230 likes | 430 Views
ŠKOLSKI KURIKULUM. Ako dodirneš stijenu, dodirnuo si prošlost. Ako dodirneš cvijet, dodirnuo si sadašnjost. Ako dodirneš učenika, dodirnuo si Budućnost. Zdenka Blaslov, prof.mentor (2007.). VJEŠTINE I STAVOVI KOJI USPJEŠNO ODGOVARAJU IZAZOVIMA MODERNOG DRUŠTVA.
E N D
ŠKOLSKI KURIKULUM Ako dodirneš stijenu, dodirnuo si prošlost. Ako dodirneš cvijet, dodirnuo si sadašnjost. Ako dodirneš učenika, dodirnuo si Budućnost Zdenka Blaslov, prof.mentor (2007.)
VJEŠTINE I STAVOVI KOJI USPJEŠNO ODGOVARAJU IZAZOVIMA MODERNOG DRUŠTVA • vještine kritike kojima će analizirati, uspoređivati, suprotstavljati, kritizirati i procjenjivati • vještine kreativnosti kojima će zamišljati, stvarati hipoteze, ustanoviti i izmisliti • vještine potrebne za tržište rada i društva (uspješna komunikacija, timski rad i suradnja, poduzetništvo i samozapošljavanje, odgovorni građanin) • razvoj motivacije i kapaciteta za cjeloživotno učenje i učenje iz svih raspoloživih izvora znanja
Što znači riječ kurikulum i zašto je koristimo • Promjena prelaska na kurikulum može se nazvati i prelaskom s kulture nastavnih planova i programa na kulturu kurikuluma jer se odlikuje: • premještanjem težišta obrazovnog procesa sa sadržaja na ciljeve i rezultate obrazovanja • usmjeravanjem na kvalitet rezultata i kvalitet procesa obrazovanja • razvojem sistema evaluacije i samoevaluacije u obrazovanju • baziranjem obrazovnih sadržaja na obrazovnim područjima • usmjeravanjem na učenika i procese učenja • poticajnim, razvojno usmjerenim obrazovnim okruženjem
Što traži ali i potiče kurikulum: • otvaranje prostora za aktivno učešćesvih svih zainteresiranih u proces obrazovanja • samostalnost škole • uključivanje vannastavnih aktivnosti u obrazovna područja • profesionalnu samostalnost i odgovornost nastavnika • kvalitetnu školu Što je moguće u kurikularnim uvjetima: 1. stalna društvena potpora i briga za učinkovitost i kvalitet obrazovnog sustava 2. konstruktivno odgovaranje društvenim izazovima 3. stvaranje cjeloživotnog učenja
NAZIVI KURIKULUMA • core curicullum • nacionalni kurikulum • školski kurikulum • kurikulum nastavnih programa i sadržaja • kurikulum predmeta • kurikulum učenja • kurikulum poučavanja • kurikulum osobnog razvoja • kurikulum nastavničkog obrazovanja
Školski kurikulum Pod pojmom školskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadržaje, procese, aktivnosti koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bi promovirali intelektualni, osobni, društveni i fizički razvoj učenika. On obuhvaća osim službenih programa nastave i neformalne programe, te obilježja koja stvaraju školski imidž, kao što su kvalitetni odnosi, briga o jednakosti suprotnosti, o vrednovanju primjera koji postavljaju kriterij škole i načine na koji je ta škola organizirana i vođena. Nastavni i poučavajući stilovi snažno utječu na kurikulum i u praksi ne mogu biti odvojeni od njega.(Alistair Ross,2000, DES, 1985.)
KARAKTERISTIKE ŠKOLSKOG KURIKULUMA • težište obrazovnog procesa nije više sadržaj već cilj i rezultat obrazovanja, • razvoj sustava procjene i samoprocjene u obrazovanju, • usmjerenost ka kvaliteti rezultata • usmjerenost na učenika i proces učenja • samostalnost i razvoj škole • stručnu samostalnost i odgovornost nastavnika • lokalna i šira podrška zajednice za učinkovit i kvalitetan obrazovni sustav
Osnovni elementi koji dovode do promjene i ne znače samo rasterećenje su: • otvaranje prostora za samostalnost škole i nastavnika u stvaranju programa • povezivanje nastavnih predmeta u obrazovnim područjima • uključivanje vannastavnih aktivnosti u obrazovna područja • usmjerenost ka rezultatima • struktura i unutarnja organizacija sustava obrazovanja
Skica školskog kurikuluma: • slika postojećeg stanja • potrebe učenika, nastavnika, roditelja, lokalne zajednice • mogućnosti škole (treba uraditi analizu i ispitivanje ) • program rad škole u tekućoj godini (preuzima se iz plana nacionalnog kurikuluma ) • plan i program razvoja škole u sljedećih 3 do 5 godina • core kurikulum • nacionalni kurikulum
1. Što znači prelazak na školski kurikulum i zašto nam je potrebna promjena? • 2. Zašto nije dostatno samo rasterećenje već nam treba i šira promjena?
