1 / 46

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

MEĐUNARODNA EKONOMIJA. Seminar 2: Povijesni razvoj teorija vanjske trgovine Obvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. izdanje 17. - 49. str. Pregled seminara. Merkantilizam Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda

brianna-meyer
Download Presentation

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. MEĐUNARODNA EKONOMIJA Seminar 2: Povijesni razvoj teorija vanjske trgovine Obvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. izdanje 17. - 49. str.

  2. Pregled seminara • Merkantilizam • Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha • Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda • Određivanje apsolutnih i komparativnih prednosti • Ricardova teorija komparativnih prednosti (konstantni prinosi) • Zadatak za vježbu • Kviz

  3. Merkantilizam (1400.-1800.) • Zemlja će se obogatiti ako ima veći izvoz od uvoza • Višak izvoza nad uvozom dovodi do priljeva zlata • Bogatstvo nacije se mjeri zalihama zlata • Nacija ostvaruje korist na teret ostalih (ekonomski nacionalizam)

  4. Teorija apsolutnih prednosti Adama Smitha • Adam Smith:” Bogatstvo naroda”, 1776. • Kritika merkantilističkog pogleda: ograničavanje uvoza i poticanje izvoza • Prednosti međunarodne podjele rada i specijalizacije. • Apsolutne prednosti (prirodne ili stečene) • Laissez-faire politika – ekonomski liberalizam Adam Smith (1723.-1790.)

  5. Adam Smith (1776.) “Wealth of nations”

  6. Postavke A.Smitha • Domaća proizvodnja je izvor bogatstva, a ne akumuliranje zlata • Troškovi zavise od količine rada potrebne za proizvodnju robe • Rad je perfektno mobilan unutar zemlje, ali je imobilan između zemalja • Koristi od trgovine proističu iz korištenja apsolutnih prednosti

  7. Definicija apsolutnih prednosti • Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kaže se da ona ima APSOLUTNU PREDNOST u proizvodnji te robe • Efikasnost proizvodnje mjeri se utroškom rada u proizvodnji jedinice proizvoda • Zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji nekog dobra ako za njegovu proizvodnju troši manje rada

  8. Produktivnost rada Q/L • Produktivnost (proizvodnost) rada Q/L • Definicija pojma Q/L - pokazuje koliko se jedinica nekog dobra može proizvesti korištenjem jedne jedinice rada (L) u proizvodnji dobra

  9. Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda • David Ricardo: Načela političke ekonomije i oporezivanja, 1817. • Zemlja će se specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog dobra u kojem je relativna produktivnost rada (Q/L) veća • Apsolutna manjkavost - situacija u kojoj zemlja nema apsolutnu prednost ni u jednom dobru David Ricardo (1772.-1823.)

  10. David Ricardo (1817.) “The principles of political economy and taxation”

  11. Primjer odvjetnika i tipkačice • Odvjetnik ima apsolutnu prednost i u pravu i u tipkanju. Tipkačica ima komparativnu prednost u tipkanju, a odvjetnik u pravu • Odvjetniku se, unatoč apsolutnoj manjkavosti tipkačice, isplati angažirati ju u tipkanju kako bi se mogao posvetiti odvjetničkim poslovima *Pretpostavka: sat rada odvjetnika je bitno skuplji od sata rada tipkačice

  12. Pretpostavke Ricardove teorije komparativnih prednosti • 2 zemlje i 2 dobra, jedan proizvodni faktor rad • Slobodna trgovina među zemljama • Savršena mobilnost rada unutar zemlje; imobilnost rada među zemljama • Konstantni troškovi proizvodnje • Nepostojanje transportnih troškova • Nepostojanje tehnoloških promjena • Radna teorija vrijednosti

  13. Tehničko ograničenje proizvodnje - tehnički koeficijent rada dobra X - tehnički koeficijent rada dobra Y - količina dobra X - količina dobra Y - ograničenje rada (radne snage)

  14. Odnosi razmjene (Terms of Trade) • Odnosi razmjene (TOT- Terms of Trade) – jednaki su • tehničkim koeficijentima proizvodnje i MRT • Područje obostrano probitačne razmjene formira se • između odnosa cijena u zemljama

  15. Ograničenja Smithove i Ricardove teorije • Zajednička slabost – određivanje cijena i razmjena među zemljama promatraju se isključivo s aspekta ponude • U analizi razmjene i u proizvodnji koristi se samo jedan proizvodni faktor – rad (L)

  16. Teorija komparativnih troškova • Formulirana od strane D. Ricarda • Bazirana na teoriji komparativnih prednosti • Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u proizvodnji dobara (L/Q)

  17. Primjeri za vježbu • Cilj primjera za vježbu: • Prepoznati apsolutne prednosti zemalja • Prepoznati komparativne prednosti zemalja • Odrediti odnose razmjene (px/py) • Odrediti specijalizaciju svake zemlje i ukupnu razinu proizvodnje nakon specijalizacije

  18. Zadatak 1.1 Prije specijalizacije • Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (8>3) • Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (5>2) • Odnosi razmjene:

  19. Nakon specijalizacije • Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi doda- • tne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u • proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X) • Ukupna količina proizvodnje nakon specijalizacije je veća negoli • prije specijalizacije (16+10>11+7)

  20. Zadatak 1.2. Prije specijalizacije • Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (8>4, 7>6) • Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X (8/4>7/6) • Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y • Odnosi razmjene:

