Održavanje broda

1. Održavanje broda Doc. dr. sc. Gorana Jelić Mrčelić 2011/12

2. Osnovni podaci o kolegiju Satnica: 30 sati predavanja Uvjeti za dobivanje potpisa • prisustvovanje na 100% predavanja (STCW) Upute za polaganje ispita • dva kolokvija ili pismeni ispit na kraju semestra

3. Konačna ocjena = 25% A + 75% B A - ocjena aktivnost na nastavi B - ocjena seminara

4. Osnovna literatura: • Jelić Mrčelić G. 2012. Održavanje broda. Digitalni udžbenik, Pomorski fakultet, Split Dopunska literatura • Lovrić, J. 1989. Osnove brodske terotehnologije I, VPŠ, Dubrovnik • Tvrde L. 2009. Kapetan duge plovidbe, Franjo Kluz, Omiš • Belak, S., Čičin-Šain, D. 2005. Razvoj koncepta terotehnologije, Pomorstvo, 19, 79-87 • Kezić, D. Pouzdanost i održavanje brodskih sustava, skripta PFST • Plevljak, F. 2003. Procjena rizika osiguranja, SorS Sarajevo • Palmer, D.R. 1998. Planning and control of maintaining systems, John Wiley and Sons, NY • Kalinić, Z. 1997. Održavanje alatnih strojeva, Školska knjiga, Zagreb • Rejec, E. 1974. Terotehnologija - Suvremena organizacija održavanja sredstava, Informator, Zagreb

5. Nastavni materijali nalaze se na webu:

6. Sadržaj 1. Razvoj koncepta terotehnologije 2. Troškovi poslovnih sustava 3. Pouzdanost, zalihost i sposobnost održavanja 4. Organizacija održavanja 5. Antikorozivna zaštita broda 6. Dokovanje - zaštita trupa broda od obraštanja 7. Rasprema i ponovna priprema broda 8. Inspekcije, održavanje i popravci 9. Klasifikacija brodova i klasifikacijska društva 10. Osiguranje broda 11. Pravni položaj, odgovornost i ovlaštenje zapovjednika 12. Zapovjednik kao menadžer (vođenje, donošenje odluka, upravljanje ljudskim potencijalima, osnove pregovaranja…) 13. Planiranje poslova na brodu

7. Razvoj koncepta terotehnologije

8. Terotehnologija ili menadžment održavanja poslovnih sustava (grč. terein = brinuti se) je znanstvena disciplina koja istražuje metode i zakonitostimenadžmenta poslovnih sustava tijekom cijelog životnogvijeka tih sustava.

9. Definicija terotehnologije u Britanskim Standardima Terotehnologija je kombinacija: • menadžmenta, • financiranja, • inženjeringa, • izgradnje i drugih disciplina primijenjenih na fizička poslovna sredstva poduzeća s aspekta ekonomičnosti troškova tijekom njihova korisnog vijeka trajanja.

10. Terotehnologija omogućuje menadžerima da: • razmišljaju kao ekonomisti, a djeluju kao inženjeri, • u donošenju odluke o pravilnom izborusredstava za radi opreme u svrhu ostvarivanja najnižih mogućih dugoročnih troškova posjedovanja poslovnih sustava. Ona osigurava bogatu informacijsku podlogu za donošenje efikasnih i efektivnih dugoročnih poslovnih odluka.

11. Cilj terotehnologije Terotehnologija primjenjuje multidisciplinarni pristup kojim se osiguravaju optimalni troškovi životnog ciklusaposlovnih sustava i obuhvaća upravljanje sustavomod njegovog stvaranja do odlaganja ili preraspoređivanja.

12. Australsko Udruženje menadžmenta poslovnih sustava (Facility Management Association) definira terotehnologiju kao potragu za optimalnim tehničkim i ekonomskim troškovima posjedovanja poslovnog sustava tijekom cijelog njegovog životnog vijeka.

13. Razvoj terotehnologije Pojam se javlja nakon Drugog svjetskog rata kao posljedica: • potrebe u za velikim proizvodnim naporima kako bi se nadomjestila sredstva izgubljena tijekom ratnih zbivanja, • napretka tehnologije. U Velikoj Britaniji menadžeri zaduženi za upravljanje funkcije održavanja u poduzećima istakli su potrebu izbora poslovnih sustava na temelju procjene njihovih ukupnih troškova tijekom cijelog vijeka korištenja, a ne samo na visini početnih nabavnih troškova.

