1 / 38

1. Jus legctionis - prvni osnov primanja diplomatskih predstavnika stranih država

DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU. 1. Jus legctionis - prvni osnov primanja diplomatskih predstavnika stranih država

trudy
Download Presentation

1. Jus legctionis - prvni osnov primanja diplomatskih predstavnika stranih država

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  2. 1. Jus legctionis - prvniosnovprimanjadiplomatskihpredstavnikastranihdržava -Pravoposlanstva (jus legationis) imasvojaktivniipasivnivid, iono je pretpostavka ne samozaslanjenegoizaprimanjediplomatskihpredstavnikadrugihdržava. - S obziromnavelikuoskudnoststalnihdiplomatskihmisijaCrne Gore otvaranjemdiplomatskihpredstavništavastranihdržavanaCetinjupokazalo se veomavažnimzaukupannivodiplomatskihodnosazemlje. - U pojedinimperiodimadiplomatskeistorijeCrne Gore strane misijesuimalaodlučujućiznačaj, jersutimputem, uglavnom, održavanepolitičkevezesadvorovimaikabinetimagotovosvihvelikihsila. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  3. 2. Uspostavljanjediplomatskihodnosasa Rusijom -Nakonsticanjanezavisnosti, diplomatskiodnosi sunajprijeuspostavljenisaRusijom. -Već 17. septembra 1878. AleksandarSemijonovič Joninu, je imenovanzadiplomatskogpredstavnikaRusijeuCrnojGoriuranguministra-rezidenta. -NemamopodatakaodatumukadajeJoninpredaoakreditivnapismacrnogorskomknjazu, alijepetrogradskoNovovrijemeubrojuod 1. septembra 1878. pisalodasugeneralnikonzuliRusijeuSrbiji, RumunijiiCrnojGorinaznačenizaministre-rezidente. - Tojeobjašnjenodobijanjemnovogpoložajaknjaževinaposlije čega su “bivšikonzulatiuBukureštu, BeograduiCetinju (Raguzi) pretvoreniusamostalnaagenstvasministrimarezidentimana čelu, potčinjenadirektnoMinistarstvuspoljnihposlova. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  4. 3. UspostavljanjediplomaatskihodnosasaFrancuskom. -Premarezultatimaistoriografije, ruskodiplomatskopredstavništvobilo je jedinostranodiplomatskopredstavništvonaCetinju u 1878. Našstav je da je, osimsaRusijom, tegodineCrna Gora uspostavilaidiplomatskeodnosesaFrancuskom. -U studiji CrnaGoraiFrancuska 1860-1914. drDimitrije - DimoVujovićakonstatujeda je Francuska“uskoroposlijeBerlinskogkongresauspostavilasanjomdirektnediplomatskeodnose”. -Vujovićsmatrada je, pored Rusije Francuska bilajedinakoja je akreditovalasvogpredstavnikakodcrnogorskogknjaza, a to je bio njenkonzul u Skadru, o čijem je imenovanjufrancuskavladaobavještavalaknjaza, kome je ovajdonosiojednuvrstuakreditivnogpisma”. -DirektnediplomatskeodnosesaCrnomGoromFrancuska je, uspostavila u decembru 1879, (odnosno u januaru 1880), a prvipredstavnikFrancuske u CrnojGori bio je SenKanten. SEDENTARNA DIPLOMATIJA I KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE POSLIJE 1878.

  5. SEDENTARNA DIPLOMATIJA I KONZULARNA SLUŽBA CRNE GORE POSLIJE 1878. Crna Gora i Francuska 1860-1914

  6. 4.Uspostavljanje diplomatskihodnosasaEngleskom, Austro-Ugarskom, Italijom, Turskom -PremapisanjuGlasaCrnogorcaod10. februara 1879. “prošlenedjelje u ponedjeljnikstigao je naCetinjeKirbi Grin,engleskinovoimenovanicharljesd´affairesnadvoruNjegovogVisočanstvaKnjaza”. -Po istomceremonijalu, takođe u februaru 1879, predao je svojaakreditivnapismadiplomatskipredstavnikAustro-Ugarske,pukovnikTemel. PremaGlasuCrnogorcaod 24. februara, on se predstavioknjazu u svojstvuministra-rezidenta. -Uspostavljanjediplomatskihodnosa s Italijom, odnosnozvaničnopredstavljanjeitalijanskogotpravnikaposlovaDuranda, obavljeno je sredinommaja 1879. -Istegodine, u oktobru, uspostavljenisuidiplomatskiodnosiizmeđuCrne Gore iOsmanskogCarstvaimenovanjemprvogizvanrednogposlanikaiopunomoćenogministraotomanskevladeHalid-beja. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  7. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU Austrougarsko poslanstvo

