POGLAVLJE 11

1. POGLAVLJE 11 MAKROEKONOMSKA ANALIZA, ANALIZA GRANE I TEHNIČKA ANALIZA

2. Globalna ekonomija • Fundamentalna analiza – analiza ključnih odrednica vrijednosti jedne firme, kao što su mogući prihodi i dividende • Pristup analizi • Analiza globalne i domaće ekonomije • Analiza grane • Kompanijska analiza – analiza preduzeća • “Top-down” analiza (odozgo na dole) – prvo se razmatra stanje u globalnoj ekonomiji, zatim pozicija i perspetive domaće privrede, pa stanje određene privredne grane i na kraju samo preduzeće se analizira • “Bottom-up” analiza (odozdo na gore) – prvo se analizira budućnost kompanije, zatim grana privrede u kojoj kompanija funkcioniše i na kraju stanje domaće privrede i perspektive globalne ekonomije

3. Fundamentalna analiza • Performanse u različitim zemljama i regionima su promenljive • Politički rizik– zavisi od zemlje, regiona i njihovih ekonomskih politika bitnih za ekonomski rast i prihode od investiranja, kao što su protekcionizam, trgovinska politika, slobodan protok kapitala i status domaće radne snage • Devizni kurs– cjenovni kurs, tj. stopa po kojoj se domaća valuta može razmijeniti za stranu valutu • Prodaja • Profit • Prinos akcija

4. Slika 11.1 Promjena realnih deviznih kurseva:američki dolar u odnosu na glavne valute,1999-2003. Odnos kupovne moći (paritet kupovne snage) – naziva se i realni kurs, tj. kurs korigovan za inflaciju. Na osnovu njega se određuje koliko su domaći proizvodi skuplji ili jeftiniji od stranih, pri čemu se uzimaju u obzir i kursna kolebanja i razlike u stopi inflacije različitih zemalja.

5. Fundamentalna analiza • Osnovni cilj: - iznalaženje zaključaka o budućim dostignućima kompanije, a koja ne znaju ostali investitori, što treba da omogući ostvarivanje ekstra zarade na tržištu kapitala - razlikovanje cijene i vrijednosti akcija, tj. na tržištu se nalaze potcijenjene i precijenjene akcije - utvrđivanje stvarne cijene akcija i pokušaj da se dobije diskontovana sadašnja vrijednost svih primanja koja akcionar treba da dobije na osnovu vlasničkog udjela • Analiza koristi različite pokazatelje da bi došla do kvalitetnih rezultata • raniji prihodi i finansijski izvještaji firme • procjena budućih prihoda i isplaćenih dividendi • rizik i kretanje kamatnih stopa u narednom periodu • ekonomska analiza (kvalitet menadžmenta firme, status u grani, perspektiva grane)

6. Fundamentalna analiza • Makroekonomska analiza • Analiza grane • Analiza individualne kompanije • Makroekonomska analiza – sastoji se od više faktora i razmatra sljedeće: - globalno ekonomsko stanje i njen uticaj na preduzeće - politička situacija – globalna, regionalna i u okviru pojedinačnih zemalja - kretanje deviznog kursa nacionalnih valuta – utiče na konkurentnost privrede zemlje na međunarodnom tržištu - procjena budućeg položaja domaće makroekonomije

7. Fundamentalna analiza * Ključni pokazatelji koji se koriste za predviđanje budućeg položaja domaće makroekonomije su: • bruto domaći proizvod (BDP) • Nezaposlenost • Inflacija • kamatne stope • budžetski deficit • raspoloženje

8. Fundamentalna analiza - kretanje nivoa kamatnih stopa – razmatra uspješnost makroekonomske analize u procesu analize investicija - šokovi tražnje i ponude – događaji koji, s jedne strane, utiču na tražnju za proizvodima i uslugama, dok s druge strane utiču na proizvodne kapacitete i troškove - državna politika – uticaj na ponudu i tražnju roba u privredi kroz fiskalnu, monetarnu i ekonomsku politiku ponude - posmatranje poslovnog ciklusa u kojem se nalazi privreda – uticaj recesije i ekspanzije na rezultate firme

