Download
1 / 19
E N D
1. 7. predavanje Pjesništvo od Harambašica do Matoša:
Silvije Strahimir Kranjcevic: Pjesnik, prorok, kodifikator
2. 1. Šenoa kao uzor Naša književnost (1865): ‘Pjesništvo imamo’ ... ‘Mažuranic, Preradovic i Trnski bili bi ponosom svakom narodu. Cengic-aga, Prvenci i Krijesnice resile bi svaku književnost.
Zanimljivo je medutim da je Šenoa bio uzor iducoj generaciji. Preradovic, Markovic i Jorgovanovic bili su bolji pjesnici, ali nisu imali odjek.
Politicka situacija u vrijeme Khuena slicna kao u vrijeme Bachova apsolutizma.
3. 2. Odnos prema tradiciji i sredini Kriticki odnos ne samo prema strancima, nego i prema vlastitoj sredini.
Proleterizacija sela – malogradanski mentalitet, zbunjenost i nemogucnost pronalaženja rješenja na društveno i politickom planu.
Poluintelektualci: iskrivljenost svjetonazora.
Niski eticki standardi, neosjetljivost nacinalne svijesti – vracanje Šenoinim porukama.
Markovic – idealiziranje opceslavenske ideje,
Preradovic – autobiografske i pesimisticke refleksije.
4. 3. Forma i poruke Šenoa: obilježio stih jambskim jedanaestercem.
Poruka: domoljubna, ali ne apstraktna, ne deklarativna. Gradba na motivima prošlosti, eticka snaga, korištenje narodnim legendama.
Šenoina poruka optimisticka i okrenuta buducnosti, a istovremeno kriticka prema aktualnim dogadajima.
Premda je ta poezija osrednje vrijednosti – ipak je zbog rodoljublja i ne upadanja u zamku diletantizma (p)ostao uzor generaciji.
5. 4. Realizam i poezija Doba velikih promjena u društvu.
Realisticka paradigma nije vrijeme sklono poeziji.
Najbolja djela vremena pripadaju formi romana.
Poezija: u Viencu stihovi nevelika dometa. Tri skupine:
Pisci koji su cijelog života bili na rubu produkcije.
Pisci koji stihove pišu u mladosti, a bolja ostvarenja u drugim žanrovima (Tomic, Kozarac)
Uporni pjesnici koji do kraja pišu poeziju (Ivan Trnski i Ðuro Arnold).
6. 5. Ðuro Arnold, Pojavio se 1873. u Viencu, stihove pisao sve do 1930-ih.
Romance i balade, rodoljubna i intimna lirika.
Nije nikad otišao dalje od uzora – Šenoe.
Kasnoromanticka poetika, poezija idilicke glorifikacije i pjesnicke pripovijesti.
Poeziju nije shvacao kao intimnu ispovijest i izraz vlastita identiteta.
Zahtijevao razumljivost, izražavanje mišljenja i cuvstava.
7. 6. Badalic, Milka Pogacic, Hranolovic Hugo Badalic: domoljubna poezija, nemogucnost izražavanja na nov nacin.
Vješt versifikator, jambski jedanaesterci, osmerci, osjecaj za ritam.
Mnoge pjesme uglazbljene, napisao libreto opere Nikola Šubic Zrinski, jedan od prvih antologicara.
Milka Pogacic: dvije knjige pjesama, kasna romanticarska poetika.
Jovan Hranilovic – poznatiji kao kriticar.
8. 7. August Harambašic Najutjecajniji pjesnik razdoblja, iz pocetka uzor Kranjcevicu.
Ljubav prema ženi i idelološko opredjeljivanje, dva motiva njegove poezije.
Susret s djevojkom Tugomilom i celnikom Stranke prava A. Starcevicem bitno obilježili njegov život.
Utjecaj Preradovica i Šenoe, ali i Zmaja Jove Jovanovica.
Bez eksperimentiranja, ostaje na crti poetike uzora.
9. 8. Harambašiceva poetika Prva zbirka Ružmarinke (1882) – ljubavni vapaji prema ženi i naglašena ljubav prema domovini.
Zbog doticaja sa Starcevicem žestoki zagovornik stranke prava, agitator.
Kljucne rijeci Hrvatska – sloboda – narod.
On osjeca pisanje kao dužnost, što cesto proizvodi prosjecne stihove.
Deklarativnost i površnost, ali je optimizmom i prizivanjem slobodne Hrvatske osigurao široki krug citatelja. Kritika nepravedna: ili ga je previše hvalila ili kudila.
10. 9. Prvi uzori Silvija Strahimira Kranjcevica Svoju prvu pjesmu Zavjet Kranjcevic je objavio u Hrvatskoj vili, ur. Eugena Kumicica 1883. godine.
Prvi uzori cetiri godine stariji August Harambašic i Šenoa.
Okruženost deklarativnim rodoljubljem i ljubavnim stihovima. Osim Preradovica nije bilo uzora koji su ponirali u intimu i privatni poetski iskaz.
Zbirka Bugarkinje, 1885. – utjecaj Šenoe i Harambašica, ali novi tematski interesi.
11. 10. Kranjcevicev životopis Rana majcina smrt i sukob s ocem.
Nakon pubune u školi izgubio pravo na polaganje mature i otišao na studij teologije, prvo u Senj a onda u Collegium Germanico-hungaricum.