  8. 5. Rang akreditovanihpredstavnika -U prvovrijemesamo je osmanskipredstavnikimao rang izvanrednogposlanikaiopunomoćenogministra (drugaklasa) - isti status je imaoi S. Radonjić u Carigradu. - DiplomatskipredstavniciRusijei Austro-Ugarskebili su u rangu ministra-rezidenta (trećaklasa) doksunanivouotpravnikaposlovabilifrancuski, italijanskiiengleskidiplomatskizastupnici. -Ministri-otpravniciposlova, poteoriji, pripadalisutrećojklasi, doksuobičniotpravniciposlovasvrstavani u četvrtuklasudiplomatskihagenata. U izvještajimaaudijencijipredstavnikaFrancuske, EngleskeiItalije ne pominje se titulaministra, većsamootpravnikaposlova. - G. Geršićzastupa stav dasutituluministres charges d´affairestihgodinaimalifrancuskidiplomatskiagenti u BavarskojiCrnojGori. Vjerovatnosu u istomstatusubilipredstavniciItalijeiEngleske. Francuska je, u julu1880, uzdiglasvojepredstavništvonanivoposlanstva. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  9. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU Francusko poslanstvo

  10. 6. Počecitrajnogrješavanjasmještajastarnihmisija -Trajnorješenje u pogleduprostorijamisijeprva je ostvarilaTurska. NjenizvanredniposlanikiopunomoćeniministarDžvad-paša 1885. je, zapotrebediplomatskogpredstavništvaotkupiokućuvojvodeMašaVrbice. -Bio je to prvislučaj u CrnojGoridastranadržavapostanevlasniknepokretneimovine. - Rješavanjupitanjaprostorijaposlanstvauzimanjemkućapodzakuppristupilisuiostalipredstavnicivelikihsila. JedinosufrancuskiiitalijanskipredstavnikidaljedužeodsustvovaliizCrne Gore. “ -Takvostanjepotrajalo je do sredineprvedecenije XX vijeka, kada je Rusijapočetkom 1900. odlučiladapodigne “sopstvenidomsvomeposlanstvu”. Knjaz Nikola je ne samoprepustioizabormjestanego je, darovnicomod 15. maja 1900, za “vječnivijek” darovao to mjestoruskomimperatorskompraviteljstvu. U prvojdeceniji XX vijeka, slićnoRusiji, zgradezasvojaposlanstvanaCetinjupodigle Austro-Ugarska, a potomItalijaiFrancuska (1908-1910). DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  11. 7. UspostavljanjediplomatskihodnosasaGrčkom -GrčkidiplomatskipredstavnikLogotetisprimljenjeaudijencijupočetkomjanuara 1881, urangupolitičkogagentaiglavnogkonzula. -U hijerarhijidiplomatskihpredstavnikarangpolitičkogagentanepostoji, dok se konzulineakreditujupoistomceremonijalukaoidiplomatskipredstavnici, nitiseoniakreditujukod šefadržave. -Pitanjestatusagrčkogizaslanikamoglibivezatizapraksu, kojajedozvoljavaladau četvrtuklasudiplomatskihpredstavnikabudusvrstanigeneralnikonzuli. Slučajevitevrstepominjuseuliteraturi, asličnorješenjeuneštomodifikovanomvidunalazimouCrnojGoriUslučajugrčkogizaslanikaradiloseogeneralnomkonzulukomesupovjereneizvjesnepolitičkefunkcije, pajetakoimaodiplomatskistatusirangotpravnikaposlova, tj. pripadao je četvrtojklasidiplomatskihpredstavnika. Onise, akreditujukodministraspoljnihposlova, čemuucrnogorskojdiplomatskojpraksinijepridavanaposebnavažnost. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  12. 8. Okolnostipodkojimsuotvorenaostalapredstavništava -PootvaranjuprestavništvaGrčkeLogotetissenijedugozadržaonaCetinju. Već1883. upražnjeno je mjestogrčkogpredstavnikaitako je ostalosve do 1896, kada se Logotetisponovovratio u prijestonicuCrne Gore. -U okviruistihpolitičkihprilikakojesuuslovilenastavakradagrčkogposlanstvadošlo je i do uspostavljanjadiplomatskihodnosaizmeđuCrne Gore iBugarske, a zatimCrne Gore iSrbije. - Sviovidogađajipadaju u vrijemejačanjanacionalnooslobodilačkihpokretanaBalkanu. Pod uticajemRusije, tada je rađenonameđusobnompovezivanjubalkanskihdržava, odnosnostvaranjubalkanskihsaveza. -U Srbiji se sumnjalo se daće nova ruskapolitikapomirenjasaBugarskomžrtvovatiintereseSrbije. Dok razvojdogađajanijepokazaodasve tri slovenskedržavemoguračunatinajednakprijateljskiodnosRusije, izmeđuBugarskeiSrbijetinjalo je suparništvookopozicije u ruskojpolitici.ZaprestižnadBugarskom, Srbiji je bilavažnapodrškaCrne Gore. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  13. 9. Posjeta knjaza Nikole Beogradu - U junu 1896. u Beograd je došao knjaz Nikola. U srpskoj prijestonici naišao je na veoma srdačan doček. U razgovorima je postignuta saglasnost da je zadatak dva vladara “oslobođenje Srba”. Pri tome su oni to pitanje posmatrali kao prosto teritorijalno proširenje svojih država, odnosno prisajedinjenje djelova teritorija naseljenih slovenskim narodima nakon oslobođenja od osmanske vlasti. -Za knjaza Nikolu, s obzirom na veličinu i snagu Crne Gore, bilo je važno da u razgovorima bude tretiran kao ravnopravan partner. -U pregovorima, koji su vođeni na nivou ministara inostranih poslova, dogovoreno je da će Srbija i Crna Gora zajedno istupati protiv svakog ko bude ugrožavao srpski narod, bilo da je riječ o Osmanskom Carstvu, Austro-Ugarskoj ili Bugarskoj. Ministri su se dogovorili i o podjeli sfera uticaja u evropskim provincijama Turske. