Strategija i akcijski plan EU i SZO na području zdravstvene ekologije

1. Strategija i akcijski plan EU i SZO na području zdravstvene ekologije Mr.sc. Krunoslav Capak, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

2. I. WHO strategija ovog područja “Zdravlje za sve do 2000. godine” • usvojena 1980.godine • četiri osnovna područja: - životni stilovi i zdravlje • - rizični čimbenici koji utječu na zdravlje i okoliš • - reorijentacija u sustavu zdravstvene zaštite (preventiva) • - pokretanje političke, financijske i tehničke podrške

3. “Europska strategija– zdravlja za sve” • 1984. zemlje članice usvojile 38 regionalnih ciljeva koji se odnose na navedena područja • 1991. revizija kada je, kao i 1984. godine, čak devet ciljevabilo izravno povezano s okolišem i zdravljem:

4. 1. politika okoliša i zdravlja, 2. upravljanje okolišem i zdravljem, 3. kvaliteta vode, 4. kvaliteta zraka, 5. kvaliteta i zdravstvena ispravnost namirnica, 6. zbrinjavanje otpada, 7. zagađenje tla, 8. ekologija naselja i 9. zdravlje na radnom mjestu.

5. Prva ministarska konferencijao okolišu i zdravlju • Frankfurt, 1989. godine • Europska povelja o okolišu i zdravlju • definiran „Odnos okoliša i zdravlja“

6. “... kao izravni patološki učinci kemikalija, zračenja i bioloških agenasa, te često neizravni učinci fizičkog, psihološkog, socijalnog i estetskog okruženja (kućanstvo, urbani razvoj, uporaba zemlje i transport) na zdravlje i dobrobit.“

7. Prva ministarska konferencijao okolišu i zdravlju • dogovoreno osnivanje SZO Europskog Centra za okoliš i zdravlje (ECEH, European Center for Environment Health) • dogovorena evaluacija svakih 5 godina nacionalnog i međunarodnog napretka • potreba izrade i usvajanja posebnih akcijskih planova

8. “Naša planeta, naše zdravlje”, izvješće SZO Komisije za okoliš i zdravlje Svjetska konferencija UN o “Okolišu i održivom razvoju”,Brazil 1992 : Agenda 21 = Akcijski plan za 21. stoljeće Globalna strategija za zdravlje i okoliš, usvojena na Svjetskom zdravstvenom skupu (World Health Assembly), svibanj 1993.

9. Proces:“Briga za sutrašnjicu Europe”(” Concern for Europe's tomorrow”, CET) • pokrenuo Europski centar za okoliš i zdravlje SZO • procjena stanja okoliša i zdravlja u zemljama SZO/Europske regije • prikaz ukupnih učinaka okolišnih čimbenika na zdravlje u Europskoj regiji • potreba intersektorske suradnje

10. Zemlje SZO/Europske regije • brzi ekonomski razvoj često nije praćen odgovarajućim mjerama očuvanja kvalitete okoliša • utvrđeno poboljšanje zdravstvenog stanja u zemljama OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Development) • nije utvrđeno poboljšanje zdravstvenog stanja stanovništva zemalja Centralne i Istočne Europe, te u NIS zemljama

11. Zdravstveno stanje u Europi vezano uz štetne čimbenike okoliša • 49% u ukupnim uzrocima smrti kardiovaskularne bolesti • 18% u ukupnim uzrocima smrti uzrok maligne neoplazme • povećanje prevalencija astme, alergije i drugih oblika respiratorne osjetljivosti- posebno zabrinjava visoka prevalencija u djece !

12. Druga ministarska konferencija o okolišu i zdravlju • Helsinki, 1994.godine • Baziran na izvještaju “Concern for Europe tomorow” • Deklaracija o Akciji za okoliš i zdravlje u Europi,kojom su određena prioritetna područja djelovanja • Europski akcijski plana za okoliš i zdravlje kao okvir za nacionalne planove NEHAP

13. NEHAP • se temelji na: • definiranju i uspostavi politike i njenih ciljeva, • definiranju instrumenata provođenja i • evaluaciji.

14. NEHAP • se provodi preko vodećih sektora ministarstva zdravstva, ministarstva okoliša i ciljanih sektora (industrija, promet, poljoprivreda), uz pomoć podupirućih sektora (školstvo, edukacija, informatika itd.)

