Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje

1. Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje Dani Agencije Opatija, 8. – 9. studenoga 2007. Nevenka Lončarić Jelačić

2. Temeljni pojmovi vezani za suvremene procese u obrazovanju i učenju • U društvima koja uče (u društvima utemeljenim na znanju) razvijaju se novi koncepti učenja usmjereni prema osobi i njezinim sposobnostima • Učenje u društvu znanja postaje trajni proces koji počinje rođenjem, ne završava svjedodžbama i diplomama već postaje neophodno kroz cijeli život – učenje od “kolijevke do groba” • Odgojno-obrazovni sustavi prolaze kroz strukturne i proceduralne promjene da bi mogli uspješno uključiti koncept cjeloživotnog učenja

3. Učenje - pojam usmjeren osobi, obrazovanje - sustavu • Pod pojmom obrazovanje podrazumijeva se institucionalizirani obrazovni proces sa sustavnim obrazovnim aktivnostima i on (prema International Standard Classification of Education- ISCED-u) pokriva formalno i neformalno obrazovanje • Pojam učenjese odnosi na osobu i znači određeno poboljšanje u ponašanju, informacijama, znanju, razumijevanju, stavovima, vrednotama ili vještinama stečenim u svim vrstama i oblicima obrazovanja i učenja - formalnim, neformalnim, informalnim (ISCED, paragraf 9). - Odatle pojam cjeloživotno učenje • Legitimitet pojma cjeloživotno učenje temelji se na instrumentima priznavanja i vrednovanja svih oblika učenja osobe: u formalnim programima, neformalnim, učenje na radnom mjestu, kroz kulturu i umjetnost, kroz medije (Europski kvalifikacijski okvir, Hrvatski kvalifikacijski okvir)

4. Zašto nastaje Europski okvir ključnih kompetencija/osposobljenosti/ i čemu služi ? • Prema odlukama Europskog vijeća Europski sustavi obrazovanja trebaju se prilagoditi zahtjevima društva koje počiva na znanju i potrebi za zapošljavanjem i očuvanjem zaposlenosti • Europsko vijeće je u Lisabonu (2000.) pozvalo države članice, Vijeće i Europsku komisiju da donesu europski okvir i definiraju “osnovne kompetencije” • U Barceloni 2002. donesen je Radni program “Obrazovanje i izobrazba 2010” kako bi se do 2010 mogli ostvariti zajednički ciljevi • Europska komisija osnovala je stručne skupine sastavljene od stručnjaka iz država članica , zemalja EFTE, zemalja kandidatkinja, europskih institucija da rade na utvrđivanju mjera za provođenje ciljeva Radnog programa “Obrazovanje i izobrazba 2010”

5. Radna skupina za ključne kompetencije završila je 2004. godine Europski referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. • Njegova je svrha: • biti korisna potpora nacionalnim obrazovnim politikama u reformama kurikuluma i uspješnog ugrađivanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje (kurikulum temeljen na kompetencijama, novi oblici dodiplomskog i stalnog stručnog usavršavanja nastavnika, novi oblici ocjenjivanja učeničkih postignuća, primjereno oblikovanje udžbenika) • U različitostima obrazovnih sustava osigurati jednakost šansi za uspješan radni život i kompetentno uključivanje u društveni život

6. Koja je filozofija i u čemu je novost Europskog referentnog okvira ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje ? • Europski obrazovni sustavi su veoma različiti. Osam ključnih kompetencija prepoznato je kao minimum zajedničkog standarda u svim obrazovnim sustavima koji će svim građanima omogućiti jednake šanse za stalno učenje u društvu znanja, za zapošljavanje, međugraničnu mobilnost i očuvanje zaposlenosti, za razvoj kvalitetne osobnosti i aktivno uključivanje u društvo. • Ključne kompetencije su operacionalizacija filozofskog okvira učenja kako ga je prepoznao J. D. u knjizi “Učenje blago u nama” u često citiranim riječima da je danas potrebno:učiti znati, učiti činiti, učiti biti i učiti biti za drugoga.

7. Određenje ključnih kompetencija u Europskom referentnom okviru • Prema Europskom referentnom okviru ključne kompetencije /osposobljenosti/ za cjeloživotno učenje sastoje se od • znanja • vještina i • stavova Primjenjuju se u • predškolskom odgoju • osnovnoj školi • srednjoj školi - općeobrazovnoj i strukovnoj • u visokoškolskom obrazovanju

8. Kompetencije/osposobljenostiza cjeloživotno učenje su: • komuniciranje na materinjem jeziku, • komuniciranje na stranom jeziku, • matematička i prirodoslovna pismenost, • digitalna kompetencija, • umijeće organiziranja i uređivanja vlastitog učenja,

9. međuljudska i građanska kompetencija, • poduzetništvo, • kulturološko izražavanje (glazba, mediji, tjelesna kultura i očuvanje zdravlja, književnost, umjetnosti) Ključne kompetencije su po naravi generičke ili transverzalne – temelje se na ciljevima koji se ugrađuju u sve predmete i obvezuju veći broj ili sve nastavnike na njihovo ostvarivanje

10. Promjene koje se događaju u učiteljskoj profesiji pod utjecajem razvoja sustava cjeloživotnog učenja Da bi se ključne kompetencije mogle valjano uključiti u odgojno-obrazovni sustav i promijeniti njegovu narav, potrebne su primjerene metodološke promjene u sljedećim područjima učiteljske profesije: • U dodiplomskom obrazovanju i stručnom usavršavanju učitelja • U metodici poučavanja • U metodologiji planiranja i programiranja • U načinu poučavanja i učenja • U sustavu stručne podrške učiteljima

11. Obilježja nastavnog procesa usmjerenog na razvoj kompetencija Za razliku od tradicionalnog planiranja i programiranja usmjerenog na obrazovne sadržaje (content based curriculum), na kognitivne procese koji vode reproduktivnom znanju, u konceptu cjeloživotnog učenja polazi se od utvrđivanja kompetencija učenika i odgoja cjelovite osobe (student based curriculum ili competence based curriculum). U cilju razvoja kompetencija planira se cijeli nastavni proces.