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  14. 10. Sporazum Srbije, Bugarske i Crne Gore -U februaru 1897. kao rezultat posjete kralja Aleksandra Sofiji postignut je srpsko-bugarski sporazu -Ugodba od 19. februara 1897. - Ugodba je uvažavala stavove Rusije, sadržavajući obavezu da Srbija i Bugarska ne smiju preduzimati jednostrano ništa (zbog ustanka na Kritu) bez prethodnog saglasija, niti išta što bi moglo poremetiti status quo na Istoku. Uzajamnom sporazumu bilo je prepušteno utvrđivanje interesnih sfera Srbije i Bugarske kao i zajedničko istupanje ugovornih strana prema Porti. -Shodno posljednjem članu Ugodbe, početkom marta 1897, lični sekretar bugarskog knjaza došao je na Cetinje da bi izvijestio o zaključenju sporazuma i donio tekst Ugodbe. Ugodbi je pristupila i Crna Gora. U ovakvim okolnostima uspostavljeni su diplomatski odnosi najprije sa Bugarskom, a zatim sa Srbijom. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  15. 11. RadnaspostavljanjudiplomatskihodnosasaBugarskom -Inicijativa je potekla je sacrnogorskestrane. Prekobugarskogagenta u Carigradu, Dimitrova, MitarBakić je preniopredlogG. Vukovićaouspostavljnju zvaničneodnoseotvaranjemnaCetinjudiplomatskogpredstavništvaBugarske. - Prihvatajućipredlog, bugarskstrana je insistiralanareciprocitetu, -SvjesnaslabihmaterijalnihmogućnostiCrne Gore, bila je spremnadaprihvatidacrnogorskidiplomatskipredstavnik u Carigradubudeinjenzastupnik u Sofijiida tri putagodišnje, popetnaestdana, boravi u Bugarskoj. -Smatrajućidareciprocitetnijeneophodan,akobugarskavladariješidasvogpredstavnikapošaljenaCetinje, a izbogmaterijalnihrazloga, crnogorskastrana je da bi u Bugarskalakšeprihvatilinjenpredlog, isticalada “njenGospodar ne gledanaformalnosti, negoakoželedapošaljupredstavnikanaCetinjeda mu mogudati rang ititulukakvusamižele”. CrnogorskizvaničnicisutakonudiliononaštanisamaBugarskanijeimalapravo. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  16. 12. Status Bugarske do 1908. - Po odredbamaBerlinskogugovoraBugarskanijesteklanezavisnostvećjoj je dodijeljen status polusuverenedržave. -Njenaprava u pogledudiplomatskogzastupanjabilasuužegobimaisvodilasu se napraksupredstavljanjaputemgeneralnihkonzula. Kakav je njihov status bio idalisuimalidiplomatskikarakter, bilo je spornoimeđupiscimaonogavremena. Rivije je smatraodasu u Bugarskojgeneralnikonsulikaootpravniciposlovailidiplom. agentiakreditovani, aliipaknemajudiplomatskikarakter. Po Gefekenu,konzulisu u orijentalnimdržavamaipolitičkiagenti, pa sukaootpravniciposlovaakreditovanikao n. pr. u Misirui u Bugarskoj. - Evropskedržaveslalesu u polusuverenezemljekaosvojezastupnikegeneralnekonzulesatitulomdiplomatski agent, a onisu se u nekadzvalisamodiplomatskimagentima. Shodnoprincipureciprociteta, polusuverenedržave, kaoBugarska do 1908, moglesu u suverenimdržavamadabuduzastupljenesamoličnostimaistogaranga. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  17. 13. UspopstavljanjediplomatskihodnosamsaBugarskom -PoslijeneuspjeloginsistiranjadaiCrna Gora otvorisvojepredstavništvo u Sofiji, ilizaposlovetevrsteovlastisvogotpravnikaposlova u Carigradu, krajem 1896. godine, dogovoreno je da se zvaničniodnosiuspostaveotvaranjembugarskogzastupništvanaCetinju. Zadiplomatskogagenta je imenovan Spas Konstatinović. - To je odgovaralodotadašnjojpraksiBugarskedakaosvojezastupnikeimenujediplomatskeagente, kojisumoglibitismatranidiplomatskimpredstavnicičetvrteklase, koji se akreditujukodministraspoljnihposlova. - U slučajuCrne Gore to, nijeimaloznačaja. DošavšinaCetinjepočetkom 1897. godine, Konstatinović je primljen u svečanuaudijencijupoceremonijaluuobičajenomzadiplomatskepredstavnikepriknjaževskomdvoru. Osimakreditivnihpisama, predao je knjazuNikolii "autografnopismo" knjazaFerdinanda. To značida je bio akreditovanodsuverenasvojedržavekodsuverenaCrne Gore, a ne odministraspoljnihposlovakodministraspoljnihposlova, što bi biloprirodno. Na nivouagenturezastupništvo je bilo do 1908.kad je podignuto u otpravništvoposlova. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU

