1 / 24

Prerastanje Crne Gore od faktičkog subjekta u državu u smislu međunarodnog prava

ME Đ UNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKO M PREDSTAVLJ A NJU. ME Đ UNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKO M PREDSTAVLJ A NJU.

zurina
Download Presentation

Prerastanje Crne Gore od faktičkog subjekta u državu u smislu međunarodnog prava

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  2. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Prerastanje Crne Gore od faktičkog subjekta u državu u smislu međunarodnog prava - Međunarodnim priznanjem Crne Gore 1878. - faktičko stanje državnosti sa odlukama Berlinskog kongresa poprimilo je atribute suverenog djelovanja i jednak pravni status s ostalim subjektima međunarodne zajednice. -Međunarodnim priznanjem Crna Gora nije postala nova ličnost u međunarodnim odnosima jer je od proglašenja za knjaževinu, de facto u takvom stanju i bila. Na Berlinskom kongresu samo je priznata za subjekt međunarodnog prava. -Ostvarenom nezavisnošću od države u faktičkom smislu Crna Gora je postala "država u smislu međunarodnog prava".

  3. 2.Spoljničiniocikojisuprethodilimeđunarodnompriznanju -Osimsticanjanezavisnostiiproširenjagranicadržavneteritorije, bitnakomponenta "programa" spoljnopolitičkogdjelovanjaCrne Gore, odpočetkapedesetihgodina XIX vijeka, bila je oslobođenjeodosmanskevlastisusjednihhercegovačkihibrdskihplemena. -Odsedamdesetihgodina XIX vijeka, osim s Turskomnačijiračun je navedeneciljevetrebaloostvariti, realizacijaciljevaspoljnopolitičkogdjelovanjadolazila je u sukobi s austrougarskimaspiracijamapremaBosniiHercegovini. - Velikuistočnu krizuotvorilisudogađaji u BosniiHercegoviniiz 1875. idoveli do rata Crne Gore protivTurske (1876-1878). -ProglašenjeCrne Gore zaknjaževinupredstavljalo je podsticajzaoslobodilačkuborbuijačanjenacionalnihaspiracija u oblastimanaseljenimsrpskimnarodom, posebno u Hercegovini. Oslobodilačkeakcijepoklapilesu se s spoljnopolitičkimplanovimaCrne Gore. U tom perioduCrna Gora je vodila tri rata protivTurske (1851-1853; 1862; 1876-1878) kojimasuprethodiliustasnciHercegovaca MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  4. 3. Širirazlozicrnogorskogangažovanja -AktivnupomoćCrne Gore ustanicimaodredila je ibojazanda bi Austro-UgarskamoglaiskoristitiustanakzaosvajanjeBosneiHercegovine. Time bi bilaisključenamogućnostrealizacijespoljnopolitičkihciljevaCrne Gore o teritorijalnomširenju, kojisu, bilirealnoostvarljivi pod uslovomda se odvijajunaračunoronulogOsmanskogcarstva. - OrganizovanradnapružanjupomoćiHercegovcimazapočeo je u ljeto 1875. U Hercegovinu je tadaupućen Peko Pavlović, a naGrahovoPetarVukotić, dausmjeravajuustanak. -Na pružanjupodrškeustanicimarađeno je u saradnjisaSrbijom, koja se, zbogustanka u Bosni, isamapripremalaza rat s osmanskomimperijom. Rezultatpregovoraradisaradnje u predstojećemratu bio je Ugovor o savezuizmeđuSrbijeiCrne Gore potpisan u Veneciji15. juna 1876.Ugovornijepredviđaobližeoperativnosadejstvodvijuvojski. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  5. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Peko Pavlović Petar Vukotić

  6. 4. Faze u ratovanjuSrbijeiCrne Gore protivTurske -Rat Crne Gore iSrbijeprotivTurske 1876-1878. imao je dvije faze. Prva je započelaobjavom rata Turskoj, štosuCrna Gora iSrbijauradile u junu1876, itrajala je do oktobrategodine, kada je zaključenoprimirje. -Suštinacrnogorskogratnogplana u prvojfazi rata bila je strategijskaofanziva u pravcuHercegovinedužlinijeVelimlje - Gacko - Nevesinje - Mostar. Međutim, poslijeneuspjeha u napadunaNevesinjeiporazanaBišinikodMostara, crnogorskavojska se povuklaizHercegovine. -Crnogorci u ovojfaziuspjelidaizvojujunekolikoblistavihpobjeda: naVučjemdolu (28. VII 1876), Fundini (14. VIII 1876) iTrijepču ( 6. IX 1876) kojesu, iakonijesu bile značajnezaishodratovanjaipakizdigleznačajcrnogorskogpitanjalegitimišućigapredevropskomjavnošću MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  7. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Bitka na Vučjem dolu