Nakon šest mjeseci napušta teologiju i skriva se kod tete u Vrhovinama.
Nije mu dopušteno polaganje mature, pa je krenuo u Zagreb na pedagoški tecaj i 1886. dobio uciteljsku diplomu.
Nije mogao dobiti posao u Hrvatskoj.
12. 11. Kranjceviceva Bosna Vec 1886. ucitelj je u Mostaru, a onda po kazni (zbog ‘hrvatovanja’) biva premješten u Livno.
Teško mu pada bosanska provincija. Druguje s obitelji direktora Nikole Marakovica i cesto s njegovom suprugom Mašom koja mu zamjenjuje majku i dom, a djeca necake.
Tako to traje godinama, sve do nagle ženidbe s Elom Kašaj s kojom ce živjeti deset godina. Ona ce na njemu osjetiti teret bolesti, njegovog umiranja koje traje godiinama, sve do 1908.
13. 12. Kranjceviceve kontradikcije Pjesnik u dramaticnom dijalogu s božanstvom.
Jak glas koji se od samih pocetaka bavi krupnim temama opstanka: pojedinacnim, nacionalnim, opceljudskim.
Velike slike, snažan rijecnik, kompozicije i teme.
Vec kao mladic koristi rijeci kojima se nisu služile ni mnogo stariji kolege.
Njegove pjesme pripovijedaju:
Velike povijesne zgode (Noc na Foru),
Velike povijesne licnosti (Mojsije)
Velika, iznimna duševna stanja (Iza spuštenih trepavica)
Istovremeno, Krancjevic je u obicnom životu bio skromni cinovnik, podredenik vlasti, teški bolesnik koji u poeziji ‘trese stožere svijeta’ u životu oviseci o drugima.
14. 13. Kranjceviceva poetika Unatoc krhku tijelu, borbama i dvoumicama, njegova poezija raste do golemih razmjera.
Njegov je doprinos hrvatskoj poeziji je velik, a citava mu poetika djeluje kao pjesnicko poslanje.
Opjevao bol i radost, osjecaji sublimirani u doživljaj.
Snaga iskaza koja je rijetkost, magija pjesnickih slika i dubine, veliki potezi.
Od samih pocetaka poezija koja ne promatra izvana, nego sudjeluje iznutra.
15. 14. Kronologija Prva zbirka Bugarkinje izlazi 1885. godine.
Domoljubni motivi, ali Kranjcevic ne polazi od kolektivne eurorije i zanosa deklarativnog iskazivanja narodne svijesti.
Polazi od unutarnje drame, vlastite spoznaje nesklada i kaoticnosti okruženja u kojem se krece.
On kao jedinka cjeline osjeca bol i patnju.
Simbioza tri bitne odrednice: domovina – narod – pjesnik.
Poezija se bavi velikim temama: opstanak
16. 15. Od Bugarkinja do Izabranih pjesama (1893). Opstanak pojedinacni, nacionalni, opceljudski.
Dok se pjesnici postpreporodnog razdoblja lacaju maca i puške, Kranjcevic rješava socijalna pitanja, a rješenje problema vidi u radu.
Poezija kao sredstvo obrane i borbe za dostojanstvo covjeka.
Polazi od samog sebe, vlastitih nemira, crnih slutnji i doživljaja nepravde u ljudskom društvu.
U drugoj zbirci objavio je šezdesetak pjesama nastalih u tih 13 godina.
17. 16. Izabrane pjesme Pjesma Vili pjesme:
Bez tebe sam mrzak sebi/ A uz tebe svemir grlim, / I kad dignem oci tebi, / Ko po cvijecu trnjem hrlim.
Kranjcevic ovdje vec svjesno namece zadacu da postane poetom borcem za pravdu.
U prvoj zbirci poziva na borbu, a u ovoj se namece kao glavni akter u borbi.
Potreba za okretanjem sebi, traženje konkretnih rješenja.
Zapitan za sudbinu naroda postavlja i pitanje opstojnosti samog sebe, ali i covjecanstva opcenito.
Trzaji u poeziji: On ne postupa s gradom po svojoj volji, vec uvijek u navali custava koja se medusobno potiskuju (Barac).
18. 17. Prorok i borac za slobodu Kranjcevicev poetski ideal bio je pjesnik-prorok, a ljudski ideal pojedinac koji se bori i žrtvuje za drugoga.
Smisao Kranjceviceve poezije može se shvatiti na dva nacina:
Specificni doživlja pjesnickog poziva,
Pjesnikovi otpori i bunt protiv svih barijera koje sputavaju slobodu covjeka.
Krist kao simbol idealnog covjeka i covjecastva uopce.
19. 18. Završna faza Pocetak javljanja sumnji, poetska rijec poprima pesimisticke akcente.
U zbirci Trzaji (1902) ima nekoliko ljubavnih intimnih pjesama, Ženi, U zanosu, U želji ljubavi.
Usavršivši Preradovicev i Šenoin jezik stvar iskaz koji je i vrhunac prethodnog i pretpostavka buduceg (I. Frangeš).
U Kranjcevicu sublimirano prethodno hrvatsko pjesništvo, od Marulica do Šenoa, ali je on isto prethodnik Matoša, Kamova, Ujevica i Krleže.
