MEDIJI U BORBI ZA OSTVARIVANJE MANJINSKIH PRAVA

1. MEDIJI U BORBI ZA OSTVARIVANJE MANJINSKIH PRAVA KAKO MEDIJSKI SENZIBILIZIRATI VEĆINSKU JAVNOST ZA ROMSKA PITANJA prof. dr. sc. Stjepan Malović

2. AH, TI MEDIJI • Čitate li novine i koje? • A kupujete li ikoje? • Koje radio postaje slušate? • Slušate li informativne emisije? • TV gledate. Ali koji dnevnik? • Tko nema mobitel? • Tko je na Facebooku? • Tko se služi Twitterom?

3. ZADOVOLJSTVO ILI…? • Jesmo li zadovoljni kako mediji izvještavaju u cjelini, a posebno kako o manjinama i Romima pogotovo? • Jesu li mediji zadovoljni kako ih ocjenjuje javnost, pogotovo manjine, pa i Romi? • Jesu li novinari zadovoljni prostorom kojeg im urednici daju kako bi izvještavali o manjinama, a o Romima pogotovo

4. NITKO ZADOVOLJAN, A IZVJEŠTAVATI SE MORA • Masovni mediji i novinarstvo je poput nogometa:svi znaju bolje od Nike Kovača kako bi trebala igrati hrvatska reprezentacija, ali ne znaju igrati ni na dva mala gola • Nezadovoljstvo je prisutno, ali nema odgovora na pitanje što bi bilo dobro • U medijima prvo gledamo senzacije i tračeve, a nezadovoljni što ne objavljuju da smo održali godišnju skupštinu udruge Roma • Zašto bi to zanimalo mene, kada vas zanima najnoviji Severinin dekolte?

5. MASOVNO KOMUNICIRANJE • Do sada smo bili suočeni s masovnim komuniciranjem koje se, prema Maletzke-u, odvija putem medija, indirektno i s vremenskim odmakom. Riječ je o klasičnim medijima, gdje je komunikator novinar koji kreira poruku koja se šalje primateljima. • No, razvoj digitalne tehnologije doveo je do nove paradigme masovnog komuniciranja, gdje su sve komunikatori. Novi mediji, a naročito društvene mreže, omogućuje doslovce svakome da postane komunikator i šalje svoju poruku primateljima, koji mogu odmah reagirati i u povratnoj poruci iznijeti svoj stav ili novu informaciju. • Stoga komuniciranje moramo promatrati iz aspekta nove paradigme masovnog komuniciranja, što se vrlo malo primjenjuje kod manjina, poglavito Roma.

6. KLASIČNI MEDIJI • Kako mediji funkcioniraju • Što je vijest i kako se selekcioniraju događaji • Koja su osnovna mjerila vrijednosti vijesti • Što žele nakladnici

7. NOVINARSTVO JE INTELIGENCIJA • Novinar reagira na događaj • Nema unaprijed gotovog recepta za pisanje • Svaki događaj određuje koji oblik i vrstu ćemo pisati • Obraćamo se čitatelju

8. DOGAĐAJ NOVINAR ČITATELJ Sve počinje događajem Novinar odlučuje kako će čitatelja izvijestiti Ne robovati nikome, već donositi odluke u skladu s koncepcijom lista i ciljanom publikom VJEČITI TROKUT

9. ČITATELJ: NAJVEĆI NEPRIJATELJ • Sve radimo zbog čitatelja, slušatelja i gledatelja • Nitko ne zna kako će oni reagirati na novinski prilog • Čitatelja može privući naslov, ali možda i neki okvir, fotografija, pa čak i bezvezna rečenica usred teksta, glazbena pozadina ili video zapis • A može samo nastaviti listati novine, prčkati po daljinskom i surfati programima

10. DEFINICIJA VRIJEDNOSTI VIJESTI • Vrijednosti vijest jest kriterij koji primjenjuju novinari kako bi odlučili koja je vijest najvrednija s novinarskog stajališta • Nisu svi događaji jednakog značenja • Urednici prema vrijednosti vijesti odlučuju hoće li je objaviti i kako će je prezentirati • Neke vijesti su važne, pa su važne, dobro plasirane, opširno prezentirane • Šlager, udarna vijest, breaking news

11. ELEMENTI VRIJEDNOSTI VIJESTI • PRAVODOBNOST • BLIZINA • VAŽNOST • POSLJEDICE • LJUDSKI INTERES • SUKOB • NEOBIČNOST • UTJECAJ • PUBLIKA

12. PRIRODA DOGAĐAJABY HARRIS, LEITER I JOHNSON • Sukob (napetost, iznenađenje • Napredak (pobjeda, postignuće) • Katastrofa (razaranje, poraz) • Posljedice za zajednicu • Važnost (ugledne osobe) • Novost (neobičnosti, čak i bizarnost) • Ljudski interes (emotivna pozadina)

14. NOVI MEDIJI • Svi smo mi komunikatori • Društvene mreže omogućuju izravno slanje poruke brojnim primateljima • Znanje i sposobnost kreiranja poruke je od osnovnog značaja • Uspjeh, koji se mjeri gledanošću, tj. brojem klikova naYou tube-u ovisi o tome jesmo li uspjeli privući pažnju nekoliko osoba ili pak milijuna diljem cijelog svijeta

15. NEZAMISLIVE MOGUĆNOSTI • Internet i sve njegove mogućnosti otvaraju sasvim novi svijet • Klasični mediji više nemaju onu negdašnju ulogu • Vijest objavljena na Facebooku ili Twitteru dolazi momentalno do velikog broja zainteresiranih ljudi • Nema moljakanja urednika i novinara, već je važna samo vlastita kreativnost • Nema ni velikog investiranja: računalo ili smartphone te neka jeftina pretplata

16. AKO NEĆETE VI, IMA TKO ĆE • Možemo li izbjeći društvene mreže? • Voljeli li ih ili mrzili, one su tu i ne možete im pobjeći • Dobre strane društvenih mreža jednako su prisutne kao i loše strane • Manipulacija i širenje neistina sastavni su dio društvenih mreža Primjer: • Posvađali ste se unutar udruge oko trošenja novaca. • Klasični mediji će teško to saznati • Ali, jedan nezadovoljnik će odmah to rastrubiti po Facebooku. • Niste se ni osvijestili, a problem je tu

17. SENZIBILIZIRANJE JAVNOSTI • Više tolerancije i razumijevanja • Nisu svi džepari Romi, niti su svi Hrvati akademici • Komuniciranje je suvremeno rješenje • Zajednički cilj je ostvarivanje tolerancije MEDIJI • Na radnim sastancima otvoreno razgovarati o tome kako pristupiti izvještavanju o Romima • Pronalaženje tema koje imaju vrijednost vijesti, a mogu predstavljati Rome u pravom svjetlu

18. EDUKACIJA: KLJUČNA RIJEČ • Educiranje Roma za glasnogovornike, a novinare za izvještavanje o manjinama • U Mađarskoj se educiraju Romi – novinari, koji se zapošljavaju u medijima. • I to je svojevrsna getoizacija. Novinar-Rom nije bolje rješenje od novinara-neRoma. • Novinari moraju znati kako izvještavati i koje su teme značajne.

19. NI IZDVAJATI, NITI ZANEMARIVATI • Javnost očekuje informacije o Romima, kao što očekuje informacije o dobrovoljnim vatrogasnim društvima ili Crvenom križu • Romi se ne smiju izdvajati, ali ni zanemarivati • Koristiti društvene mreže kako bi doprli do javnosti • Uključivanje u društvo jednim dijelom ide i putem masovnog komuniciranja