14. Razvoj filozofije i metoda održavanja sve do uvođenja terotehnološkog koncepta:

15. 1960-tih javlja se ovaj novi koncept ekonomskog upravljanja materijalnim poslovnim sustavima. 1970. britansko Ministarstvo industrije osnovalo Odbor za terotehnologiju - novi termin terotehnologija(grčki terein znači brinuti se) nalazi se u Oxford English Dictionary 1986. 1974. Ministarstvo okoliša osnovalo je Odbor za terotehnologiju zgrada. 1975. osnovan je Nacionalni centar za terotehnologiju , ali je zatvoren nakon nekoliko godina. Britanski institut za standardizaciju proširio je nadležnosti Odbora za terotehnologijuna šire područje terotehnološkog koncepta.

16. Primjena terotehnologije • na tehničke djelatnosti (strojarstvo, brodogradnja, građevinarstvo, proizvođačke industrije i sl.) • u novije vrijeme na uslužne poslovne sustave (stambene zgrade, bolnice, škole, hoteli i slični sustavi s velikim udjelom dugotrajne materijalne imovine)

17. Životni vijek sustava

18. Životni vijeksustava je vrijeme od početka ulaganja materijalnih sredstava s ciljem realizacije sustava pa do konačnog izdvajanja sustava iz procesa eksploatacije (dekomisije). Eksploatacijski vijeksustava je vrijeme od puštanja sustava u rad (komisija) do njegovog isključivanja iz eksploatacije (dekomisija). U tom periodu moraju se vratiti sva sredstva uložena u sustav a utrošena u životnom vijeku sustava.

19. POSLOVNA SREDSTVA su sva sredstva potrebna nekoj organizaciji za ostvarivanje funkcije transformacije inputa organizacije u output prema definiranom skupu procedura i u skladu s definiranom funkcijom kriterija. Poslovna sredstva se na osnovu njihova trajanja dijele na: • dugotrajna poslovna sredstva i • kratkotrajna poslovna sredstva. Dugotrajna poslovna sredstva možemo uvjetno nazvati i osnovna sredstva koja se mogu podijeliti na materijalna osnovna sredstva i nematerijalna osnovna sredstva. Kratkotrajna poslovna sredstvanazivamo i obrtna sredstva, također ih možemo podijeliti na kratkotrajna materijalna sredstva i kratkotrajna nematerijalna sredstva. .

20. Materijalna osnovna sredstva su trajna sredstva za obavljanje određene proizvodne ili uslužne djelatnosti, a najčešće su to sustavi koji uključuju: • zemljište, građevine, postrojenja, • opremu, alat, pribor, upute za upotrebu, • sve predujmove za nabavu materijalnih osnovnih sredstava, investicije u tijeku, • knjige, umjetnička djela, računalni programi, • poslovne procedure, i procedure kontrole kvalitete, te • sva dugoročna financijska imovina (akumulirana amortizacija, udjeli i dionice, dugoročni krediti, depoziti i pretraživanja).

21. Nematerijalna osnovna sredstva čine svu trajnu nematerijalnu imovinu organizacije i obuhvaćaju: • patente, licencije, zaštitne znakove, • izdatke za istraživanje i razvoj, • nematerijalna ulaganja u pripremi, • predujmove za nematerijalna sredstva i • akumuliranu amortizaciju nematerijalne imovine

22. Materijalna obrtna sredstva obuhvaćaju: • sirovine, zalihe, potrošni materijal, nedovršenu proizvodnju, • sitni inventar, • novac na računima i sva kratkoročna potraživanja. Nematerijalna obrtna sredstva obuhvaćaju: • sva ulaganja u aktivnosti prikupljanja i obrade poslovnih informacija (eng. Business Intelligence). Vrijednost poslovnih informacija je ugrađena u novi proizvod i uslugu. Prema zakonskim propisima koji reguliraju računovodstveno poslovanje, nematerijalna obrtna sredstva se ne evidentiraju kao obrtna sredstva već odmah terete troškove poslovanja.

23. Ukupni troškovi korištenja poslovnih sustava Troškove čitavog životnog vijeka poslovnog sustava čine: • inicijalni (početni), odnosno kapitalni troškovi, • troškovi održavanja tijekom cijelog vijeka korištenja (odnosno troškovi iskorištavanja sustava), • troškovi odlaganja. Svi troškovi sujednako važni, jer troškovi održavanja i odlaganja mogu biti mnogo veće vrijednosti od kapitalnih troškova sustava (često u preksi!). Što to znači?