9. Fundamentalna analiza * Određeni ekonomski indikatori mogu da predviđaju, mjere i tumače kratkoročne promjene ekonomske aktivnosti i nagovijeste pad ili rast privrede - Conference Board objavljuje u svom izdanju Business Cycle Indicators sljedeće: • vodeći indikatori – pokazatelji koji pokazuju tendenciju rasta ili pada prije ostatka privrede • koincidirajući indikatori - pokazatelji koji se kreću paralelno sa kretanjima u ukupnoj privredi • zaostajući indikatori - pokazatelji koji malo kasne za kretanjima ukupne privrede

10. Slika 11.2 Indeks S&P 500 u odnosu na prognoziranu zaradu po akciji Povećanjem profita cijene akcija pokazuju tendenciju rasta. Iako se tačan odnos cijene i zarade po akciji mijenja u skladu sa kretanjem faktora (kamatne stope, rizika, stope inflacije i druge varijable), grafikon pokazuje da se P/E racio po akciji kreće između 15 i 25. S obzirom na “normalne” odnose cijene i zarade po akciji, očekujemo da se indeks S&P 500 kreće unutar tih granica. Bez obzira na činjenicu da je ovo pravilo daleko od savršenstva, sama procjena položaja ukupne privrede predstavlja prvi korak u predviđanju performansi tržišta (obratite pažnju na veliko povećanje P/E racia u 90-im godinama – jasno je da tržišni indeks i ukupna zarada imaju tendenciju kretanja u istom smjeru)

11. Slika 11.3 Određivanje ravnotežne realne kamatne stope uzimajući u obzir krive ponude i tražnje za sredstvima Opadajuća kriva tražnje i rastuća kriva ponude – ravnoteža se postiže u tački presjeka krive ponude i krive tražnje (u tački E na grafikonu). Država i centralna banka mogu pomjerati krive ponude i tražnje bilo lijevo bilo desno pomoću fiskalne i monetarne politike, iako su osnovne odrednice realne kamatne stope sklonost stanovništva ka štednji i očekivana produktivnost investicija u fizički kapital

12. Državna politika • Fiskalna politika- odnosi se na državnu potrošnju i poreske mere • Direktan uticaj na privredu • Spor i komplikovan proces primene

13. Državna politika • Monetarna politika – odnosi se na upravljanje ponudom novca • Lako se primenjuje,ali njen uticaj nije direktan • Instrumenti monetarne politike: • Operacije na otvorenom tržištu • Diskontna stopa • Obavezne rezerve

14. Šokovi tražnje i ponude • Šok tražnje – događaj koji utiče na tražnju za robom i uslugama u privredi • Smanjenje poreskih stopa • Povećanje državne potrošnje

15. Poslovni ciklusi • Poslovni ciklus – ciklusi recesije i oporavka koji se stalno ponavljaju • Vrh – prelaz iz perioda ekspanzije u period kontrakcije • Dolja – prelazna tačka između recesije i oporavka • Osetljivost grana na poslovne cikluse • Ciklične – grane sa natprosječnom osjetljivošću na stanje u privredi • Defanzivne – grane koje su manje osjetljive na stanje u privredi

16. Ekonomski indikatori * Vodeći ekonomski indikatori– pokazuju tendenciju rasta ili pada prije ostatka privrede • Primjeri: • Prosečan broj sati rada nedeljno • Cijene akcija • Broj zahtjeva za naknadu za nezaposlenost • Nove narudžbine proizvođača

17. Ekonomski indikatori • Koincidirajući indikatori – kreću se paralelno sa ukupnom privredom • Primjeri: • Industrijska proizvodnja • Promet u proizvodnji i trgovini

18. Ekonomski indikatori • Zaostajući indikatori – kasne za ukupnom privredom * Primjeri: • Odnos trgovačkih zaliha i prometa • Odnos otplata potrošačkih kredita i ličnog prihoda potrošača

19. Slika 11.6 Ekonomski kalendar Yahoo!-a Podaci u nedelji od 16. avgusta 2004 – navedene nedavne prognoze zajedno sa stvarnim vrijednostima svake varijable Finansijski časopisi odmah objavljuju vijesti – problem negativne selekcije