  8. 5.OdnosiSrbijeiCrne Gore tokom rata izaključenjeprimirja -IakovezanesavezničkimsporazumomSrbijaiCrna Gora su se u ratnimoperacijamarukovodilesvojimvlastitiminteresima. -PažnjaCrne Gore bilausmjerenapremaHercegovini, Srbija je svojeglavneratneciljevevezivalazaBosnu. Srpskavojska je, poslijepočetnihpobjeda, prednadmoćnijimosmanskimtrupama, iporazakodĐunisa, zapala u krizu. Tada je započeladiplomatskaakcijavelikihsila u ciljuokončanja rata, a Rusija je zaprijetiladaćeući u rat ako se ne zaključiprimirje. - Pod pritiskomRusijeprimirje je zaključeno 1. novembra 1876. Prvobitnirokprimirjautvrđen do 2. januarakasnije je produžen do krajaaprila 1877. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  9. 6.Politika Austro-Ugarskeposlijeizbijanjakrize -Austro-Ugarska je poizbijanjuustankapreduzelakorake u pravcupostizanjameđunarodnihgarancijaradizaštitesvojihinteresa. -Nastojećida se saRusijomsporazumijeokopodjeleinteresnihsfera, najprije u Rajhštatu u julu 1876, a zatimBudimpeštanskomkonvencijomizjuna 1877,zasvojuneutralnost u predstojećemratuRusijeprotivTurskezasebe je obezbijedilapravoda “u pogodnomtrenutku” okupiraBosnuiHercegovinu. -OsimsporazumasaRusijom, Austro-Ugarska je, radizaštitesvojihinteresa u BosniiHercegovini, preduzimaladiplomatskeakcijepremaCrnojGorida bi preduprijedilaoslobodilačkeakcije u Hercegovini. -S obziromnastavovevelikihsila, Crna Gora nijemoglaočekivatidaćenakonferencijisazvanoj uCarigradu u novembru 1876, radipregovora o miru s OsmanskimCarstvom, bitidonijetepovoljneodluke. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  10. 7. Razvojdogađajaposlijekonferencije u Carigradu -Pošto se konferencijazavršilaneuspjehom, osmanskavlada je povelapregovore o miruposebnosaSrbijom, a posebnosaCrnomGorom. -IzmeđuTurskeiSrbije28. februara 1877. zaključen je mir, a pregovorisaCrnomGoromnijesudalirezultate. - Rusija je 24. marta 1877. objavila rat Turskoj, knjaz Nikola je dvadanakasnije (26. IV) izdaoproglas o produženjuratnihoperacijacrnogorskevojske. Tako je započeladrugafaza rata. -ZaCrnuGorunaročitznačajimalasudejstva u primorju. Njihovopreduzimanje je savjetovalaRusija, da bi Crna Gora obezbijedilaizlazna more, aliih je, nametalaipolitikaBeča, koji je nakonoslobođenjaNikšićaiBilećeizrazioneslaganjesadaljomofanzivomCrnogoraca u Hercegovini.. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  11. 8. Razvojratnihoperacijaipregovori o razgraničenju -Krajem 1877. Crna Gora je zauzelaSpič, a u januaru 1878. Bar iUlcinjimorskuobalu do BojanedoksuPodgoricu, SpužiŽabljak,držali u okruženju. -Do zaključenjaprimirjaizmeđuRusijeiOsmanskogCarstva u Jedrenu 31. januara 1878. (kome je pristupila 3. februara), Crna Gora nijeuspjeladaosvoji ova mjesta. Poslijeprimirja u Jedrenu to višenijebilomogućeostvaritioružanimputem. -Pregovori o razgraničenju, vođenisu u Virpazaru 27. februara 1878. izmeđucrnogorskihiosmanskihpredstavnika u prisustvubaronaKaulbarsa. - PremaProtokolukojisupotpisaliRiza-paša, baron KaulbarsiMašoVrbica, dogovoreno je da datum početkaprimirjainacrnogorskomratištubude 31. januar 1878. Crnogorskastrananijeispunilaobavezupovlačenjanagraničnulinijuod 31. januara. Demarkacionalinija je određenasituacijomkakva je bilanadanprestankaneprijateljstava 3. februara 1878. godine MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  12. 9. O međunarodnompoložajuCrne Gore od San-Stefana do Berlina -PreliminarnimirovniugovorizmeđuRusijeiOsmanskogCarstvapotpisan je 3. marta 1878. u San-Stefanu. -Crna Gora, SrbijaiRumunijasudobilenezavisnost, uzznačajnoteritorijalnoproširenje, a zaBugarsku je određen status autonomnogknjaževstva pod suverenitetom sultana. -OdredbamaovogugovorateritorijaCrne Gore je bilauvećanaskoro tri ipoputa. Ona je dobijala: Berane, BijeloPolje, Pljevlja, Prijepolje, Tutin, Rožaje, Rugovu, Plav, Gusinje, Nikšić, Gacko, Podgoricu, Kolašin, Spuž, Žabljak, izlazakna more. U sastavnjenedržavneteritorijebilo je uključenoskoročitavoSkadarskojezero; trebalo je dagranicaidesredinomrijekeBojane; dobila je dioJadranskogprimorja s lukom Bar. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  13. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Granice Crne Gore po Sanstefanskom sporazumu

