ALKOHOL I UGROŽENE OSOBE

1. ALKOHOLI UGROŽENE OSOBE “Svi ljudi koji ne žele piti alkohol, ili koji to ne mogu iz zdravstvenih ili drugih razloga, imaju pravo da ih se ne negovara na pijenje alkoholnih pića, i treba im pomagati u njihovim apstinencijskim ponašanjima.” Paris, 1995.

2. ODNOS POTROŠAČA PREMA ALKOHOLU • apstinenti– osobe koje uopće ne piju alkohol (potpuna apstinencija - npr. djeca, liječeni alkoholičari...); • umjereni potrošači– osobe koje piju pomalo ili prigodno tzv. kontrolirano pijenje (često potrošači nemaju uvid u to koliko doista piju i vrlo često to pijenje prelazi u nekontrolirano); • alkoholičari– osobe koje piju svakodnevno i prekomjereno tzv. nekontrolirano pijenje (većina alkoholičara nakon liječenja apstinira); • nepovratni alkoholičari – alkoholičari koji ne mogu apstinirati.

3. TKO SU UGROŽENE OSOBE ? • osobe kojima prijeti opasnost da postanu alkoholičari zbog česte i lake dostupnosti alkohola i • osobe koje imaju imaju posljedice zbog nekog oblika izloženosti alkoholu: - DJECA ALKOHOLIČARA (+ FAS) i OBITELJ; - ADOLESCENTI; - ŽENE; - OSOBE STARIJE DOBI; - OSOBE ODREĐENIH ZANIMANJA; - OSOBE POD UTJECAJEM POSEBNIH OKOLNOSTI (rat, nezaposlenost, gubitci...)

4. FETUSNI ALKOHOLNI SINDROM (FAS) • Posljedica je djelovanja majčinog alkoholizma na plod tijekom njegova embrionalnog i fetalnog razvoja; • Smatra se da su negativni učinci alkohola proporcionalni količinama popijenog alkohola tijekom trudnoće; • Djeca zahvaćena FAS – om pokazuju niz tjelesnih i duševnih oštećenja; • FAS je poznat od Hipokrata, no tek od 1973. g. poznat je potpun opis sindroma; • Danas se sve češće susreće i dijagnosticira zbog boljeg poznavanja sindroma, ali i sve veće raširenosti alkoholizma među ženama.

5. DJECA ALKOHOLIČARA • Ne mogu se pozitivno identificirati s roditeljem koji je alkoholičar; • Imaju osjećaj srama i manje vrijednosti pred prijateljima; • Imaju osjećaj društvene i materijalne nesigurnosti; • Sinovi očeva alkoholičara imaju 4 puta veći rizik za razvoj alkoholizma nego sinovi nealkoholičara; • Što je dobna granica prvog susreta s alkoholom niža,rizik za razvoj alkoholne ovisnosti je veći; • U svijetu odraslih suočavat će se sa emocionalnim problemima i dugo učiti socijalne vještine;

6. DJECA ALKOHOLIČARA • Ipak, dio djece razvija se normalno, usprkos alkoholizmu u obitelji, iz još uvijek neobjašnjivih razloga, ne pokazujući gore navedene simptome; • Alkoholizam dugi niz godina narušava odnose u obitelji, stoga je i cijela obitelj izravno pogođena alkoholizmom. ADOLESCENTI • Postaju ugrožena skupina kada počinju piti (10. – 12. god.); • Vrlo rano navikavaju se na pijenje alkoholnih pića (13. – 14. god.), te neki već do punoljetnosti razviju ovisnost o alkoholu;

7. ADOLESCENTI • Vjeruju da se može dobro zabaviti samo uz alkohol; • Uslijed problema (nesretnih ljubavi, problema u obitelji, loših ocjena...)pribjegavaju pijenju alkohola jer društvo (roditelji, filmovi, pjesme...) nameće ‘obrazac opijanja’ kao način utapanja tuge; • Mladi koji su razvili simptome ovisnosti teško razumiju i prihvaćaju svoju apstinenciju te se sporo privikavaju na život bez alkohola. • Opijanje mladeži prisutno je kroz cijelu godinu, najkritičnije je u svibnju (norijade), lipnju (završetak školske godine), kolovoz – rujan (maturalna putovanja) i prosinac (blagdani).