  18. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 14. UspostavljanjediplomatskihodnosasaSrbijom -DiplomatskiodnosiizmeđuCrne Gore iSrbijeuspostavljenitek 1897. ali je bilo je pokušajada se to učiniiznatnoranije. -Оdnosi između dvije zemlje suzvaničnouspostavljenineposrednoprijeuzvratneposjetekraljaAleksandraObrenovićaCetinju. VjerovatnojeotvaranjediplomatskogpredstavništvaSrbijeuCrnojGoribilodogovorenoprilikomboravkaknjazaNikoleuBeogradu. Formalnostioovompitanjuzavršenesusredinommarta 1897. dostavljanjemobavještenjaonamjerisrpskevladeda pošalje zasvogizvanrednogposlanikaiopunomoćenogministranaCetinjepukovnikaVelimirovića. -Pozitivnimodgovoromknjaz odnosno ministrainostranihdjelaGavraVukovićam datjeagremanzaprvogdiplomatskogpredstavnikaSrbije.

  19. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 15. Uspostavljanje diplomatskih odnosa sa SAD -U oktobru 1905. za izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra "Saveznih Država Sjeverne Amerike" pri crnogorskom dvoru imenovan američki diplomatski zastupnik u Grčkoj, Đon Đekson. - Akreditivna pisma predao je 30. oktobra 1905. knjazu Nikoli. -Zvanični diplomatski odnosi između Crne Gore i SAD, do otvaranja crnogorskog predstavništva u Vašingtonu (čime je ostvaren reciprocitet) odvijali posredstvom povremenih posjeta Crnoj Gori diplomatskog zastupnika Amerike u Atini. -Rezidencija poslanstva SAD nalazila u hotelu Grand na Cetinju.

  20. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU Hotel ,,Grand”- Cetinje

  21. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 16. Uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Njemačkom -Druga država s kojom je Crna Gora uspostavila diplomatske odnose u XX vijeku bila je Njemačka. -Razlozi zbog kojih je došlo do zakašnjenja u uspostavljanju diplomatskih odnosa s ovom velikom silom vezani su za slučaj barona Teste. -Kada je poslije mnogo godina nesporazum izglađen, Njemačka je otvorila svoje diplomatsko predstavništvo na Cetinju. Za prvog diplomatskog predstavnika njemačkog cara u Crnoj Gori u svojstvu izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra imenovan je početkom jula 1906. Pilgrim - Baltaci. -Njemačka je bila posljednja država s kojom je Crna Gora do kraja svog samostalnog postojanja uspostavila diplomatske odnose. Ona zatvara krug od ukupno 11 država (10 evropskih i SAD) koje su sa Crnom Gorom putem stalno akreditovanih predstavnika održavale odnose zvaničnog karaktera

  22. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 17. O broju, klasama i rangu stranih diplomatskih misija u Crnoj Gori na početku XX vijeka. -Prema Listi članova kraljevske vlade i članova diplomatskog i konzularnog kora u Crnoj Gori, diplomatski predstavnici stranih država u Crnoj Gori, na početku 1912. bili su akreditovani u rangu izvanrednih poslanika i opunomoćenih ministara. Jedino predstavnik Grčke nosio titulu diplomatskog agenta. -No, kako je prema pisanju Glasa Crnogorca od 21. maja 1912. i grčka vlada podigla svoju dotadašnju agenciju na stepen poslanstva, to znači da su svi akreditovani predstavnici stranih država u drugoj polovini 1912. imali rang poslanika, odnosno da su pripadali drugoj klasi diplomatskih predstavnika. -I u 1913, prema Državnom kalendaru za Kraljevinu Crnu Goru, šefovi diplomatskih misija stranih država (ukupno njih 10, jer su bili prekinuti diplomatski odnosi s Turskom) bili su akreditovani u rangu izvanrednih poslanika i opunomoćenih ministara (II klasa).

