1 / 35

Ugrožavaju li genetički modificirani organizmi naše zdravlje?

Ugrožavaju li genetički modificirani organizmi naše zdravlje?. Doc. dr. sc. Marija Heffer-Lauc Medicinski fakultet. I bi čovjek. K. Milton, Sci. Am., August 1993. Ako se hoćete brzo kretati po zemlji zgodno je hodati na dvije noge.

vila
Download Presentation

Ugrožavaju li genetički modificirani organizmi naše zdravlje?

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Ugrožavaju li genetički modificirani organizmi naše zdravlje? Doc. dr. sc. Marija Heffer-Lauc Medicinski fakultet

  2. I bi čovjek... K. Milton, Sci. Am., August 1993

  3. Ako se hoćete brzo kretati po zemlji zgodno je hodati na dvije noge Četveronošci trebaju 35% više energije za hodanje po zemlji od dvonožaca. W.R. Leonard, Sci. Am. , December 2002

  4. Dobro će vam doći i veći mozak, ali on košta... K. Milton, Sci. Am. August 1993.

  5. W.R. Leonard, Sci. Am. , December 2002

  6. Do prije 250.000 godina mozak hominida se povećavao za veličinu žlice svakih 100.000 godina. Edward O. Wilson Harvard University

  7. Koliko ukupno prehranom unesene energije troši mozak u mirovanju? • 3-5% kod malih sisavaca • 8-10% kod primata • 20-25% kod čovjeka 1g mozga troši 16 x više energije od 1g mišića... Tako velikog potrošača treba hraniti na novi, efikasniji način!

  8. Par korisnih inovacija: • Biti mesožder • lišće : voće : meso u kcal = 1 : 10 : 20 • Koristiti vatru (izum star 200.000 godina) i kuhati

  9. Zašto pale i Atkinsova dijeta i život u zoni i dijeta po krvnim grupama??? W.R. Leonard, Sci. Am. , December 2002

  10. Ovako smo mislili prije deset godina... W.C. Willett & M.J. Stampfer, Sci. Am. January 2003

  11. Ovako mislimo danas... W.C. Willett & M.J. Stampfer, Sci. Am. January 2003

  12. Može li se živjeti 120 godina? R. Weindruch, Sci. Am. , January 1996.

  13. Dvije godine na 1500 kcal...

  14. R. Weindruch, Sci. Am. , January 1996.

  15. Uloga antioksidansa.... R. Marantz Henig, Sci. Am., 2002.

  16. Ako ste potomak stogodišnjaka...

  17. 1865.g. počinje doba genetike Gregor Mendel – proučava nasljedna svojstva graška – 8 godina rada – objavljuje rezultate 1865.g. njegova otkrića shvaćena i prihvaćena tek 1900.g. (drugi znanstvenici došli do istih zaključaka)

  18. Mutacijom gena dolazimo do novih svojstava!

  19. Traženje potencijalno povoljnih mutacija u prirodi spora je i mukotrpna procedura. Rezultati se provjeravaju godinama...

  20. 2002. Sekvenciran je genom riže • oko 60 000 gena • za samo 100 je poznata funkcija • već je kreirano 50 000 mutanti

  21. Čemu služe koji geni?

  22. Tehnologija rekombinantne DNA (genetičko inženjerstvo) omogućava ugradnju stranih gena u DNA

  23. Koje gene bi smo željeli pronaći i ugraditi u najkomercijalnije vrste: • Otpornost na bolesti, nametnike, herbicide, promjene okoliša • Produljivanje skladištenja • Povećana hranidbena vrijednost • Veći urod i bolji okus • Proizvodnja farmaceutskih i industrijskih proizvoda

  24. Povijest primjene modifikacije gena: • 1992. Kina, duhan sa otpornošću na virus mozaične bolesti • 1994. USA, FLAVR SAVR rajčica sa bolji svojstvima skladištenja • 10 % svjetskih plodnih površina pokriveno GM usjevima do 1996. (175 miliona hektara u 16 zemalja) • Do danas je registrirano 16 različitih usjeva, a najzastupljeniji su duhan, pamuk, soja, kukuruz, uljana repica, rajčice i krumpir • Najčešća ugrađena svojstva: otpornost na viruse (40%), insekte (37%), herbicide (23%) i bolja kvaliteta (1%) • Polovica svjetske populacije živi u zemljama u kojima je odobrena GM hrana

  25. Očekivane prednosti od primjene GM usjeva: • Veća produktivnost • Manje zagađivanje okoliša • Veća hranidbena vrijednost • Duže skladištenje

  26. Moguća opasna djelovanja GM usjeva: • Invazivnost • Širenje unešenih gena na srodne kultivare i divlje vrste • Uništenje bioraznolikosti • Zdravstveni problemi

  27. Postoji li opasnost za ljudsko zdravlje? Sve molekule DNA jednako su jestive! I većina proteina predvidljivo se ponaša u probavnom traktu!

  28. Alergije najčešće izazivaju proteini iz: • Kravljeg mlijeka • Rakova • Jaja • Ribe • Kikirikija • Soje • Oraha • Pšenice

  29. Primjer namirnice koja je zabranjena za ljudsku upotrebu StarLink kukuruz • Cry9C gen za pro-toksin (Bt) Zašto zabrana? • protein kodiran Cry9C genom razgradi se za 30 min. (potencijalni ALERGEN) • ostali proteini za 7 min.

  30. Što se događa prije stola? • Usporedba sa istom, ne modificiranom biljkom, po kemijskom sastavu i hranidbenoj vrijednosti • Provjera potencijalne toksičnosti samog dodanog proteina (na životinjama) • Usporedba kemijskog izgleda novog proteina sa 500 poznatih alergena • Testiranje kiselinom • Testiranje na dobrovoljcima

  31. Što ako se u ljudskoj hrani nađu proteini koji se proizvode u farmaceutske svrhe... Nužnost uvođenja striktne legislative...

  32. Legislativa STUPANJMODIFIKACIJE 1% 2% 0 NEMODIFICIRANO MODIFICIRANO GM

  33. Primjer obilježene namirnice koja sadrži GMO GM pektin POLIGALAKTURONAZA mekšanje ploda

  34. Hoćete li kupiti proizvod koji je ovako označen? • UK: • 71% ne • 2% da • 27% neopredjeljeno • USA: • 44 % ne • 6% da • 50% neopredjeljeno • 60% Hrane u SAD sadrži dijelove koji potječu od genetički modificiranih organizama ?!?

More Related