Bolesti štitne žlijezde i njihov uticaj na kardiovaskularni sistem

1. Autor : Lejla Muftić,med.sestra,apsolvent Zdravsvenog fakulteta Mentor: Doc.dr Vesna Loza Klinika za bolesti srca i reumatizam, Sarajevo 10.04.2010. Bolesti štitne žlijezde i njihov uticaj na kardiovaskularni sistem

2. Uvod • Oboljenja štitne žlijezde spadaju u vodeća masovna nezarazna oboljenja savremenog doba . • Na području Bosne i Hercegovine ova bolest je u ekspanziji, naročito u postratnom periodu, a nastala je kao rezulzat posttraumatskog dejstva , nepravilne ishrane ,lošeg socioekonomskog statusa stanovništva, te kao poslijedica ekspozicije različitim hemijskim radikalima . • Neke od poslijedica ovog poremećaja u uskoj su vezi sa pojavom nastanka kardivaskularnih oboljenja ili pak riziko faktora koji pogoduju u nastanku bolesti kardiovaskularnog sistema.. • Sekundarna hipertenzija,hiperlipidemija,poremećaj srčanog ritma u smislu bradikardije,tahikardije,fibrilacije atrija,ishemija miokarda,srčana dekompenzacija sa perifernim edemima,pretilost , ateroskleroza,dijabetes i osteoporoza samo su neke od sekvela koje nastaju kao poslijedica ovog neliječenog i zanemarenog poremećaja .

3. Glandula Thyroidea • Luči T4 i T3 hormon za čiju je proizvodnju neobhodan Jod . • Kalcitonin –ugradnja Ca u kosti. • Štitnjača je pod kontrolom TSH hormona koga luči Hipofiza. • Kontrola lučenja TSH regulira TRH –hormon hipotalamusa. • Hormonski disbalans u sekreciji hormona štitnjače vezan je za sva tri navedena nivoa, a najčešći je u poremećaju rada same štitnjače.

4. Uloga hormona štitne žlijezde • Štitna žlijezda svoje hormone secenira u krv, te se oni raznose do ciljanih organa vezujući se za receptore ćelijskih membrana i na taj način ispoljavaju svoj efekat. • Regulišu bazalni metabolizam i potrošnju energije. • Povećavaju bazalnu potrošnju kisika . • Povećavaju sintezu proteina. • Povećavaju minutni volumen srca. • Ubrzavaju razgradnju holesterola i smanjuju njegovu količinu u tijelu. • Povećavaju metaboličku eliminaciju steroida ,vitamina B i mnogih lijekova. • Utiču na rast i sazrijevanje, mentalni razvoj,okoštavanje kostiju, • Osjet sluha ,osjet gladi i sposobnost pamćenja i raspoloženje. • Utiče na reproduktivni život muškarca i žene i održavanje trudnoće.

5. Uticaj hormona na KVS • Srce je izuzetno osjetljivo čak i na mala hormonska odstupanja jer u svojoj mišićnoj građi posjeduje receptore za hormone štitnjače koji su osjetljivi na suvišak ili manjak hormona. • Hormoni povećavaju minutni volumen srca. • Ubrzavaju srčanu frekvencu. • Djeluju na srčanu snagu u sistoli jer utiču na katabolizam proteina u srčanom mišiću. • Pospješuju vazodilataciju krvnih žila te povećavaju volumen krvi. • Povećavaju arterijski tlak. • Utiče na koncentaciju Kalijuma u krvi . • Regulišu koncentraciju lipida u krvi,što ima direktan upliv u stanje krvnih žila i proces ateroskleroze.

6. Bolesti Štitne žlijezde • Grawesova bolest-hipertireoza • Hashimotov limfocitni tireoiditis • Ac tiroiditis • Nodozna struma • Retrosternalna struma • Maligna oboljenja

7. Kardiovaskularni simptomi kod hipertireoze-tireotoksikoze • Tahiaritmija ,često udružena sa različitim poremećajima ritma,zbog povećanja min. volumena i hipokalijemije . • Palpitacija • Anginozna bol zbog vazospazma. • Srčana dekompenzacija sa pojavom perifernih edema zbog hipoproteinemije koja nastaje zbog katabolizma proteina u krvi i miokardu.. • Hipertrofija srca uz znake srčane deficijencije kod dugotrajne hipertireoze. • Dispneja i ubrzano disanje, zbog ubrzane potrošnje kisika u metabolizmu. • HTA ,često divergentnog tipa. • Niska koncentracija lipida u krvi zbog ubrzanog metabolizma.