15. NEHAP • osnovan Europski Odbor za okoliš i zdravlje (EHEC, Environment Health European Committee) i NEHAP “Task Force” • 1995. započelo provođenje NEHAP pilot projekta

16. Treća ministarska konferencija o okolišu i zdravlju • London, 1999.godine • slogan “ Implementacija u partnerstvu” (Implemmentation in Partnership) • obveza usvajanja i podržavanja implementacije NEHAP-a

17. do 2002. godine 43 zemalja izradilo svoj NEHAP i započelo s njegovom implementacijom. svi NEHAP-i su službeni dokument vlade, usvojen od Vlade ili Parlamenta. Treća ministarska konferencija o okolišu i zdravlju

18. Treća ministarska konferencija o okolišu i zdravlju Usvojeno: • Deklaracija o pravima djece • Povelja o transportu, okolišu i zdravlju • Protokol o vodi i zdravlju - prvi međunarodni pravni instrument usmjeren bolestima uzrokovanih zdravstveno neispravnom vodom .

19. Međunarodni nadzorni odbor • uspostavljen sa ciljem evaluacije tzv. „Procesa za okoliš i zdravlje“, koji obuhvaća dvije velike paneuropske inicijative: • implementaciju NEHAP-a • periodične Ministarske konferencije koje se održavaju svakih 5 godina od 1989. godine

20. Pilot evaluacija provedena je u 10 zemalja (Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Malta, Poljska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija), te pokazala da je NEHAP uspio postaviti okoliš i zdravlje kao prioritete na političkom rasporedu, potaknuvši izradu legislative vezane za okoliš i zdravlje.

21. Europska strategija o okolišu i zdravlju • temeljem obveza iz Sporazuma (European Community Treaty, čl. 152 i 174) Europska komisija je odgovorna bolje istražiti i utvrditi povezanost štetnog okoliša i zdravlja kako bi mogla učinkovitije rješavati probleme vezane za tu tematiku. • posebna pažnja usmjerena je na učinke okoliša na osjetljive grupe, pri čemu je naglasak na djeci .

22. Europska strategija o okolišu i zdravlju • lipanj 2003. godine • poznata kao «SCALE» inicijativa : • temeljena na znanstvenim spoznajama (Scientific), • težište na djeci (Children), • potiče jačanje svijesti javnosti (Awareness), • rabi pravne instrumente (Law), • uključuje kontinuiranu evaluaciju (Evaluation) svih poduzetih mjera i aktivnosti.

23. Ciljevi EU strategije • smanjiti teret bolesti prouzročenih čimbenicima okoliša u EU • identificirati i spriječiti nove prijetnje zdravlju kojima su uzrok čimbenici okoliša • ojačati sposobnosti EU za stvaranje politike na tom području.

24. Europska strategija o okolišu i zdravlju Glavni strateški pravac je popunjavanje praznina u znanju o vezi između okoliša i zdravlja, pri čemu se u prvoj fazi usredotočuje na niz prioritetnih nepovoljnih učinaka na zdravlje.

25. Europska strategija o okolišu i zdravlju • dugoročni pristup • implementacija uciklusima • postupna poboljšanja, u skladu sa najnovijim spoznajama iz baze znanja.

26. Prvi ciklus (2004-2010) – ciljevi • dobro razumijevanje veze između čimbenika okoline i : • bolesti dišnih puteva u djetinjstvu, astme i alergija, • neurorazvojnih poremećaja, • malignih tumora dječje dobi, • učinaka endokrine disrupcije.

27. Prvi ciklus (2004-2010) – ciljevi 2.identificirati i spriječiti nove prijetnje zdravlju izazvane čimbenicima okoliša 3. ojačati institucijsku strukturu potrebnu za osnaživanje političkog odlučivanja i uklopiti okoliš i zdravlje u ostala područja politike

28. Teme prvog ciklusa Odnose se na tri glavna stupa: • Europski sustav za cjelovito praćenje i reagiranje na okoliš i zdravlje radi ocjenjivanja ukupnog učinka okoliša na ljudsko zdravlje, • znanstveno istraživanje radi postizanja boljeg osnovnog razumijevanja problema okoliša i zdravlja, • smanjivanje izloženosti okolišnim čimbenicima.