  23. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 18. Ocjena o brojnostistranihpredstavništavanaCetinju -Brojdržava s kojima je Crna Gora tokomsamostalnogpostojanjaimalauspostavljenediplomatskeodnoserelativno jemali ali vroznačajan. - Imajući u viduondašnjistepenprivrednogiopštegdruštvenograzvojageopolitičkiistrategijskipoložajCrneGore, možerećida je bio optimalan, odnosno u direktnojkorelacijisasvimbitnimelementimanjenogmeđunarodnogpoložaja. - Osim sa velikimsilama zvaničnouspostavljeneodnoseCrna Gora je imalaisabalkanskimdržavama -Ni sastanovištaCrne Gore, a nisastanovištadrugih interesanijebiloposebnograzlogadaCrna Gora imauspostavljenediplomatskeodnose s nekimazijskim, bliskoistočnim, latinoameričkim, pa čakninekim "manjimnesusjednim" evropskimdržavama. -Ono što je objektivnoumanjivalovrijednostovimputemodržavanihodnosa je odsustvoreciprociteta.

  24. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 19. PraksazastupanjaCrne Gore poslije 1878. - CrnaGoraseveć krajem 1878. obratilaRusijisazahtjevomdanjenadiplomatsko-konzularnaslužbapreuzmeposlovezaštitenjenihintersaustranimzemljama. -OdpozitivneodlukeRusijesadržaneunotiod 8. februara 1879. da njenidiplomatskiagentiuinostranstvuprivremenopreuzmajunasebezaštituipokroviteljstvonadcrnogorskimpodanicima, bilesuizuzeteAustro-UgarskaiTurska. -Kakvaje, situacijabilaupogleduostalihdržavanijemogućepreciznoodgovoriti. - InstitucionalnastrukturakojajestajalanaraspolaganjuCrnojGori, nijemogladazadovoljipotrebeodržavanjaredovnihodnosasasvijetom.. -Ovajvidaktivnostiodvijao se u dvapravca. Na jednojstrani to je bilazaštitainteresanjenihpodanika u drugimzemljama, a nadrugojzastupanjeCrne Gore nameđunarodnimkongresimaikonferencijama.

  25. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 20. Zastupanje crnogorskih državljana u stranim zemljama - Od država u kojima su Crnogorci najčešće zastupani na prvom mjestu su balkanske zemlje a zatim djelovi Turske koji nijesu bili dostupni diplomatskom predstavniku Crne Gore u Carigradu kao pojedine bliskoistočne i azijske zemlje i Amerika. -U odnosima sa zapadnoevropskim zemljama, ovo pitanje se rjeđe postavljalo, što može da znači da je i relativno mali broj crnogorskih emigranata tamo boravio ali i da je na teritoriji ovih država djelovao relativno veliki broj konzularnih predstavništava Crne Gore, što je smanjivalo potrebu za zastupanjem. -Država zaštitnica crnogorskih interesa u većini prethodno pomenutih zemalja bila je Rusija. Njeno ovlašćenje za obavljanje poslova te vrste izvodilo iz prakse koja je u tom pogledu postojala i prije Berlinskog kongresa a na drugoj strani, kao pravni osnov zastupanja istican je već pominjani sporazum između dvije države shodno upućenom zahtjevu Crne Gore.

  26. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 21. Problemi u zastupanjuCrne Gore u Bugarskoj -U odnosima s pojedinimdržavamaiskrsavalisunesporazumikoje je trebalorješavatinabilateralnomplanu. -Crnogorci u BugarskojiistočnojRumeliji, premapismimacrnogorskomotpravniku 1885. poslova u Carigradu, bili “predostavljeni” namilostinemilostmjesnihvlasti, a daruskikonzuli, ništa u njihovukoristnijesumoglidaučine, jersusamikonzulitvrdiliza to nemaju opunomoćeniodsvojevlade. - Zbog toga je MitarPlamenac, predlagao,da se radiruskihkonzula u Bugarskojilionihkojimanijepoznatoda je ruskavladaprimilanasebezaštituinteresecrnogorskihpodanika, tanaredbaponovi. -U pismuiz 1889. CrnogoraciizSofije (njihovoiseljavanje u Bugarsku u to vrijemebilo je masovno) ne odričedaruskikonzulivršeposlovezaštite, aliosporavanjihovopoznavanjeCrnogoracaiiznosinjihovesklonosti ka zloupotrebama, zbogčega se predlažuotvaranjecrnogorskogkonzulata.