20. Analiza grane • Poslovni ciklusi – ciklusi recesije i oporavka koji se stalno ponavljaju i privreda stalno prolazi kroz periode ekspanzije i kontakcije (obrazci stalnog smjenjivanja recesije i oporavka su poslovni ciklusi) • Osetljivost na poslovni ciklus– ciklične i defanzivne grane privrede • Rotacija sektora – strategija ulaganja koja podrazumijeva da se investira u sektore za koje se na osnovu makroekonomskih predviđanja očekuje da će imati bolje rezultate od ostalih sektora • Životni ciklus grane– faze kroz koje firme obično prolaze u svom razvoju

21. Slika 11.7 Prognozirana stopa rasta profita u nekoliko grana, 2004.

22. Osjetljivost na poslovni ciklus • Faktori koji određuju osjetljivost firme na poslovni ciklus • Osjetljivost prometa • Poslovni leveridž • Finansijski leveridž

23. Slika 11.9 Ciklično kretanje grana

24. Slika 11.10 Stilizovani prikaz poslovnog ciklusa

25. Rotacija sektora • Investiranje u one grane ili sektore za koje se,na osnovu procjene stanja poslovnog ciklusa,očekuje da će imati natprosečne rezultate • Ekspanzija– treba investirati u ciklične grane - u najvišoj tački ekspanzije treba investirati u firme koje se bave ekstrakcijom i preradom prirodnih sirovina pošto je tada i najveća privredna aktivnost • Kontrakcija – treba ulagati u defanzivne grane –u najnižoj tački recesije treba ulagati u firme koje se bave proizvodnjom kapitalnih dobara pošto je privreda spremna za oporavak i buduću ekspanziju

26. Životni ciklus grane Faze Rast Početna faza Brz Konsolidacija Stabilan Zrelost Usporen Relativno opadanje Minimalan ili negativan

27. Slika 11.11 Životni ciklus grane

28. Analiza grane • Definisanje grane (NAISC šifre – North American Industry Clasification System) – klasifikacija firmi po privrednim grupama pomoću numeričkih šifara radi identifikacije privrednih grana • Struktura i performanse privredne grane – promjene u konkurentskom okruženju firme koje predstavljaju odnos granske strukture, konkurentske strategije i profitabilnosti • Pet faktora koji određuju konkurenciju (Michael Porter iz 1980. i 1985. godine): - opasnost od ulaska novih konkurenata - rivalitet između postojećih konkurenata - pritisak alternativnih proizvoda - pregovaračka moć kupaca - pregovaračka moć dobavljača

29. Tehnička analiza • Metode tehničke analize – postojanje tržišnih anomalija opravdava ove metode za iskorištavanje neefikasnih tržišta i identifikovanje akcija čije cijene nisu na pravilno vrednovanom nivou • Dio je aktivnog upravljanja portfolijom - uspješnost se mjeri visinom ostvarenog profita (natprosječnih profita) • Bazirano na kretanju cijena preduzeća i indeksa u prošlosti i na tvrdnji da će istorijske informacije o cijenama i obimu trgovanja uticati na buduće kretanje cijena • Tehnički analitičari vs. fundamentalni analitičari – tehničari zanemaruju podatke koje koriste fundamentalisti, pretpostavke na kojima su zasnovane ove dvije strategije su potpuno suprostavljene, kao i ideje o vrednovanju akcija na tržištu kapitala

30. Čartiranje – tehnička analiza • Dauova teorija– tehnika koja ima za cilj da otkrije kratkoročne i dugoročne trendove u cijenama na tržištu akcija. Tri sile istovremeno utiču na cijene akcija: • primarni trendovi • sekundarni ili intermedijarni trendovi • tercijalni ili minorni trendovi * Varijacije Dauove teorije: Eliotova teorija talasa i teorija o Kondratiefovim talasima • Grafikon tačaka i simbola– konstruiše se primjenom pokazatelja za cjenovne promjene naviše i naniže (određuje se jedinica mjere za koju se evidentira promjena cijene nagore i nadole u grafikonu koji se konstruiše) • Candlestick grafikon (“svijeća grafikon”)– pravugaonik kroz koji prolazi vertikalna linija • Stvarni nasuprot simuliranim rezultatima akcija

31. Slika 19.2 Trendovi po Dauovoj teoriji Tri komponente kretanja cijene akcija. Primarni trend je rastući, ali intermedijarni trendovi dovode do kratkoročnih padova tržišta u trajanju od nekoliko nedelja. Dnevni minorni trendovi nemaju nikakav dugoročni uticaj na cijenu.