Ciljevi projekta • Usuglasiti, odnosno prilagoditi potrebe škole i zajednice • Izvršiti rasterećenje nastavnih sadržaja • Unaprijediti kvalitetu škole • Uključiti u proces školskog kurikuluma sve sudionike obrazovanja ( nastavnike, roditelje, učenike, stručne suradnike, ravnatelja, lokalnu zajednicu ) • Stvoriti cjeloživotno znanje, odnosno znanje primjenjivo u situacijama stvarnog života • Cjelokupan pristup razvoju školskog kurikuluma • Poboljšanje poučavanja i i usavršavanje nastavnika
Zašto školski kurikulum? • Tko donosi i stvara nastavne planove i programe? • Nastavne planove i programe donosi ministar znanosti, obrazovanja i športa. • Koje su posljedice ovog? • Što se određuje nastavnim planovima i programima? • Kakve su posljedice ovoga? • proces poučavanja: • proces učenja: • udžbenici: • Kakve su posljedice svega ovoga?
Ciljevi i zadaci: Ciljevi mogu biti dalekosežni i dugoročni ali zadaci moraju biti konkretni. • Primjer: Dio školskog kurikuluma odnosi se svakako i na oblike izvođenja nastave. Stoga postavljamo cilj:podizanje kvalitete nastave uvođenjem novih oblika nastave; • zadataka.: educirati 20 nastavnika do kraja jednog polugodišta, i 20 u sljedećem polugodištu metodama RWCT • zadatak b.: educirani nastavnici moraju realizirati određeni broj sati ( po dogovoru npr.50-70 ) koristeći se metodama RWCT • aktivnost: odrediti nastavnike koji će činiti prvu skupinu • aktivnost: dogovoriti edukaciju RWCT s FSO. • aktivnost: osigurati financiranje polaznika • aktivnost: osigurati prostor itd.
Definiranje odgovornosti: • Ravnatelj: • Stručni aktivi • Nastavnik • Stručno- razvojna služba • Knjižničar
Načini procjene Koraci u procjeni: • ZAŠTO procjenjujemo? – Kako bismo mogli pratiti uspješnost provedbe projekta • ŠTO procjenjujemo? – Ciljeve i rezultate i tako ustvrđujemo koliko smo uspješni. • NAČINI procjene –koristimo različite tehnike i metode kako bi došli do rezultata: liste, tablice, testovi znanja, mapa, samoprocjena, anketa itd. • VRIJEME procjene: vršimo je u različitim momentima, fazama projekta i obvezatno na kraju projekta. • VRŠITELJI procjene
Financiranje Mora obuhvatiti ove elemente: • Ljudi: oni koji sačinjavaju kreativni tim i nositelje projekta • Prostor i oprema: ako je za ostvarenje projekta potreban prostor i oprema kojim škola ne raspolaže • Materijali: potrebni za ostvarivanje projekta • Putni troškovi, dnevnice, smještaj, hrana: ukoliko projekt uključuje i putovanja • Promidžbeni materijali: svi materijali potrebni radi organizacije promocije projekta ( katalozi, web stranica, prospekti, plakati itd.) • Troškovi komunikacije: telefonski računi, troškovi prevođenja itd.
Upravljanje projektom • Kreativni tim- nositelji projekta • kurikularni tim/ tim školskog kurikuluma
Tematski pristup nastavi 1 • Obrazovno područje: društvene znanosti, jezik i kultura • Predmet: Hrvatski jezik • Tema: Wiliam Shakespeare • Ciljevi: • Zadaci: • Hrvatski jezik: William Shakeaspeare – život i stvaralaštvo • Povijest: Engleska u doba Elizabete II • Geografija: geografski položaj i klima Engleske 16. stoljeća, otkrića • Etika: običaji i religija • Terestička navigacije: povijest navigacije u 16.stoljecu • Metode rada: interaktivna nastava i učenje, suradničke metode, metoda prezentacije, metoda istraživanja. • Aktivnosti nastavnika: organizira i priprema izradu nastavne jedinice kroz timski rad s kolegama, priprema učenike za istraživački rad, priprema potrebne materijale, pruža podršku u grupnom radu, prati, analizira i procjenjuje učenički rad itd. • Aktivnosti učenika: uočavanje i definiranje problema i zadataka, samostalno ili u grupi, samoprocjenjivanje itd.
Tematski pristup nastavi 2 • Obrazovno područje: prirodne znanosti, priroda 6.raz. • Predmet: priroda • Tema: Životinje primorske listopadne šume • Zadaće: • Ciljevi: • Ovi se ciljevi mogu analizirati kroz nastavu prirode, ali mogu i po principima integrirane nastave kroz ove predmete: • hrvatski jezik: Godišnja doba u listopadnim šumama • tehnička kultura: izradba kućica za gniježdenje i hraništa ptica • glazbena kultura: tonski zapis-pjev ptica • likovna kultura: crtanje životinja listopadne šume • Aktivnosti nastavnika:pripremiti slike • pripremiti nastavne listiće • podijeliti učenike u timove za rad • pati upute za rad • odlazak u listopadnu šumu- aktivnost nakon nastave • Aktivnost učenika: prezentiranje rada grupe, pitanja, odgovori • Metode rada: razgovor, izlaganje i demonstracija, čitanje i rad na tekstu • Oblici rada: frontalni, rad u paru, rad u grupi
NAŠA BI ŠKOLA TREBALA BITI POKUSNI OKOLIŠ GDJE ĆE SVAKI POJEDINAC OTKRITI SVOJE SLABOSTI I SNAGU Walter Cook