1 / 57

Značaj i mogućnosti poboljšanja sigurnosti saobraćaja

Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Okrugli sto “Značaj i mogućnosti poboljšanja sigurnosti saobraćaja”. Značaj i mogućnosti poboljšanja sigurnosti saobraćaja. Prof.dr. sc. Osman Lindov Univerzitet u Sarajevu Fakultet za saobraćaj i komunikacije. Sarajevo, april 2009.

yoko
Download Presentation

Značaj i mogućnosti poboljšanja sigurnosti saobraćaja

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova Okrugli sto “Značaj i mogućnosti poboljšanja sigurnosti saobraćaja” Značaj i mogućnosti poboljšanja sigurnosti saobraćaja Prof.dr. sc. Osman Lindov Univerzitet u Sarajevu Fakultet za saobraćaj i komunikacije Sarajevo, april 2009.

  2. STANJE CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA I SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA U BIH/FBIH IZVORI NESIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA ZNAČAJ POBOLJŠANJA CESTOVNE SIGURNOSTI U FBIH/BIH MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

  3. Umjesto uvoda

  4. ZAPALJENJE VOZILA

  5. SUDAR

  6. SUDAR

  7. Izgorjela osoba u vozilu

  8. NALET VOZA NA DJEVOJČICU

  9. STANJE MOTORNIH VOZILA I SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA U BIH/FBIH

  10. Stanje cestovnih motornih vozila u BiH • Udio ukupnog broja registrovanih vozila

  11. Stanje cestovnih motornih vozila u BiH • Broj motornih vozila u BiH za period 1971–2008.

  12. Stanje cestovnih motornih vozila u BiH • Starosna struktura vozila u BiH

  13. Upravljanje sigurnošću saobraćaja na području jedne države treba da se oslanja na tri međusobno ovisna elementa i to: • Institucionalno upravljačka funkcija koja treba da osigura preduslove za usvajanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva sigurnosti saobraćaja i koja treba biti promotor mjera za postizanje rezultata, • Intervencije i mjere povećanja sigurnosti u saobraćaju, koje trebaju da osiguraju dostizanje zacrtanih ciljeva, koje uključuju sve faktore sigurnosti saobraćaja i planiranje, standarde i propise iz oblasti sigurnosti saobraćaja i • Rezultati, koji trebaju da prikažu efekte koji su mjerljivi i izmjerljivi i koji trebaju da osiguraju ocjenu zacrtanih ciljeva i preuzetih mjera i njihovu eventualnu korekciju.

  14. Trenutno u BiH nemamo definisanu institucionalnu upravljačku funkciju sigurnosti u saobraćaju niti na jednom nivou organizacije države (pojedine institucije imaju odjeljenja koja broje jednu ili dvije osobe koje se bave sigurnošću u saobraćaju).

  15. Intervencije i mjere povećanja sigurnosti u saobraćaju Trenutno u BiH imamo dvije entitetske strategije sigurnosti u saobraćaju bez državne strategije, koje nemaju zajedničkih elemenata gledano kroz jasno definisane intervencije i mjere.

  16. Rezultati, koji trebaju da prikažu efekte koji su mjerljivi i izmjerljivi. Još u cjelosti nemamo niti entitetske niti državne baze podataka o saobraćajnim nezgodama

  17. Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BiH/FBiH u periodu od 2004. do 2008. godine • Prikaz podataka o saobraćajnim nezgodama u BiH/FBiH

  18. Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BiH u periodu od 2004. do 2008. godine • Saobraćajne nezgode po kategoriji ceste u BiH

  19. Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BIH u periodu od 2004. do 2008. godine • Nastradale osobe u saobraćajnim nezgodama po starosnoj strukturi u BiH

  20. Analiza saobraćajnih nezgoda i posljedica u BiH u periodu od 2004. do 2008. godine • Struktura vozila u saobraćajnim nezgodama u BiH