12. Da bi se kod učenika razvila određena kompetencija, potrebno je utvrditi: • koja su mu znanja/obrazovni sadržaji/ potrebni, • koje vještine za primjenu znanja • koji stavovi vezani za predmetnaznanja i kroskurikularne kompetencije, • kojim će se metodama i postupcima oni ostvariti, • kako će se vrednovati ostvarenost kompetencije, • koji su nastavni mediji potrebni za takav proces itd.

13. Nastavni proces više nije sam sebi svrha već treba dobiti upotrebnu vrijednost za učenikovo cjeloživotno učenje • U planiranju odgojno-obrazovnog procesa polazi od učenika i njegovih ciljnih osposobljenosti • U ishodište poučavanja i učenja postavljena je osoba učenika a znanosti i iz njih izvedeni predmetni i kroskurikularni obrazovni sadržaji postaju sredstva • Pristup učenju i poučavanju temeljen na razvoju kompetencija znači kvalitetan izlaz iz preopterećenosti obrazovnim sadržajima u uvjetima geometrijskog rasta znanstvenih spoznaja i prevelike količine obrazovnih sadržaja u programima

14. Neke naučene lekcije tijekom rada u Klasteru EK za cjeloživotno učenje • Uloga članova Klastera: Učenje jednih od drugih o reformama obrazovnih sustava od obrazovno-političke do provedbene razine • Uočavanje korisnih pristupa u ugrađivanju ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje • Posebnosti pronalaženja modela primjerenih mogućnostima i zatečenom stanju obrazovnog sustava • Identificiranje i diseminiranje važnih zaključaka Klastera koji mogu biti primijenjeni u nacionalnom obrazovnom sustavu

15. Programiranje razvoja ključnih kompetencija – Primjer Flandrije • Završni ciljevi (final objectives) u predmetnim područjima • Nizozemski • Francuski • Stvaralačko izražavanje • Biološko-kemijske-fizikalne znanosti • Matematika • Tjelesni odgoj • Završni ciljevi za kroskurikularne teme • Učiti kako učiti • Društvene vještine

16. Završni ciljevi prema predmetima • Nizozemski • Umjetnosti • Strani jezici • Geografija • Povijest • Matematika • Prirodne znanosti • Tjelesni odgoj • tehnologija

17. Završni ciljevi za kroskurikularne teme • Učiti kako učiti • Društvene vještine • Građanski odgoj • Zdravstveni odgoj • Odgoj za okoliš • Ekspresivno-kreativni odgoj • Tehničko-tehnološki odgoj

18. Bitna obilježja kroskurikularnih završnih ciljeva • Razvijaju ključne kompetencije • Nisu vezani za jedan predmet • Protežu se kroz nekoliko predmeta ili pedagoških projekata • Uključuju obvezu škole za njihovo ostvarivanje – škole ih trebaju razvijati kod svoji učenika što je više moguće • Referiraju se na kompetencije koje ne pripadaju sadržajima jednog ili više predmeta već mogu biti poučavani, prakticirani i primijenjeni u njima – kao što su učiti kako učiti,društvene vještine i dr.

19. Kroskurikularni završni ciljevi također trebaju biti komplementarni predmetnim završnim ciljevima. Oni omogućavaju veću jasnoću i unutarnju povezanost s predmetom • Često uključuju ciljeve za koje je odgovorna cijela škola i za koje škola ima ulogu uzora za odgoj takvih vrijednosti kod učenika • Povećavaju horizontalnu povezanost kurikuluma • Zahtijevaju koordinaciju i suradnju na svim razinama u školi • Promoviraju timske pristupe u predmetnoj razdijeljenosti kurikuluma • Zahtijevaju i predstavljaju drugačije oblike organizacije kurikuluma

20. Oblici organiziranja kurikuluma u školama • Prvi model: kroskurikularne teme uključene kroz jedan predmet: predmet predmet Kroskurikul.tema Kroskurikul.

21. Drugi model predmet predmet Kroskurikul. tema predmet predmet

22. Organizacija kurikuluma u školi - treći model – teme uključene u velik broj predmeta zbog vrste ključne kompetencije koja ne može biti pokrivena samo jednim školskim predmetom • Treći model • Četvrti model- • Teme u izolaciji p p Krosk. t. p p p p k.t. p p

23. Peti model: kroskurikularne teme pojavljuju se u školi u različitim predmetima P P K.T. K.T. P P K.T. K.T.

24. Razvijeni su modeli evaluacije razine ostvarenosti planiranih završnih ciljeva u predmetnim područjima i kroskurikularnim temama u obrazovnom sustavu Flandrije • Razvijen je sustav stručne potpore nastavnicima