  27. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 22.Problemi sa zastupanjem u Rumuniji -Sredinom 1883. između ruske misije i rumunske vlade vođena je prepiska o tome da li je ruskoj misiji i ruskim konzulatima u Rumuniji povjerena briga o interesima Crnogoraca. Rumunski ministar spoljnih poslovaje tražio da se za to podnese zahtjev od strane ruske i crnogorske vlade. -Iako je u arhivi ruskog poslanstva nađen dokument od 8. februara 1879. kojim je Ministarstvo inostranih djela Rusije oficijelno izvijestilo misiju o zvaničnom ovlašćenju da se stara o crnogorskim podanicima u Kraljevstvu, rumunski ministar spoljnih poslova ostao je dosljedan u stavu da crnogorska strana podnese zahtjev u vezi s ovim predmetom. - Nakon što je u avgustu 1883. izviješteno o nastalom sporu, Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore se obratilo rumunskoj vladi sa traženim zahtjevom, čime je pitanje diplomatskog zastupanja Crnogoraca u Rumuniji od strane ruskih diplomatsko-konzularnih predstavnika bilo riješeno.

  28. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 23. Zastupanje Crnogoraca u Grčkoj -Crnogorci su odlazili na rad i u Grčku.Zbog bolesti ili, kada ostanu bez posla obraćali su se ruskoj misiji i njenim konzulatima, koji su im pružali novčanu pomoć i starali se o njihovom povratku u domovinu. -Diplomatski izaslanici Rusije su predlagali crnogorskoj vladi da ograniči emigraciju Crnogoraca u Grčku, odnosno da im obezbijedi pružanje materijalne nadoknade -Naročito su masovni odlasci Crnogoraca bili tokom 1883-1884. Poslije toga, kako zbog mjera crnogorske vlade, ograničavanjem izdavanja iseljeničkih pasoša, tako i zbog skorog prestanka interesa Crnogoraca da idu u tu zemlju, pitanje je počelo da gubi na značaju. - Smanjivanjem broja novopridošlih Crnogoraca nijesu smanjeni troškove izdržavanja onih koji su već bili tamo. Zbog toga je ruski diplomatski predstavnik iz Atine predložio da se u Grčku puštaju samo radnici koji su zaključili ugovor s ovlašćenim agentom, u kome bi bilo precizirano da i troškovi povratka takvih radnika u domovinu padaju na teret kompanije koja ih je angažovala.”

  29. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 24. Zastupanje u Srbiji -Ruski diplomatski zastupnici brinuli su se i o crnogorskim podanicima u Srbiji. To se odvijalo tako što su se predstavnici Rusije u Beogradu nakon dobijanja zahtjeva Crnogoraca za izdavanje novog pasoša ili isprava druge vrste obraćali preko ruskog poslanika na Cetinju Ministarstvu spoljnih poslova za mišljenje o načinu na koji zahtjev treba riješiti. -Ukoliko se radilo o izdavanju novih pasoša, oni su preko Ministarstva dostavljani diplomatskom predstavništvu Rusije u Srbiji. - Komuniciranje između diplomatskih predstavništava Rusije i Ministarstva inostranih djela Crne Gore praktikovano je i pri zastupanju Crnogoraca u drugim evropskim zemljama, s tim što je zbog slabije iskazanih neposrednih potreba ono bilo rjeđe.

  30. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 25. Zastupanje Crnogoraca u Turskoj -Zastupanje, odnosno zaštitu interesa Crnogoraca ruska diplomatsko-konzularna tijela obavljala su i Turskoj -Razlozi uvođenja ovakve prakse bili su u činjenici da zbog velikog prostranstva Carstva znatan broj Crnogoraca koji je u njemu boravio nije bio u prilici da se obrati diplomatskom predstavniku Crne Gore u Carigradu. Lakše im je bilo da to učine putem najbližeg ruskog konzula. -Pošto ruski agenti u Osmanskom carstvu ovlašćenje za obavljanje poslova ove vrste nijesu mogli imati, diplomatsko-konzularnu zaštitu crnogorskih podanika u unutrašnjosti turske teritorije vršili su na osnovu “istorijskog prava”, tj. činjenice da se praksa te vrste ustalila znatno prije međunarodnog priznanja Crne Gore. -Osmanske vlasti su nastojale su, da ospore to pravo ruskim konzulatima. Nelidov je savjetovao konzulima u Tirskoj da navedenim putem “priskaču u pomoć crnogorskim podanicima ne dajući našoj zaštiti karakter prava i ne praveći od nje principijelno pitanje”.