8. ŽENE • Alkoholizam žena je u zadnje vrijeme sve veći problem; • Najrasprostranjeniji je u V. Britaniji 3:1 (na 3 alkoholičara dolazi 1 alkoholičarka), u Hrvatskoj taj je omjer 4:1; • Alkoholizam žena i muškaraca se u mnogočemu razlikuje, a i društvo različito promatra alkoholičare/ke; • ‘Nova’ uloga žene uzrokuje velika opterećenja: obveze u kući (obitelj, djeca, egzistencijalna pitanja...), na radnom mjestu (dokazivanja) i u društvu; • U razvoju alkoholne ovisnosti u žena, dominantnu ulogu ima njezina ličnost sa svim svojim značajkama;

9. ŽENE • Čimbenici koji uzrokuju prekomjereno pijenje i ovisnost o alkoholu u žena: pozitivna obiteljska anamneza, traume u djetinjstvu, rani početak pušenja duhana, pijenje alkohola i uzimanje drugih sredstava ovisnosti, neadekvatno reagiranje na životne poteškoće, depresija, rastava – odvojeni život od partnera, prekomjerno pijenje partnera, rad u pretežno muškoj sredini, seksualne disfunkcije; • U liječenju, žene često nemaju podršku obitelji, jer postoji veliki sram obitelji i društvo još uvijek gleda na alkoholizam kao na ‘moralni porok’, a ne bolest.

10. OSOBE STARIJE DOBI • Pijenje alkohola manje je učestalo u starijim nego u mlađim dobnim skupinama; • Omjer žena i muškaraca alkoholičara u starijoj dobi je 1:1,3; • 2 tipa pijenja: oni koji su već i ranije pili te nastavljaju s prekomjernim pijenjem (2/3 osoba) te oni koji su u starosti počeli piti zbog smrti voljene osobe, mirovine... (1/3); • Govori se i o trećem tipu, umjereni pilci tijekom života, koji u starosti zbog straha, depresije i sl. mogu imati česte periode teškog alkoholiziranja; • Stres je čest i ozbiljan čimbenik nastanka alkoholizma u starijih osoba.

11. ODREĐENA ZANIMANJA • Konobari i pipničari – zbog svakodnevnog dodira s alkoholom; • Menadžeri, političari i trgovački putnici– zbog svog zvanja često sklapanje poslova svode uz «dobru čašicu»; • Umjetnici, posebice estradni– pijenjem alkohola osjećaju se znatno sigurnije i ohrabrenije, zabavljaju se gotovo uvijek uz alkohol, te svoju neaktivnost također prekraćuju alkoholom; • Terenski radnici i stručnjaci svih profila– nedostatakvlastitog doma pokušavaju nadomjestiti pijenjem alkoholnih pića.

12. RIZIČNA PONAŠANJA • Povodljivost, neodlučnost, nedostatak samopouzdanja i nejasan stav o posljedicama pijanstva i prekomjerenog pijenja u društvima u kojima se trebapotvrđivati pijenjem alkohola (oklade, nagovaranja...); • Neprimjerene proslave norijada, kraja školske godine, matura, maturalnih putovanja, blagdana, Novih godina...; • Narušeni obiteljski odnosi i neslaganje s roditeljima; • Pozitivan stav prema alkoholu i nerazumijevanje njegove štetnosti; • Rani početak pijenja alkoholnih pića;

13. RIZIČNA PONAŠANJA • Često pijenje do otrovanja alkoholom; • Zavaravanje početnim djelovanjem alkohola (brbljavost, otvorenost, raspoloženost...) jer se ono brzo pretvara u neraspoloženje, nasilnost i okrutnost s naglim promjenama raspoloženja; • Smanjena moć pravilne procjene pod utjecajem alkohola što utječe na donošenje pravilnih odluka; • Spolni odnosi bez zaštite i s neprovjerenim partnerom (HIV, HPV, neplanirana trudnoća...); • Alkohol kod muškarca smanjuje spolnu funkciju;

14. RIZIČNA PONAŠANJA • Nestvarna opažanja, pogrešna zaključivanja u ljubavnom ponašanju; • Nekritičnost i nemogućnost uvida u svoje ponašanje pod utjecajem alkohola; • Hiperaktivnost, impilzivnost, manjak kontrole u kombinaciji s alkoholnim pićima. Svjetska zdravstvena organizacija pijenje alkoholnih pića smatra izrazito rizičnim ponašanjem.

15. POSLJEDICE JEDNONOĆNE OPITOSTI • Reakcija jetre, koja najčešće nestaje nakon nekoliko dana nepijenja; • Upalu želučane stjenke, što uzrokuje žgaravicu i druge probleme s probavom; • Dehidraciju tijela, jer alkohol potiče izlučivanje vode mokraćom; • Nastanak glavobolje i mamurnosti; • Loš san, opće loše osjećanje, povećani umor; • Slabu koncentraciju; • Probleme s pamćenjem; • Probleme sa skladnošću pokreta.

16. POSLJEDICE DUGOROČNOG PIJENJA • Alkoholizam; • Nesvjestica; • Ciroza jetre; • Oštećenje mozga; • Oštećenje živčanog sustava; • Srčane bolesti; • Pothranjenost; • Skraćen životni vijek; • Smrtonosne nezgode; • Smrt u nezgodama izazvanim alkoholom.

17. Piti - nije junaštvo! Ne piti je zaista vrlina!