  14. 10. Pregovori Ignjatjev-Andraši -Misija u Beču grofa Ignjatijeva, ruskog ambasadora u Carigradu i glavnog tvorca Sanstefanskog mira, imala je za cilj da postigne kompromis s bečkom vladom oko pitanja jugoistoka Evrope. -Pregovori s Andrašijem pokazali su nepopustljivost Austro-Ugarske, kao i svu širinu njenih interesa na Balkanu. -Bečki kabinet je težio ne samo da osigura okupaciju Bosne i Hercegovine, na šta je Rusija već bila dala pristanak, nego i pomjeranje na istok zapadne granice Bugarske, vladajući uticaj u Srbiji i Crnoj Gori itd. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  15. 11.Diplomatskeaktivnostivojvode BožaPetrovića, StankaRadonjićaiknjazaNikole -TokomradaBerlinskogkongresa, knjaz Nikola je poslao u Beč, u specijalnumisiju, vojvodeBožaPetrovićaiStankaRadonjića. -U razgovorukoji je vojvodaBožovodio s austrougarskimministromspoljnihposlova, grofomAndrašijem, crnogorskomizaslaniku je rečenodaćeAustrijaodbitipretenzijeCrne Gore ne samonaHercegovinunegoinaLimskudolinuiNovopazarskiSandžak. -Okoteritorijalnogproširenja u pravcuprimorja, Andraši je nastojaodaubijedivojvoduBožadazaCrnuGorunijeneophodanizlazakna more ida je zaCrnuGoruboljedazaključiugovor o trgovini s Austro-Ugarskom, kojaćejojpružitisvepovoljnostizatrgovačkiizlazna more prekoKotora. -Knjaz Nikola je depešomod13. maja 1878. narediovojvodiStankuRadonjićudaGorčakovuiGirsusaopštidaće se, ako bi kongresoduzeoPrimorje, “krvavopobitiza Bar”. Nakon toga je GorčakovupozorioBizmarka “da je RusijamoralnigarantzatekovineCrnogoraca u Primorju”. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  16. 12. PokušajAndrašijadaCrnuGoruvežezapolitikuAustrije -Andraši je pokušao da eliminišeruskiuticaj u CrnojGori.PrilikomposjetevojvodeBožaPetrovića nastojao je da ukaženasvepogodnostikoje bi političkizaokretdonio . - Po njegovomtumačenju, to bi bilokorisno ne samozaCrnuGoruvećizarješavanjepitanjapoložajasrpskogicjelokupnogslovenskognarodanaBalkanu. Nastojećida u to ubijedicrnogorskogizaslanika, on se koristiovećostvarenimuticajemnaSrbiju. - Jovan Ristić je početkomjuna 1878, predpolazak u Berlin napotpisivanjesporazuma s Monarhijom, predložiovojvodiBožuPetrovićudaiSrbijaiCrna Gora napusteRusijuiorijentišu se na Austro-Ugarsku, gajećiiluzijuda se osloncemnaBečmožestvoritivelikadržavaJužnihSlovena. -Crna Gora,, nijepošlaputemSrbije. NjenavezanostzaRusijunadilazila jemogućnostprostogizboraspoljnopolitičkogpartnera. Ruskikult u CrnojGori bio je tolikojakda se, kada je u pitanjubilasila-zaštitnica, alternativa u pogleduizboraspoljnopolitičkogparneranijepostavljala. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  17. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU Berlinski kongres 13. jun -13. jul 1878.