  31. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 26. Zastupanje u drugim zemljama -Izuzev u Austro-Ugarskoj i djelimično u Turskoj, ruski diplomatsko-konzularni agenti su u svim drugim zemljama, pružali zaštitu crnogorskim državljanima, pozivajući se na notu Ministarstva spoljnih poslova Rusije od 8. februara 1879. -Dobar dio ruskih diplomatskih agenata nije bio upoznat sa dokumentom kojim im je takvo ovlašćenje dato. - Te probleme imali su ruski generalni konzuli u Njujorku i Vašingtonu. I ruski vicekonzul u Brindizijunije znao stoje li crnogorski podanici u Italiji pod zaštitom ruskih konzulata. I u jednom i u drugom slučaju od Ministarstva inostranih djela Rusije, upućeni su na notu od 8. februara 1879. -Zaštitu svojih podanika u Kini, crnogorska vlada je u cijelini dala Rusiji. Diplomatski predstavnik Francuske na Cetinju, 9. maja 1908. izrazio je želju svoje vlade da ona ubuduće u Južnoj Kini vrši pokroviteljstvo nad Crnogorcima a ne nad Grcima. Tu želju francuske vlade Rusija je u principu prihvatila.

  32. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 27. Zastupanje Crne Gore na Haškoj mirovnoj konferenciji - -Za ovo zastupanje bilo je neophodno da knjaz Nikola u pisanoj formi izrazi ruskoj i holandskoj vladi želju za zastupanjem od strane Rusije. -Tokom konferencije pokazalo se da tražena punomoćja imaju značaj pri potpisivanju završnog akta, a za učešće na plenarnim zasjedanjima bila su potrebna pojedinačna ovlašćenja za akreditovane predstavnike. -Posredstvom ruskih predstavnika, osim Završnog akta Haške konferencije 1899, Crna Gora je bila potpisnica i nekoliko multilateralnih ugovora: Konvencije o primjeni na pomorski rat načela Ženevske konvencije od 22. avgusta 1864;Konvencije o mirnom rješavanju međunarodnih sporova; Konvencije o zakonima i običajima suvozemnog rata s pravilima; Deklaracije o zabrani bacanja projektila i eksploziva iz balona ili drugih ovom sličnih načina; Deklaracije o zabrani upotrebe zrna koja se lako rasprskavaju ili šire u ljudskom tijelu; Deklaracije o zabrani upotrebe zrna koja imaju jedino za cilj širenje zagušljivih ili otrovnih gasova.

  33. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 28. Spor zbog potpisivanja Konvencije o zakonima i običajima suvozemnog rata - Spora je izazvala crnogorska vlada izrazivši žaljenjezbog neblagovremenog obavještavanja o izjavi švajcarske vlade onepotpisivanju konvencije uz tvrdnja da bi i ona postupila kao i Švajcarska da je za izjavu znala. -Ruski predstavnik ne samo što je tu neblagovremenostopovrgao već je pružio uvjeravanja da razloga za zabrinutost zbog sadržaja konvencije o ustrojstvu oružanih snaga i vidova otpora opštenarodnog karaktera, koje je praktikovala Crna Gora - nema. -Ruski ministar je pružio uvjeravanja da konferencija nije imala namjeru ni u čemu da umanji prava vezana za narodnu vosku, već je pošla samo od neophodnosti da opredijeli obilježja po kojima se takva vojska, razlikuje od običnih razbojnika. Tim uslovima je odgovaraosvaki crnogorski odred. -Potpisivanjem konvencije Crna Gora nije stavljena u lošiji položaj jer je Konferencija, unijelazaštitne odredbe za zemlje gdje milicija i odredi dobrovoljaca sačinjavaju svu vojsku ili jedan njen dio. Za njih je priznat naziv armija.

  34. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 29. ZastupanjenaHaškojmirovnojkonferenciji 1907. Ženevskojkonferenciji. -CrnaGorposredstvomruskedelegacije.od 14 konvencijapriloženihzavršnomaktu 18. oktobra 1907. nijepotpisala: Konvenciju o postavljanjuautomatskihpodmorskihkontaktnih mina, Konvenciju o izvjesnimograničenjimavršenjapravauzapćenja u pomorskomratu, Deklaraciju o zabranibacanjaprojektilaizbalona, apotpisala je: Konvenciju o mirnomnačinurješavanjameđunarodnihsporova (I), Konvenciju o ograničenjuupotrebesilezanaplatuugovornihdugova (II), Konvenciju o otvaranjuneprijateljstva (III), Konvenciju o zakonimaiobičajimasuvozemnog rata s Pravilnikom (IV), Konvenciju o pravimaidužnostimaneutralnihdržavailica u slučajusuvozemnog rata (V), Konvenciju o položajuneprijateljskihtrgovačkihbrodova u početkuneprijateljstva (VI), Konvenciju o pretvaranjutrgovačkihbrodova u ratne (VII), Konvenciju o bombardovanjuodstranepomorskihsnaga u vrijeme rata (IX), Konvenciju o prilagođavanjunapomorski rat načelaŽenevskekonvencije (X). -Rusija je zastupalaCrnuGoruinaŽenevskojkonferenciji, nakojoj je donijetaKonvencija o poboljšanjusudbineranjenikaibolesnika u vojscizavrijeme rata, sazavršnimprotokolom(Ženeva, 6. jula 1906), kaoinanekimdrugimmeđunarodnimkonferencijamasličnogtipa.

