Download
1 / 20
200 likes | 337 Views
III SAVJETOVANJE CG KO CIGRE. TRŽIŠTE POMOĆNIH USLUGA - Zoran Radulovi ć, dipl.el.ing -. Budva, maj 2013. godine. Definicija pomoćnih usluga.
E N D
III SAVJETOVANJE CG KO CIGRE TRŽIŠTE POMOĆNIH USLUGA- Zoran Radulović, dipl.el.ing - Budva, maj 2013. godine
Definicija pomoćnih usluga • ENTSO-E Operation Handbook: Pomoćne usluge sistema su interkonekcijske pogonske usluge prepoznate kao neophodne za osiguranje prenosa električne energije između naručilaca i isporučilaca (na nivou prenosa), a koje je davalac usluge prenosa dužan uključiti u nadoknadu za slobodan pristup prenosnoj mreži. • Cilj rada je upoznavanje s osnovnim karakteristikama liberalizovanog tržišta električne energije, a posebno s problemima koji se javljaju pri definisanju, primjeni, mjerenju i vrednovanju pomoćnih usluga sistema • Pomoće usluga sistema nisu univerzalne i svaka zemlja ih prilagođava specifičnostima svog elektroenergetskog sistema
Pomoćne usluge u Crnoj Gori • Pod pomoćnim uslugama u Mrežnom kodeksu Crne Gore se podrazumjevaju: • regulacija sistemske frekvencije • kontrola reaktivne snage i naponskih prilika • ponovno uspostavljanje sistema nakon raspada.
Regulacija aktivne snage i frekvencije Ostvaruje se u okviru: primarne, skundarne i tercijarne regulacije. Primarna regulacije: • Trenutno djelovanje turbinskih regulatora brzine obrtanja • Svaki operator sistema je dužan da obezbijedi opseg primarne regulacije u svojoj oblasti upravljanja • Pružaju je sve proizvodne jedinice
Regulacija aktivne snage i frekvencije Sekundarna regulacije: Automatska Djeluje u roku od 30 sekundi Minimalni opseg rezerve se određuje po formuli: R – preporuka za rezervu u MW Lmax – maksimalno planirano opterećenje za određeno razdoblje a=10 MW i b=150 MW
Regulacija aktivne snage i frekvencije Tercijarna regulacija: • Kada je opseg sekundarne regulacije već iskorišćen • Naziva se još i petnaestominutna rezerva Vrši se: • Uključenjem i isključenjem proizvodnih jedinica • Redistribuiranjem proizvodnje generatora • Promjenom programa razmjene snage • Regulacijom opterećenja
Osiguravanje usluge Osiguravanje usluge regulacije frekvencije: • Obaveza proizvođača tj. uslov priključka na mrežu • Potpisivanjem bilateralnih ugovora s proizvođačem • Osiguranjem regulacione rezerve kroz tendersku metodu • Osiguranje regulacione rezerve na otvorenom tržištu u realnom vremenu
Osiguravanje usluge Ekonomski faktori koji imaju uticaja na tržište regulacije frekvencije: • Trajanje ugovora • Učestalost provjeravanja stalnih potreba za regulacijom • Maksimalna cijena • Otvorenost tržišta • Optimizacija
Sekundarna regulacija u Crnoj Gori • Do otvaranja tržišta, cijene pružanja ove usluge biće regulisana • Plaćanje se vrši samo na ime raspoloživosti kapaciteta • Nabavka ove osluge • Nadoknađuje se kroz tarifu za koriscenje prenosnog sistema
Tercijarna regulacija u Crnoj Gori • Odgovara snazi najveće proizvodne jedinice u sistemu • Pruža se na ime raspoloživosti i korišćenja • Način nabavke • Regulisana cijena do otvarnja tržišta • Plaćanje
Regulacija napona i reaktivne snage Glavni regulacioni resursi: • Sinhrone mašine • Otočni kondenzatori i reaktori • Redni kompenzatori • Regulacioni transformatori • Statički kompenzacioni sistemi