29. 1. Europski integrirani sustav za praćenje okoliša i zdravlja i reagiranje • procijeniti mogućnost uspostave zajedničkih pokazatelja i zajedničkog okvira za monitoring • dugoročno: razviti stalni i usklađeni sustav za europski biomonitoring • povećao bi se validitet rezultata i omogućilo ispitivanje različitih čimbenika i utjecaja

30. Europski integrirani sustav za praćenje okoliša i zdravlja i reagiranje • odabrana tri orijentacijska projekta za razvoj sustava: • dioksini i PCB • teški metali • endokrini disruptori • razvoj pokazatelja okoliša i zdravlja u okviru projekta ECHI (European Community Health Indicarors)

31. 2. Znanstvena istraživanja • većim dijelom financirana Okvirnim programima (Framework programs: FP5, FP6 i uskoro FP7) • PINCHE(Policy Interpretation Network on Children's Health and Environment) - znanstvenoistraživa mreža o osjetljivosti djece i izloženosti genotoksičnim tvarima iz okoliša • godišnji znanstveni sastanci i izvješća o zdravlju i okolišu djece

32. Ciljevi znanstvenih istraživanja • razvijati metodologiju koja olakšava identifikaciju i analizu kombinirane izloženosti čimbenicima okoliša vezanih uz određene bolesti, te ocjenu opasnosti uzimajući u obzir pojedine osjetljivosti i genetsku predispoziciju. • jača znanstvene osnove ekonomskog vrednovanja učinka politika, mjera i tehnologija na zdravlje, uz poseban naglasak na okoliš i zdravlje djece.

33. 3. Smanjivanje izloženosti okolišnim čimbenicima • Razvoj tematskih strategija temeljenih na rezultatima istraživanja kao dokazima • poboljšati kvalitetu zraka, podržati politika suzbijanja pušenja, dati prijedloge standarda za kvalitetu okoliša i mjera za regulaciju emisija za prioritetne tvari, podržati SZO-ovu ocjenu zdravstvene opasnosti od elektromagnetskih polja (naročito kod osjetljivih skupina), raditi na poboljšanju gradskog okoliša itd.

34. Rezultati EU strategije Razvoj Integrirajućeg informacijskog sustava o okolišu, ekosustavu i ljudskom zdravlju, koji u procjeni sveukupnog učinka okoliša na ljudsko zdravlje uzima u obzir razne učinke (poput koktel učinaka, kombiniranih izlaganja okolišnim stresorima i kumulativnih učinaka), čineći tako procjenu učinkovitijom i operativnijom.

35. Europski Akcijski plan za okoliš i zdravlje (EHAPE) EHAPE za razdoblje 2004 -2010.godine • obuhvaća razdoblje prvog ciklusa EU strategije • razvijen je u uskoj suradnji sa stručnjacima iz EU članica i predstavnicima glavnih zainteresiranih strana • treba pružiti EU znanstveno utemeljenu informaciju kako bi članice EU reducirale štetne zdravstvene utjecaje određenih okolišnih čimbenika

36. Ciljevi EHAPE-a • Poboljšti informacijski lanac za razumijevanje veza između izvora zagađenja i učinaka na zdravlje putem razvijanja integrirane okolišno-zdravstvene informacije. • Popuniti praznine u znanju kroz poticanje i jačanje istraživačkog rada u području okoliša i zdravlja, te utvrđivanje novonastajućih pitanja . • „Odgovor“: Revidirati politiku i poboljšati komunikaciju . • ostvarivanje ciljeva kroz 13 akcija

37. Poboljšti informacijski lanac - akcije 1. Razviti pokazatelje okolišnog zdravlja, 2. Razviti integrirani monitoring okoliša, uključujući hrane, koji bi omogućio određivanje relevantnost izloženosti ljudi pojedinim stresorima; 3. Razviti koherentni pristup biomonitoringu u Europi; 4. Poboljšati koordinaciju i zajedničke aktivnosti u području okoliša i zdravlja.

38. Popuniti praznine u znanju - akcije 5. Integrirati i jačati Europsko okolišno-zdravstveno istraživanje, 6. Ciljana istraživanja o bolestima, poremećajima i izloženostima, 7. Razviti metodološke sustave za analizu interakcija između okoliša i zdravlja, 8. Osigurati pravovremeno prepoznavanje i rješavanje potencijalnih opasnosti za okoliš i zdravlje.

