neverbalna komunikacija, razvoj aktivnosti samoposluživanja i sl.) kao i razvoj socijalnih vještina koje mogu biti ostvarene kod osoba koji se rehabilitiraju, a za koje roditelj nije stručan te mu je zbog toga potrebna pomoć stručnjaka. Ostvarivanje prava na pomoć i njegu u kući koja se pruža kao stručna pomoć u obitelji (patronaža) ne isključuje mogućnost priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu.

12. 3. PRAVO NA OSOBNU INVALIDNINU Tko je može ostvariti Tjelesno ili mentalno oštećena osoba ili osoba s trajnim promjenama u zdravstvenom stanju i to: • ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi • čije je teže oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18. godine života • koja ne ostvaruje vlastiti prihod Ako korisnik ostvaruje prihod po bilo kojoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao razlika između punog iznosa osobne invalidnine i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva. Iznos osobne invalidnine • osobna invalidnina iznosi mjesečno 250% osnovice (1.250,00 kuna)

13. Tko ne može ostvariti pravo na osobnu invalidninu osoba koja koristi pravo na stalni ili tjedni smještaj izvan vlastite obitelji Osobna invalidnina isplaćuje se u iznosu od 125% osnovice (625,00 kuna) ako sukumulativno ispunjeni ovi uvjeti: ako roditelj osobe koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu koristi porodni dopust, dopust do sedme godine djetetova života, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, a dijete dnevno boravi u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi

14. 4. Pravo na naknadu do zaposlenja Uvjet da osoba ostvari pravo na naknadu do zaposlenja je: • da se radi o osobi s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem prema propisima socijalne skrbi • da je završila osnovnoškolsko, srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje. Naknada do zaposlenja iznosi 70 % osnovice ili 350 kuna mjesečno.

15. 5. Pravo na skrb izvan vlastite obitelji Što obuhvaća • sve oblike smještaja i boravka u domu socijalne skrbi, obiteljskim domovima, udomiteljskim obiteljima i organiziranom stanovanju i drugim osobama koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi • pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, • jednokratni dodatak uz opskrbninu za slučaj smrti korisnika, • osposobljavanje za samostalan život i rad (prijevoz i smještaj), • pomoć pri uključivanju djeteta s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem u vrtić ili školu (integracija) - koja do sada nije bio regulirana Zakonom • novu vrstu skrbi izvan vlastite obitelji – povremeni boravak, i • financijsku potporu studentima – bivšim korisnicima skrbi izvan vlastite obitelji

16. Kome se osigurava skrb izvan vlastite obitelji tjelesno ili mentalno oštećenoj osobi kad je to najsvrhovitije radi njihova čuvanja i odgoja, školovanja, osposobljavanja ili psihosocijalne rehabilitacije (poticanja grafo-motorike, perceptivno-motoričkih sposobnosti, poticanja kognitivnog razvoja, stimulacije ostatka vida, kretanja u prostoru, auditivnog treninga, služenja Brajevim pismom, neverbalne komunikacije i razvoja aktivnosti samoposluživanja) i to u obliku i na način koji odgovara njihovoj dobi, vrsti i stupnju oštećenja

17. 6. Pravo na status roditelja njegovatelja • Pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja djeteta, kojemu je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata, a za koje je prema preporuci liječnika roditelj osposobljen. • Iznimno, pravo na status roditelja njegovatelja priznaje se jednom od roditelja ukoliko dijete ima težinu oštećenja zbog kojeg je u potpunosti nepokretno i uz pomoć ortopedskih pomagala, ili ukoliko kod djeteta postoji više vrsta težih oštećenja zbog čega je potpuno ovisno o brizi roditelja. • Pravo se priznaje jednom od roditelja ako zbog težine oštećenja ili bolesti djeteta njegovo zbrinjavanje nije moguće osigurati uključivanjem u programe boravka. • Roditelj ostvaruje ovo pravo i nakon punoljetnosti djeteta sve dok takva potreba traje, a najdulje do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu. • Postupak se pokreće na zahtjev roditelja.

18. Roditelj koji je ostvario pravo na status njegovatelja ima pravo na naknadu plaće u iznosu pet osnovica iz članka 16. ZOSS (2.500,00 kn mjesečno), prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenoga osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima. Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi isplaćuje naknadu plaće i uplaćuje doprinose na naknadu plaće i iz naknade plaće, a sredstva za te namjene osiguravaju se u državnom proračunu.

19. 7. Ostala prava • pravo na pomaganje u prevladavanju posebnih teškoća • pravo na pomoć za uzdržavanje • pravo na pomoć za podmirenje troškova stanovanja • pravo na druge pomoći (pomoć u prehrani, pomoć za odjeću i obuću, pomoć za osobne potrebe korisnika stalnog smještaja, podmirenje pogrebnih troškova, podmirenje troškova ogrijeva)

20. 8. Drugi oblici pomoći • jednokratna pomoć, • savjetovanje i pomaganje u prevladavanju postojećih teškoća.

21. Hvala na pažnji!