Troškovi usluge Troškovi zavise od kompenzacionih uređaja, odnosno od prirode opterećenja. Na troškove utiču i sljedeći faktori: • Reaktivnu snagu nije isplativo prenositi na velike udaljenosti • Sistem sam troši snagu, pa je potrebno kontrolisati napon u cijelom sistemu • Ponekad je potrebno u istom danu proizvoditi ili trošiti reaktivnu snagu na nekoj lokaciji u sistemu • EES zahtijeva izvore reaktivne snage koji premašuju očekivane iznose potrošnje
Nadoknada troškova Postoje dva osnovna pristupa: • Plaćanje na temelju regulacionog opsega – generator plaćen za definisani regulacioni opseg dužan je slijediti naloge operatora, inače plaća penale za neisporučenu reaktivnu energiju • Plaćanje za stvarno proizvedenu/potrošenu reaktivnu energiju putem određivanja trenutne ili tržišne cijene. Generatoru se plaća za onu reaktivnu energiju koju je proizveo ili potrošio, ali ne postoje penali u slučaju nepoštovanja naloga operatora
Nadoknada troškova Prvi pristup: • Bez nadoknade • Fiksna nadoknada za regulacioni opseg • Određivanje cijene reaktivne snage putem aukcije • Određivanje cijene putem definisanja fiksnih i varijabilnih troškova proizvodnje/potrošnje reaktivne snage
Nadoknada troškova Drugi pristup: • Bez nadoknade • Nadoknada za oportunitetni trošak • Određivanje cijene reaktivne snage putem aukcije • Objava cijene reaktivne snage unaprijed
Prepreke u razvoju tržišta Neke od prepreka za razvoj potpuno konkurentnog tržišta: • Usluga regulacije reaktivne snage mora se pružati lokalno • Cjenovni diktat • Pod pomoćne usluge ne spada reaktivna snaga proizvedena u statičkim uređajima za kompenzaciju (kondezatorske baterije, prigušnice, SVC uređaji) • Dugoročni ugovori o napajanju reaktivnom snagom mogli bi značajno smanjiti pojavu tržišne moći i spriječiti proizvođače da reaktivnu snagu prodaju po cijenama većim od graničnih
Pokretanje iz beznaponskog stanja • Vraćanja sistema u normalno pogonsko stanje iz stanja potpunog ili djelimicnog raspada • Potreba elektrana za energijom da bi pokrenule proizvodnju se ostvaruje pomoću malih agregata (dizel ili gasni) • Strateška respodjela elektrana koje imaju mogućnost pokretanja iz beznaponskog stanja • Ekonomska i socijalna opravdanost ulaganja u ovu uslugu • Koriste se hidroelektrane i gasne elektrane
Primjena • Operator nije dužan nuditi ovu usluga • Troškovi ove usluge su mali u odnosu na troškove proizvodnje energije • Operator podstiče konkurenciju na tržištu time što navodi uslove za: brzinu odziva, max i min proizvodnju P i Q, kao i mogućnost regulacije frekvencije i napona • Nerazvijenost potpuno konkurentnog tržišta • Jedan od uslova koji mora ispuniti elektrana da bi se spojila na mrežu
Zaključak • Cilj ovog rada je upoznavanje s osnovnim karakteristikama liberalizovanog tržišta električne energije, a posebno s problemima koji se javljaju pri definisanju, primjeni, mjerenju i vrednovanju pomoćnih usluga sistema • Treba uzeti u obzir veličinu i posebnosti crnogorskog sistema i primijeniti onaj model koji neće dovesti do stvaranja monopola, ili s druge strane povlačenja davaoca usluga s tržišta, nedostatka kapaciteta i previsokih cijena. • Samo tržište teško može ispuniti te zahtjeve pa je potrebno daregulatorna tijela donesu odgovarajuće uredbe.