39. „Odgovor“: Revidirati politiku i poboljšati komunikaciju- akcije A.Podizanjem svijesti, komunikacijom rizika, informiranjem i edukacijom: 9. Razviti javnozdravstvene aktivnosti i mrežu odrednica okolišnog zdravlja kroz javnozdravstvene programe; 10. Poticati obuku stručnjaka i poboljšati organizacijski kapacitete u području okoliša i zdravlja.

40. „Odgovor“: Revidirati politiku i poboljšati komunikaciju - akcije B.Revizijom i prilagodbom politike smanjenja rizika 11. Koordinirati postojeće mjere smanjenja rizika i usredotočiti se na prioritetne bolesti 12. Poboljšati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru 13. Pratiti dostignuća koja se odnose na elektromagnetska polja.

41. Implementacija EHAPE-a • zahtijeva podržanu suradnju mnogih sudionika – zemalja članica, nacionalnih, regionalnih i loklanih vlasti, okolišnih, zdravstvenih i istraživačkih zajednica, industrije i poljoprivrede. • odgovornost za postizanje napretka u ovom složenom području trebat će se dijeliti između zemalja članica EU i zainteresiranih strana (industrija, nevladine organizacije Europske zajednice, te međunarodne organizacije WHO, OECD i UN).

42. Četvrta ministarska konferencija o okolišu i zdravlju • Budimpešta, 2004.godine • glavna tema “Budućnost naše djece” • donesena Ministarska deklaracija • prihvaćen CEHAPE - Europski Akcijski Plan za Okoliš i Zdravlje Djece (2004- 2010)

43. Budimpeštanska deklaracija • izvješće «Zdravlje i okoliš u Europskoj regiji WHO-a: situacija i politika na početku 21. stoljeća» • hitan poziv svim zemljama članicama u Europskoj regiji i u Europskoj zajednici koje Protokol o vodi još nisu ratificirale da to učine • osnovan Paneuropski program za transport, zdravlje i okoliš (THE PEP)

44. Budimpeštanska deklaracija • istaknuta relevantnost provođenja i evaluacije NEHAP-a kao učinkovitog mehanizma za odlučivanje o zdravstvenoj politici • istaknuta potreba čvršće koordinacije sa EU strategijom za okoliš i zdravlje i s njenim akcijskim planom za razdoblje od 2004-2010.

45. Budimpeštanska deklaracija • Globalne klimatske promjene zahtijevaju proaktivni i multidisciplinarni pristup vlada, agencija i međunarodnih organizacija, te poboljšanu interakciju na svim razinama • poduzeti akciju za smanjenje sadašnjeg tereta bolesti nastalog uslijed ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja • podnijeti izvješće o ostvarenom napretku po tom pitanju na međuvladinom sastanku koji se mora održati prije kraja 2007.

46. Budimpeštanska deklaracija • Podržati i unaprijediti napore poslovne zajednice na poboljšavanju svojih proizvoda i proizvodnih procesa u cilju smanjenja negativnih učinaka zdravlje i okoliš djece • teret bolesti, nesreća i invalidnosti povezan s profesionalnim zdravstvenim okolišem još uvijek prevelik

47. Budimpeštanska deklaracija • potreba za visokokvalitetnim i neovisnim znanstvenim istraživanjem zdravlja i okoliša • REACH politika (registracija, evaluacija i odobravanje kemikalija ) za nove kemikalije • usmjeriti pažnju na kemijski sastav predmeta s kojima djeca svakodnevno dolaze u dodir

48. Budimpeštanska deklaracija • ocjenjivanje ekonomskih učinaka raznih stupnjeva degradacije okoliša • integracija zdravstvenih problema i problema okoliša u politiku stanovanja • poticati održivo i prikladno korištenje obnovljivih oblika energije (kao što je hidroenergija, energija iz biomase, struja na vjetar i solarna energija)

49. Budimpeštanska deklaracija • potreba za Informacijskim sustavom za okoliš i zdravlje (EHIS, Environment and Health Information System) • primjenjivati princip predostrožnosti kao instrumenta za prevladavanje rizika tamo gdje je identificirana mogućnost teškog ili nepovratnog oštećenja zdravlja ili okoliša, a gdje se znanstvena evaluacija, zasnovana na raspoloživim podacima, pokazuje neodređenom kod ocjenjivanja postojanja rizika i njegove veličine

50. Budimpeštanska deklaracija • važnost i potreba komuniciranja sa širom javnošću (Konvencija iz Arhusa)