32. Slika 19.3 Dow Jones Industrial Averages u 1988.godini Nivo podrške – nivo cijene ispod koje je malo vjerovatno da će akcija ili indeks akcija pasti. Nivo otpora – nivo cijene iznad kojeg je malo vjerovatno da će akcija ili indeks akcija porasti (probijanje tačke otpora predstavlja bikovski signal – signal rastućeg tržišta).

33. Slika 19.4 Grafikon tačaka i simbola za tabelu 19.2 Slika nema vremensku dimenziju već jednostavno prikazuje značajna uzlazna ili silazna kretanja cijena akcija bez obzira na trenutak kada do njih dolazi. Podaci su izvedeni iz tabele 19.2 Signali za prodaju – nastaju kada cijena akcije probije pređašnje najniže vrijednosti. Signali za kupovinu – nastaju kada cijena akcije probije pređašnje najviše vrijednosti. Oblast zagušenja – horizontalni lanac simbola X ili O stvoren usljed nekoliko zaokreta cijena i one odgovaraju nivou podrške i nivou otpora.

34. Tabela 19.2 Kretanje cijene akcije u prošlosti Zvjezdice označavaju događaj poslije koga treba staviti novi simbol X ili O u grafikon. Krstići označavaju promjenu cijena nakon koje treba otpočeti novu kolonu simbola X ili O.

35. Slika 19.5 Grafikon tačaka i simbola za Atlantic Richfields Oblast zagušenja – horizontalni lanac simbola X ili O stvoren usljed nekoliko zaokreta cijena i one odgovaraju nivou podrške i nivou otpora.

36. Slika 19.6 Candlestick grafikon Pravugaonik je osjenčen – cijena je rasla tokom dana, pa dno pravugaonika predstavlja cijenu na otvaranju a vrh cijenu na zatvaranju. Pravugaonik nije osjenčen – cijena je pala tokom dana, pa dno pravugaonika predstavlja cijenu na zatvaranju a vrh cijenu na otvaranju. Vertikalne linije se pružaju od najviše do najniže dnevne cijene.

37. Slika 19.7 Stvarno i simulirano kretanje cijena akcija u periodu od 52 nedelje Studija Harry Robertsa (1959)

38. Slika 19.8 Stvarne i simulirane promjene -promjene cijena akcija u periodu od 52 nedelje Data mining – problem povezan sa tendencijom opažanja obrazaca tamo gdje oni ne postoje. Razumnost uočenog pravila trgovanja i vjerovanje da nešto što je bilo uspješno u prošlosti će biti i u budućnosti

39. Tehnički pokazatelji • Pokazatelji raspoloženja – cilj da odrede očekivanja različitih grupa investitora (npr. onih koji ulažu u investicione fondove, upućenih lica – insajdera ili specijalista sa NYSE) • Pokazatelji toka sredstava – mjere potencijal različitih grupa investitora u pogledu kupovine ili prodaje akcija sa ciljem predviđanja pritiska na cijene koji će izazvati ovi postupci • Pokazatelji tržišne strukture – prate cjenovne trendove i cikluse

40. Pokazatelji raspoloženja Trin Statistika-promet se koristi za mjerenje intenziteta tržišnog rasta ili pada (Broj hartija kojima je cena porasla/Broj hartija kojima je cena pala) (Promet hartijama kojima je cena porasla/Promet hartijama kojima je cena pala) ili: (Promet hartijama kojima je cena pala/Broj hartija kojima je cena pala) (Promet hartijama kojima je cena porasla/Broj hartija kojima je cena porasla) * Ako je Trin>1,0 ,to se smatra signalom opadajućeg (medveđeg) tržišta