  21. Elementi cestovnog saobraćaja u BiH u usporedbi sa zemljama EU

  22. IZVORI NESIGURNOSTI CESTOVNOG SAOBRAĆAJA

  23. U preporukama UN-a za zemlje u razvoju koje se oslanjaju i na smjernice Svjetske banke za osnove upravljanja sigurnošću saobraćaja navedeno je sljedeće: • država mora biti svjesna važnosti sigurnosti saobraćaja kao i troškova koji nastaju kao posljedica saobraćajnih nezgoda, • država mora da organizuje i da financira interministarsko tijelo visokog nivoa ili nacionalni savjet za sigurnost saobraćaja sa stručnim službama, • informacije i baze podataka o stanju sigurnosti saobraćaja moraju biti prikupljane i sistematizovane tako da omogućavaju svestranu analizu sigurnosti saobraćaja, • faktori sigurnosti saobraćaju moraju biti planirani da razvijaju i unapređuju nivo svijesti i da budu sastavni dio definisanih strategija sigurnosti saobraćaja.

  24. Čovjek kao izvor nesigurnosti u saobraćaju • vozač, • pješak, • biciklista, • motociklista • osoba koja upravlja saobraćajem, • osoba koja nadzire saobraćaj i • osoba koja reguliše saobraćaj U svim navedenim ulogama čovjeka kao izvora nesigurnosti u saobraćaju treba posmatrati kroz njegovu prethodnu educiranost i pripremljenost u obavljaju navedenih poslova koji u dobroj mjeri danas u BiH predstavljaju izvor koji ima veliko učešće u svim izvorima nesigurnosti u saobraćaju.

  25. Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju • dogradnja pravno-institucionalnog okvira, • razvijanje sistema menadžmenta, monitoringa i zaštite cesta, • revitalizacija i modernizacija cestovne mreže i • osiguranje financijskih sredstava za zadovoljavanje finansiranja cestovne infrastrukture. Mjere za poboljšanje stanja cestovne infrastrukture BiH/FBiH a samim tim i sigurnosti saobraćaja su:

  26. Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju Primjeri izmjene cestovne infrastrukture u pojedinim segmentima:

  27. Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju Primjeri izmjene cestovne infrastrukture u pojedinim segmentima:

  28. Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju Primjeri izmjene cestovne infrastrukture u pojedinim segmentima:

  29. Cesta kao izvor nesigurnosti u saobraćaju Primjeri izmjene cestovne infrastrukture u pojedinim segmentima:

  30. Vozilo kao izvor nesigurnosti u saobraćaju • Tehnička ispravnost motornih i priključnih vozila • Kriterijum sigurnosti i tehničke ispravnosti vozila • Tehnički pregledi i vrste tehničkih pregleda vozila • Uloga kontrole tehničkog stanja vozila • Razvoj i kvalificiranje sigurnosti u saobraćaju

  31. Vozilo kao izvor nesigurnosti u saobraćaju U okviru međunarodnih propisaod posebnog značaja za cestovna motorna vozila su jednoobrazni uslovi o homologaciji motornih vozila i dijelova opreme vozila. Homologacija vozila je postupak ispitivanja i utvrđivanja podudarnosti vozila tehničkim propisima koji važe u datoj državi. Nemamo u BiH trenutno instituciju za provođenje postupka homologacije motornih vozila

  32. Okolina kao izvor nesigurnosti u saobraćaju Pod okolinom sa aspekta saobraćaja podrazumijeva se prostorno – ambijentno okruženje odvijanja saobraćaja. Aspektu okoline i njenom uticaju na sigurnost u saobraćaju na našim prostorima gotovo nikako se ne vodi računa niti se analizira kao eventualni uzročnik nastanka “opasnih situacija”, odnosno uzročnika saobraćajnih nezgoda.

  33. Okolina kao izvor nesigurnosti u saobraćaju Osnovni propusti saobraćajneokoline koji su karakteristični za gradske sredine su: • postavljanje svjetlećih reklama i video displeja neposredno uz cestu, • parkiranja na cesti i na trotoaru, • nedovoljna širina trotoara, • postavljanje “tendi” i izloga na trotoare, • nedovoljna uočljivost i veličina saobraćajne signalizacije, • nedovoljna fizička zaštita ceste, • neadekvatna zaštita i izvođenje stajališta, • neadekvatno osvjetljenje ceste i dr.