8. Simptomi hipotireoze značajni za KVS • Hipotireoza je metabolički poremećaj koji se manifestuje usporenim metabolizmom te se u sklopu toga javljaju : • Bradikardija • Dispnea • Hiperlipidemija sa poslijedičnom aterosklerozom • Srčana dekompenzacija sa pojavom perikardnog izljeva i perifernih edema. • HTA • Prekomjerna tjelesna težina • Letargija • Mixedem

9. Ispitivanja i cilj • Ispitano je 100 pacijenata ,metodom slučajnog odabira ,oba pola ,različite starosti, a koji su hospitalizirani zbog tahiaritmije ili poremećaja ritma u cilju dokazivanja uticaja poremećaja sekrecije tireidnih hormona na KVS. • Izvršena je kategorizacija po etiologiji bolesti a zatim polnoj i starosnoj skupini . • Evaluirani su pacijenti sa patološkim vrijednostima TSH,T3 ,T4 hormona. • Provjeravan je hormonalni status ,kocentracija lipida ,TT .UZ srca,te prisustvo znakova dekompenzacije kod pacijenata sa hipotireozom. • U obzir je uzet i kompletan kardiovaskularni status kod pacijenata sa hipertireozom te evaluirani riziko faktori za nastanak KV bolesti. • Posmatrani su i pacijenti koji su poremećaj ritma imali zbog drugih etioloških faktora i istraživalo se moguće pogoršanje osnovne bolesti zbog prisustva tiroidnog disbalansa.

10. Rezultati • Od 100 ispitanika sa tahiaritmijom apsolutom, detektovano je 40 pacijenata sa hipotireozom i 20 pacijenata sa hipertireozom,ostatak je imalo poremećaje ritma druge etiologije.

11. Spol i dobna skupina • Od 60 pacijenata oboljelih od tiroidne bolesti 49 su bile žene dok je muškaraca bilo svega 11. • Ispitanici su bili dobne skupine od 35-65 godina. • Najzastupljeniji pacijenti poremećenog hormonalnog statusa bili su od 50 -55 godine starosti.

12. Zastupljenost KV rizika kod bolesnika sa hipotireozom

13. Rezultati dobiveni kod 20 pacijenata sa hipertireozom

14. Preostala skupina pacijanata koja je imala poremećaj ritma netiroidne prirode. • Kod preostale skupine ispitanika registrovano je moguće pogoršanje osnovne bolesti zbog poremećene sekrecije hormona.

15. Dijagnoza • Najednostavniji način je skrining metoda kojom se određuje koncenracija TSH,T3 i T4 hormona u krvi. • Skrining je preporučivo provoditi od 35 godine života te kontrole ponavljati svakih 5 godina. • Kod pacijenata sa diabetesom tipa I ,pacijenata koji uz pomenute imaju i druge simptome kao što su :opstipacija,diareja,gubitak na težini,gojaznost,razdražljivost,nesanicu ,slabost i malaksalost ,nepodnošenje topline i li hladnoće ili osteporozu obavezno treba provjeriti hormonalni status bez obzira na životnu dob.

16. Prevencija bolesti • Prevencija bolesti se odnosi na primarne i sekundarne mjere. • Primarne mjere podrazumjevaju promociju o zdravoj prehrani sa optimalnim unosom joda ,konzumacijom jodirane soli ,termički neobrađene . Posebna pažnju treba posvetiti bolesnicima koji su na dijetama koje isključuju upotrebu soli. U tom slučaju preporučuje se upotreba joda u tabletama sa optimalnom dnevnom koncentracijom. • Sekundarne mjere podrazumjevaju rano otkrivanje i prepoznavanje simptoma hiper i hipotireoze ,u njenoj subkliničkoj fazi ,kada je poremećena komponenta razine TSH hormona, a gdje je koncentracija T3 i T4 u granicama referentnih vrijednosti kako bi se na vrijeme terapijski djelovalo.

17. Liječenje i th • Liječenje podrazumjeva prije svega tretiranje osnovne bolesti. • Hipotireoza zahtjeva uzimanje doživotne substitucijske terapije. • Liječenje hipertireoze je mnogo kompleksnije, a podrazumjeva medikamentoznu terapiju tireostaticima(PTU,Favistan),Th radioaktivnim jodom ili hirurškim tretmanom ,ovisno o etiologiji hipertireoze,dobi pacijenta i sl. • Vrlo se često uz tireostatike daju beta blokeri kako bi kupirali poremećaj ritma. • Uspiješno tretiranje poremećaja funkcije štitnjače smanjuje rizik za nastanak komplikacija te prevenira nastanak KV bolesti.

18. Zaključak • Uloga štitne žlijezde u organizmu je višestruka. • Njena patološka funkcija izaziva niz neželjenih efekata koji se direktno odražavaju na KVS u značajnom procentu. • Savjetima o zdravoj prehrani,izbjegavanju loših navika , ranom identifikacijom simtoma ,te savjetovanjem pacijenata o redovnim kontrolama i terapiji, medicinska sestra može da doprinese unapređenju zdravlja i spriječi negativne poslijedice koje mogu prouzrokovati ova oboljenja.

19. HVALA NA PAŽNJI !!!