41. Pokazatelji raspoloženja * Trgovina nepotpunim lotovima– teorija po kojoj neto kupovina malih investitora predstavlja opadajući (medveđi) signal za akciju • Indeks trgovine nepotpunim lotovima računa odnos kupovine prema prodaji nepotpunih lotova - Kada je odnos veći od 1,0-signal opadanja(“medveđi” signal) * Zasniva se na pretpostavci da mali investitori kupuju akcije nakon što se period rastućeg tržišta završio

42. Pokazatelji raspoloženja • Indeks povjerenja – odnos između prinosa na korporativne obveznice vrhunskog rejtinga i prinosa na obveznice srednjeg prinosa • Ovaj odnos će uvijek biti ispod 100%, a kada su trgovci obveznica optimistični u pogledu stanja u privredi, oni mogu zahtjevati manje premije za kreditni rizik obveznica nižeg ranga • Ovaj odnos, tj. indeks povjerenja će u tom slučaju težiti 100%

43. Pokazatelji raspoloženja • Put / Kol stopa– odnos između izdatih put-opcija i kol-opcija na određenu akciju • Obično se kreće oko 65% • Promjena stope (rast ove stope) može se tumačiti kao * signal pada– najveći broj tehničkih analitičara smatra da rast ove stope znak opšteg pesimizma i pada tržišta * signal rasta– kontraška investiciona strategija • Gotovinske pozicije otvorenih investicionih fondova – OIF imaju slabu sposobnost tržišnog tajminga, tj. oni postaju optimistički raspoloženi kada se rast tržišta već bliži kraju (kontraška stategija) • Niski gotovinski tokovi – “medveđi” signal • Visoki gotovinski tokovi – “bikovski” signal

44. Pokazatelji toka sredstava • Interes za prodaju na kratko- ukupan broj akcija koje su na tržištu trenutno prodate na kratko • Veliki interes za prodaju na kratko se tumači kao: • Bikovski signal (signal rasta) • Medveđi signal (signal pada) • Stanje na računima kod brokera • Investitori imaju pozitivan saldo na računima kod brokera kada planiraju investiranje u bliskoj budućnosti • Povećanje sredstava na računima se tumači kao simbol rasta

45. Pokazatelji strukture tržišta Pokretni prosjeci: • Prosječni nivo indeksa tokom određenog vremenskog intervala • Promjena cijene se tumači: • “Bikovski” signal- kada tržišna cijena akcije probije liniju pokretnog prosjeka • “Medveđi” signal- kada tržišna cijenaakcije padne ispod pokretnog prosjeka

46. Slika 19.10 Pokretni prosjek za Microsoft

47. Slika 19.11 Pokretni prosjeci

48. Struktura tržišta Širina: • Stepen do kojeg se kretanje širokih tržišnih indeksa odražava u kretanju cijena pojedinačnih akcija • Razlika između broja akcija kojima je porasla i kojima je pala cijena • Relativna snaga – skorije performanse određene akcije ili grane u poređenju sa performansama opšteg tržišnog indeksa

49. Tabela 19.4 Širina Kumulativna širina za svaki dan se dobija sabiranjem neto broja akcija čija cijena je porasla (ili pala) i kumulativne širine za prethodni dan. Smjer kretanja kumulativne serije se koristi za otkrivanje opštih trendova na tržištu. Ako je broj akcija kojim je cijena porasla mnogo veći od broja akcija čija cijena je pala, tržište se smatra snažnim zato što je rast široko rasprostranjen.

50. Slika 19.12 Kumulativna razlika u prinosima pređašnjih najuspešnijih i najneuspješnijih akcija u narednim mjesecima Grafikon pokazuje kumulativnu razliku u prinosima između 10% uzorka koji čine akcije sa najvišim prinosima u polaznom periodu i 10% akcija sa najnižim prinosima u polaznom periodu. Početni uzlazni trend znači da najuspješnije akcije nastavljaju nadmašivati gubitnike iz početnog perioda, a kasniji pad (nakon godine dana) znači da su akcije koje su po inerciji ostvarivale abnormalne prinose sada doživjele zaokret.