  34. Elementi saobraćajne okoline koji mogu doprinijeti nesigurnom odvijanju saobraćaja Parking na trotoaru i na kolovozu Video displej na raskrsnici

  35. Elementi saobraćajne okoline koji mogu doprinijeti nesigurnom odvijanju saobraćaja Reklamni pano uz površine ceste na trotoaru “Sakriveni” signalni uređaj

  36. Prodaja na trotoaru Kante za smeće na površini namijenjenoj za kretanje pješaka

  37. Promjena ulja na parking površini Parking može biti svugdje

  38. “Sakriveni” signalni uređaj “Reklamno” upozorenje za pivo

  39. Elementi saobraćajne okoline koji mogu doprinijeti nesigurnom odvijanju saobraćaja “Novi” saobraćajni znak Pano “skriveni pješak”

  40. ZNAČAJ POBOLJŠANJA CESTOVNE SIGURNOSTI U FBIH/BIH

  41. Shema strategija neophodnih za poboljšanje sigurnosti saobraćaja u BiH

  42. Kretanje ukupnog broja saobraćajnih nezgoda u BiH sa i bez poduzimanja mjera

  43. Kretanje broja poginulih u saobraćajnim nezgodama u BiH sa i bez poduzimanja mjera

  44. Koliko godišnje košta BiH cestovna nesigurnost bez 30.000 saobraćajnih nezgoda u kojima je nastupila samo materijalna šteta

  45. MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH

  46. MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH • u segmentu usvajanja institucionalnog organizovanja i usvajanju procedura, • sastavljanje tehničkih vodiča koji se odnose na sigurnost infrastrukture • revizije cestovne sigurnosti na infrastrukturnim projektima i • kontrole sigurnosti. Primjena Direktive 2008/96/EC Evropskog parlamenta i vijeća od 19. novembra 2008. o sigurnosti cestovne infrastrukture, posebno je potencirano u sljedećem:

  47. MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH Neophodno je na osnovu Direktive 2008/96/EC Evropskog parlamenta usvojiti načela i procedure obuhvata koje su definisane kroz četiri Aneksa date direktive i to: • Aneksu I, ocjena uticaja infrastrukturnih projekata na cestovnu sigurnost; • Aneksu II, revizija cestovne sigurnosti na infrastrukturnim projektima; • Aneksu III, rangiranje dionica sa velikim brojem saobraćajnih nezgoda i rangiranje sigurnosti unutar mreže, te • Aneksu IV, o podacima koji se upisuju u izvještaje o saobraćajnim nezgodama.

  48. MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH • Segment zaštite ozljeđenih u saobraćajnim nezgodama; • Segment brzine kretanja motornih vozila; • Segment sigurnosti cestovnih vozila; • Segment sigurnosti cesta. Osnovna područja u okviru Evropskog akcionog programa za sigurnost u saobraćaju koji ima za cilj smanjenje broja poginulih u saobraćajnim nezgodama u svim zemljama EU su:

  49. MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH Segment zaštite ozljeđenih u saobraćajnim nezgodama: U današnjem razvoju mjera zaštite ozlijeđenih u saobraćajnim nezgodama na području Bosne i Hercegovine evidentna je neuvezanost sistema službi hitne pomoći na različitim nivoima ustroja države, što doprinosi neefikasnosti ovog sistema, a može proizvesti veća stradanja od onih kojima bi se adekvatnom brzom intervencijom mogli umanjiti. Nekoliko hiljada života bi moglo biti spašeno u EU ako bi se smanjilo vrijeme reagovanja hitnih službi i ako bi se poboljšalo zbrinjavanje žrtava nakon saobraćajne nezgode.

  50. MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SIGURNOSTI U CESTOVNOM SAOBRAĆAJU BIH/FBIH Segment brzine kretanja motornih vozila: Smanjenje prosječne brzine vozila za 3 km/h dovelo bi do smanjenja broja smrtnih slučajeva za 5000 do 6000, svake godine u Evropi, a bilo bi izbjegnuto 120 000 do 140 000 saobraćajnih nezgoda, što bi dovelo do uštede od 20 milijardi eura. Instaliranje kamera za automatsko praćenje smanjilo bi prosječnu brzinu vožnje za 9 km/h. Ako bi se ove kamere postavile po ukupnoj cestovnoj mreži u Evropskoj uniji, bilo bi moguće izbjeći trećinu saobraćajnih nezgoda i prepoloviti broj osoba koji izgube život u cestovnom saobraćaju.

More Related