  18. 13. RješenjaBerlinskogkongresa -Englesko-ruskidogovor, postignutposredovanjem Njemačke, kojisu 30. maja 1878. potpisali u LondonuSolzberiiŠuvalov, utvrdio je osnovrješavanjacrnogorskogpitanjanaKongresu. -Bugarska je ovimsporazumompodijeljenanadvijeprovincije, odkojih je jedna "do Balkana" trebalabitisamoupravnaknjaževina a druga "s onustranuBalkana" podsuverenitetomTurske. - Sporazumom je BesarabijaustupljenaRusiji, a u pogledunaplateruskihratnihtroškovautvrđeno je da se oni ne mogupodmirivatiturskimzemljištem. Ostaleodredbesporazumanijesu se neposrednoticaleBalkanakaoiustupcikoje je nadrugojstranipristaladaučiniRusija - Crnogorskipredstavnicisuuzaludtražiliodruskihzastupnikada se “najenergičnijesuprotstavesvimplanovimadaSandžakbudevojničkizaposjednutodAustrije, ilipaksačuvanzaTursku”. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  19. 14. Odluke o teritorijiCrne Gore -ZavršniaktBerlinskogkongresapotpisan je odšestvelikihsila13. jula 1878, a ratifikovan 3. avgusta 1878. Na CrnuGorusu se odnosiličlanovi26-32. -PremaProtokolu br. 10 od 1. julao dotadašnjem priznanjunezavisnostiCrne Gore iznijetisustavovi: daEngleskanikadanijepriznavalanezavisnost;Njemačkajeste u principu a Austro-Ugarska je većformalnopriznala. Francuska jeimplicitnopriznavalaCrnuGoru. Rusijanijenikadaniprestalada je priznaje, jercrnogorskeknjaževenijepotvrđivao sultan inijeplaćaladanak - U pogledugranica “novedržave” Crna Gora je najvišeoštećena u primorju.Dobila je samo Bar idioobale, uzograničenjesuvereniteta. Spič je uzela Austro-Ugarska, a Ulcinj s obalomiteritorijom do Bojanetrebalo je vratitiTurskoj. Crna Gora je dobilaPodgoricu, SpužiŽabljak, a zanapuštanjeteritorija: Bileća, Gacka, Zubaca, Crkvica, kojesupripale Austro-Ugarskoj, CrnojGorisudodijeljeniPlaviGusinje. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  20. 15. Značajčlana 29. Berlinskogugovora -Berlinskimugovorom (čl. 29) bilo je predviđenodaluka Bar isvecrnogorskevodebuduzatvorenezaratnebrodovesvihnaroda; - Pomorsko-policijskiisanitarninadzor u Barutakoidužcrnogorskeobaletrebalo je davršeaustrougarskilakistražarskibrodovi. Zacrnogorskuobaluusvojeno je zakonodavstvokoje je bilonasnazi u Dalmaciji. Za Austro-Ugarsku je rezervisanoipravopružanjakonzularnezaštitecrnogorskojtrgovačkojpomorskojzastavi. Austro-Ugarska je dobilapravonaizgradnjujednogdrumskogiželjezničkogputaprekocrnogorsketeritorije u primorju. CrnaGora je dobilasloboduplovidbeBojanom. -OveodredbeznačilesuograničenjesuverenitetaCrne Gore nadlukom Bar icrnogorskomobalom. Ograničavajućikarakterimalesuiodredbeo rušenjuutvrđenjadužBojanei u zaleđucrnogorsketeritorijei podizanjanovih. -Sličanznačajimalesuiodredbe o slobodivjeroispovijesti, kojesunazahtjevaustrougarskihdelegataunijete u tekstBerlinskogugovora. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITEA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  21. 