24. Procjene troškovatrebaju početi onoga trenutka kada se poslovni projekt krene osmišljavati. Kako se projekt razvija i donose odluke o dizajnu poslovnih sustava, temelji takvih procjena će se poboljšavati. Do kraja faze nabave sustava, bit će poznat i njegov konačni dizajn, kao i konačni troškovi nabave.

25. Studijama pouzdanosti dobiju se sve informacije koje se odnose na očekivane performanse i troškove: • rada i • održavanja sustava. Na temelju njih određuju se pogodnosti i podrškezaodržavanje koje se provode tijekom razvoja i proizvodnje poslovnog sustava.

26. Da bi se dobila potpuna ekonomska procjena projekta mora se biti svjestan opsega svih troškova: • prošlih, • sadašnjih i • budućih, ali i povrata sredstava od prodaje (rezultati poslovanja): • svojih proizvoda, • nus-proizvodai eventualno od • dispozicije poslovnog sustava na kraju korisnog životnog vijeka trajanja.

27. Stvarna vrijednost proizvodnog sustava dobije se usporedbom rezultataposlovanja sustava i svih njegovih komponenti s ukupnim troškovima koji su pri tome nastali. Kako bi se svi ti troškovi i rezultati poslovanja mogli zbrojiti i međusobno uspoređivati, koristi se metoda diskontiranja (svođenja) svih troškova i rezultata poslovanja na sadašnju vrijednost, a pri tome vrijedi da jedan euro danas vredniji od jednog eura sutra.

28. Ispravno upravljanje poslovnim sustavima Terotehnloški sustav obuhvaća upravljanje: • dizajnom (dizajniranje sredstava sa željenim operativnim karakteristikama i karakteristikama održavanja - sustava pogodnih za održavanje), • nabavom (izbor najpovoljnijeg proizvođača i/ili dobavljača), • financijama (kontrola i nadzor troškova i odlučivanje na temelju povratnih informacija), • ljudskim potencijalima (izbor kadrova, te razvoj i provođenje programa usavršavanja operativnog osoblja i radnika na održavanju), • operacijama (uvođenje operacijskih tehnika kojima se smanjuju zastoji i unaprjeđuje skrb poslovnog sustava).

29. Povezane tehnologije LCC (Life Cycle Costs) predstavljaokvir za ocjenu i usporedbu različitih opcija dizajna poslovnih sustava temeljem svih troškova kojima će sustav biti izložen tijekom cijelog životnog vijeka - troškovi uključuju inicijalne troškove nabave sustava, troškove održavanja i povremenog moderniziranja i troškove rada sustava. Za razliku od terotehnološkog pristupa LCC ignorira opseg i vremensku dimenziju pritjecanja financijskih sredstava od prodaje proizvoda koji nastaju kao rezultat korištenja poslovnih sustava.

30. Zaključak: Terotehnologija se bavi dizajniranjem pouzdanosti i održivosti fizičkih poslovnih sustava. Ona uzima u obzir cjelokupni proces instalacije, upotrebe, održavanja, modificiranja i zamjene sustava. Odluke su uvjetovane povratnim informacijama o dizajnu, performansama i troškovima tijekom cijelog životnog vijeka projekta. Terotehnologija se podjednako odnosi i na sredstva i na rezultate proizvodnje jer proizvod jednog poduzeća često postaje sredstvo drugog poduzeća. Čak i kada je proizvod jednostavan predmet potrošnje, terotehnologija može pozitivno utjecati na njegov dizajn i privlačnost za kupca, a to će se reflektirati u povećanoj tržišnoj sigurnosti proizvođača.

31. Pitanja za ponavljanje • Što je terotehnologija? • Gdje je sve moguće primijeniti terotehnološke principe? • Koje su tri temeljne faze životnog ciklusa poslovnog sustava? • Od čega se sastoje ukupni troškovi korištenja poslovnih sustava? • Opišite ukratko kako je tekao razvoj terotehnologije – koji su razlozi njene pojave i primjene! • Koja se metoda koristi za zbrajanje svih troškova i međusobnu usporedbu?

32. Hvala na pažnji!