  35. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 30. Zastupanjeodstrane Austro-Ugarske u oblastipoštansko-telegrafskeslužbe -Austro-ugarska je zastupalaCrnuGorunaTelegrafskojkonferencijikaoinaSveopštemPoštanskomkongresu u Lisabonu. -Crna Gora je dalapunomoćjeaustrougarskimdelegatimada je zastupajunaTelegrafskojkonferencijikoja je 1875. održana u Berlinukaoinameđunarodnojtelegrafskojkonferenciji u Parizu 1885. -Isto je biloinaMeđunarodnompoštanskomkongresu u Beču, nakome je usvojenaKonvencija o svjetskompoštanskomsavezusazaključnimprotokolomipravilnikom (Beč, 22. juna / 4. jula 1891). - I naMeđunarodnojtelegrafskojkonferenciji u Londonu, u julu 1903, nakojoj je usvojenPravilnik o telegrafskojslužbi Austro-Ugarska je zastupalaCrnuGorukaoinavećinidrugihmeđunarodnihkonferencija o poštansko-telegrafskogsaobraćaja.

  36. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 31. Zastupanjeodstrane Austro-Ugarskenasanitarnimkonferencijama -Austro-Ugarska je zastupalaCrnuGorunaMeđunarodnojsanitarnojkonferenciji u Drezdenuod 15. aprila 1893, nakojoj je usvojenaMeđunarodnasanitarnakonvencija o zaštitiprotivkoleresaprilozimaiprotokolom, -Na Sanitarnojkonferenciji u Parizu u oktobru 1903, nakojoj je usvojenaMeđunarodnasanitarnakonvencijaCrnuGorusuzastupaliaustrougarskidelegati. -I nameđunarodnimzdravstvenimkonferencijamapoputMeđunarodnesanitarnekonferencijeodržane u Parizu 10. oktobra 1903. Crna Gora je bilapredstavljenaposredstvomaustrijskogdelegata.

  37. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 32. Uvođenje u pravni sistem Crne Gore međunarodnih konvencija -Svi akti multilateralnog karaktera, koje su u ime Crne Gore potpisani na međunarodnim skupovima i konferencijama, podlijegali su ratifikaciji. Do donošenja ustava 1905. nadležnost u tom pogledu pripadala je knjazu, a potom je bila podijeljena između knjaza i Narodne skupštine. -Procedura ratifikacije u ovoj oblasti bila je veoma značajna, jer su potpisani akti tim putem još jedanom provjeravani od strane nadležnih unutrašnjih organa države.Zadržana mogućnost da se ne prihvati pravna obaveznost onih međunarodnih akata čiji je sadržaj bio nepovoljan za Crnu Goru. -Na takav slučaj naišli smo kod Međunarodne sanitarne konvencije o zaštiti protiv kolere, koju je potpisao austrijski delegat na konferenciji u Drezdenu 1893.Konvencija je obavezivala da svaka zemlja potpisnica pored ostalog ima i jednu luku u kojoj bi se bolesnici iskrcavali i tu primali i liječili.

  38. DIPLOMATSKA PREDSTAVNIŠTVA STRANIH DRŽAVA U CRNOJ GORI I DIPLOMATSKO ZASTUPANJE CRNE GORE U INOSTRANSTVU 33. Primjeri samostalnog predstavljanja Crne Gore -Crnu Goru na IV konferenciji Crvenog krsta 1897. u Karlsrueu, predstavljao je dr Petar Miljanić, predstavnik Društva Crvenog krsta Crne Gore. - Na svjetskoj izložbi u Liježu 1905. Crna Gora je imala komesara i njegove ađutante. -Crna Gora je bila predstavljena i na konferencijama u Londonu i Bukureštu. Karakter ovih skupova bio je drugačiji.Tamo nije vršena kodifikacija običajnog prava, već su rješavana pitanja iz odnosa zaraćenih država. -Crna Gora preko svojih delegata nije značajnije uticati na rezultate ovih konferencija. Zadatak Lazara Mijuškovića, Luja Vojinovića, Jova Popovića u Londonubio je: dobijanju Skadra za Crnu Goru.Pitanja stvaranja albanske države, njenih granica, pa time i Skadra, bilo izuzeto iz kompetencija mirovne konferencijeOdluke o tome donosila je Konferencija ambasadora velikih sila. -Konferencija u Bukureštu nije imala neposredan značaj za Crnu Goru, jer je rješavala pitanje podjele Makedonije između Srbije, Grčke i Bugarske.

More Related