16. StavoviFridrihaMartensa o odlukama o međunarodnompriznanjuCrne Gore. -NavedeneodredbeBerlinskogugovorakojimasu Austro-Ugarskoj data velikaprava u CrnojGoripodstaklesu poznatogteoretičarameđunarodnogprava F. Martensadakonstatujeda je odlukamaKongresaCrna Gora očiglednopostavljena u goripoložajodonogakoji je zauzimalaranije. -Činjenica je da je pozicijaCrne Gore u odnosunarealizacijunjenihdaljihspoljnopolitičkihciljeva, kaoipozicijaslovenskihnarodanaBalkanu u pogleduperspektivaoslobođenjaiujedinjenjaisamostalnograzvoja, bila u mnogonepovoljnijempoložajunegoondakada je zavisilasamoodsuprotstavljenostiinteresimaOsmanskogCarstva. -Zvaničnopriznanjedatomeđunarodnimaktom, s obziromnavidoveograničenjasuverenostiCrne Gore, imalo je karakteruslovnogpriznanja. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  22. 17.Diplomatski status Crne Gore poslije 1878. -Do Kongresa,Crna Gora je odpojedinihdržavabilafaktičkimeđunarodnopriznatakaoodrazuvažavanjaelemenatadržavnostikoje je ona, oddrugepolovine XIX vijeka, posjedovala. - Do 1878. komunikacije s drugimdržavamanisuodgovaralaformiodnosaizmeđusuverenihsubjekata, To važizaslučajeve “diplomatskogpredstavljanja” putemstalnihpredstavnikazvaničnopriznatihdržava. -Crna Gora u tom periodu, bezobziranapojedinačneslučajevefaktičkogpriznanjanijesmatranačlanommeđunarodnezajedniceinijebilasubjektmeđunarodnogprava, nitiučestvovala u odnosimameđudržavamaputemkojih je utvrđivanmeđunarodniporedakiliustanovljavaniprincipimeđusobnogopštenja u međunarodnojzajednici . - Međupravimakojaje imala, Crna Gora do 1878. nijeposjedovalapravonaprimanjeislanjediplomatskihpredstavnika, odnosnopravodiplomatskogpredstavljanjaputemstalnihdiplomatskihmisija. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  23. 18. Pravo na reprezentaciju, odnosno pravo na međunarodni saobraćaj -Priznanjem nezavisnosti, formulisanim u čl. 26. Ugovora, Crna Gora je postala nosilac svih osnovnih prava. - Dilema u vezi s prethodnim jeste: u kojoj mjeri su stipulacije koje je Berlinskim ugovorom dobila Austro-Ugarska na račun Crne Gore, a koje ostvarenom priznanju daju karakter uslovnog priznanja, uticale na realizaciju njenog prava na međunarodni saobraćaj, odnosno na uspostavljanje diplomatskih i konzularnih odnosa s drugim državama. Pitanje se može postaviti u vezi sa pravom pružanja konzularne zaštite crnogorskoj trgovačkoj i pomorskoj zastavi koje je dato Austro-Ugarskoj. Što se, pak, diplomatskih veza tiče, jasno je da "uslovno priznanje" na njih nije imalo uticaja. - Prava iz oblasti konzularnog zastupanja u pomorskom saobraćaju data su Austro-Ugarskoj. To, međutim, u principu nije sprječavalo Crnu Goru da u svim mjestima gdje to nađe za potrebno otvori svoja konzularna predstavništva. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU

  24. MEĐUNARODNO PRIZNANJE CRNE GORE KAO PRETPOSTAVKA STICANJA PUNOG KAPACITETA U DIPLOMATSKOM PREDSTAVLJANJU 19. Konzularniposloviposlije 1878. -NeposrednoposticanjunezavisnostiCrna Gora, s obziromnaveličinusvojetrgovačkeflote, razvijenostpomorskeprivredeiukupanobimodnosasasvijetom, nijeimalapotrebuzavećimbrojemkonzularnihusluga, odnosnokonzulata u inostranstvu. -Presjekistorijskograzvojaoveslužbe, bilonanivoupočasnihiliplaćenihkonzularnihpredstavnika, govori o njihovojvećojbrojnojzastupljenostinakon 1908, odnosno 1909. kada je Crna Gora poslijeaneksionekrizeaboliralačl. 29. Berlinskogugovora. - Zasadajošnijedovoljnoistražena praksakoja se tičestepena u kom je Austro-Ugarskarealizovalapravasadržana u čl. 29. Berlinskogugovora.

More Related