  21. Zadatak 1.2. Nakon specijalizacije • Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi • dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala • u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X) • Ukupna količina proizvodnje nakon specijalizacije je veća • ( 16+12>12+13)

  22. Zadatak 1.3. Prije specijalizacije • Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (9>2) • Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X (9/2>10/10) • Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y • Odnosi razmjene:

  23. Zadatak 1.3. Nakon specijalizacije • Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi • dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala • u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X) • Ukupna količina proizvodnje nakon specijalizacije je veća • (18+20>11+20)

  24. Zadatak 1.4. Prije specijalizacije • Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (6>3, 8>4) • Komparativne prednosti je nemoguće odrediti (3/6=4/8) • Nema motiva za razmjenom niti specijalizacijom jer su odnosi razmjene jednaki

  25. Ricardova teorija komparativnih prednosti (konstantni prinosi) • Resursi su perfektni supstituti (upotrebljavaju se u fiksnim proporcijama) pri proizvodnji oba proizvoda • Resursi su homogeni (iste kvalitete) • Povrat ulaganja je konstantan za oba proizvoda

  26. Zadatak 1.5. • Ako zemlja A imaposjeduje 10 jedinica rada, a zemlja B 15 jedinica rada: • odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja • odredite oportunitetne troškove i granične stope tranformacijezemalja • c) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju probitak od bilateralne razmjene

  27. Zadatak 1.5. d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uzdana ograničenja f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje(Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih g) što su to uvjeti razmjene i kako određuju mogućnost razmjene za zemlje A i B?

  28. Zadatak 1.5. • Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (8>2) • Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (6>4) • Komparativne prednosti nije potrebno određivati • b)

  29. Zadatak 1.5. c) Područje obostrano probitačne razmjene Y Područje autarkije zemlje B Područje obostrano probitačne razmjene 3 2 1 Područje autarkije zemlje A X 0 2 1 3

  30. Zadatak 1.5. d) Y Y 90 Zemlja A Zemlja B 60 40 30 X 0 X 40 80 0 30

  31. Zadatak 1.5. e,f) Max. količine proizvodnje F (80,90) – Ricardova točka (specijalizacija prema komparativnim prednostima) I (30,40) – točka inverzne specijalizacije E – proizvodnja (potrošnja) u situaciji autarkije

  32. Zadatak 1.5. Y 160 G 130 120 F(80,90) 90 80 E 40 I(30,40) H 0 X 30 40 110 80 120

  33. Zadatak za vježbu 1. • Ako Francuskaposjeduje 100jedinica rada, a Švicarska80jedinica rada: • odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja • odredite oportunitetne troškove i granične stope tranformacijezemalja • c) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju probitak od bilateralne razmjene

  34. d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uzdana ograničenja f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje(Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih g) Što je Pareto efikasnost, navedite primjer

  35. -Kviz-

  36. 1. U međunarodnoj razmjeni, teorija komparativnih prednosti formulirana je od: • Fiziokrata • Merkantilista • Adama Smitha • Davida Ricarda

  37. 2. Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga zemlja ona ima u proizvodnji te robe: • apsolutnu prednost • komparativnu prednost • leontijevljev paradoks • ni jedno prije navedeno

  38. 3. U Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti cijene su određene: • ponudom • potražnjom • ponudom i potražnjom • krivuljama recipročne potražnje

  39. 4. Merkantilisti su vjerovali: • Da slobodna trgovina donosi koristi nauštrb druge zemlje • Da je pri razmjeni najbolje održavanje trgovačkog deficita • Da država ne bi trebala utjecati na slobodnu razmjenu • Da je akumuliranje zlata štetno za zemlju

  40. 5. Koje od navedenog nisu pretpostavke Ricardove teorije: • U proizvodnji se korist jedan proizvodni faktor rad • Pretpostavka je da nema transportnih troškova • Tehnologija je identična u zemljama • Ukusi su identični u zemljama

  41. 6. Ako zemlja A ima apsolutne prednosti u proizvodnji dvaju dobara naspram zemlje B i ako apsolutne prednosti nisu iste za oba dobra, tada: • Zemlja A ima komparativne prednosti u oba dobra • Zemlja B ima apsolutnu prednost u jednom dobru • Zemlja A ima komparativnu prednost u jednom dobru • Ne može doći do obostrano probitačne razmjene

  42. 7. Ako zemlja A ima apsolutnu prednosti u jednom dobru, a zemlja B u nekom drugom dobru, tada: • komparativna je prednost ista kao i apsolutna • neće biti dobitaka od trgovine • komparativne prednosti se ne trebaju određivati • ništa od navedenog

  43. 8. Ako dvije države imaju isti oportunitetni trošak za dva dobra, tada: • nijedna nema apsolutnu prednost ni u jednom od dobara • jedna država ima komparativnu prednost u jednome dobru • razmjena će se odvijati pod povoljnim uvjetima razmjene • nijedna nema komparativnu prednost ni u jednom od dobara

  44. 9. • Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 2X • Ako A razmjeni 6X za 12Y s B, B ima korist od 2X • Ako A razmjeni 6X za 18Y s B, B ima korist od 1X • Niti jedno od navedenog

  45. 10. • Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 3X • Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 5X • Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 1X • Niti jedno od navedenog

  46. Pitanja?

More Related