1 / 41

POSEBNE POPULACIJSKE SKUPINE

POSEBNE POPULACIJSKE SKUPINE. Mr. Lovorka Bilajac, dipl.sanit.ing. muškarci. spol. žene. Dob malog djeteta. školska dob. Dojenačka dob. dob. Starija dob. mladi. Srednja ili odrasla dob. Karakteristike populacijskih skupina.

braith
Download Presentation

POSEBNE POPULACIJSKE SKUPINE

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. POSEBNE POPULACIJSKE SKUPINE Mr. Lovorka Bilajac, dipl.sanit.ing.

  2. muškarci spol žene Dob malog djeteta školska dob Dojenačka dob dob Starija dob mladi Srednja ili odrasla dob

  3. Karakteristike populacijskih skupina • Prisustvo većeg rizika za nastanak određenih bolesti, oštećenja ili smrti u odnosu na prosječan rizik cjelokupne populacije • Cilj ZZ je što ranija intervencija (prije pojave bolesti) čimbenici rizika moraju se što ranije uočiti kako bi se u potpunosti mogli ukloniti ili ublažiti njihovo djelovanje.

  4. TRUDNICE • Niz fizioloških promjena u organizmu trudnice koji utječu na zdravlje majke i intrauterini rast i razvoj djeteta • Preduvjeti za zdravu trudnoću ovise o nizu čimbenika (medicinskih i nemedicinskih) • Povoljne socijalno gospodarske prilike i prosvjećenost stanovništva značajno doprinose sigurnom majčinstvu. • Međutim, određene bolesti koje mogu nastati vezano uz trudnoću i ugroziti zdravlje majke te rast i razvoj ploda zahtijevaju i specifične mjere zdravstvene skrbi

  5. ANTENATALNA SKRB • Skrb za majku i dijete u trudnoći (djelatnost ZZ žena i patronažna skrb na primarnoj razini) • Uloga patronažne sestre u zdravstvenom prosvjećivanju i savjetovanju trudnica • Cilj: održavanje normalne zdrave trudnoće i ploda

  6. PARTALNA SKRB • skrb za majku i dijete tijekom poroda (bolničko rodilište – osoblje i suvremena tehnologija) • Prehrana dojenčeta – dojenje- razvija otpornost organizma prema različitim bolestima, sprečavanje anemije, uzimanje optimalne količine hrane koja je dovoljna za rast.

  7. POSTPARTALNA SKRB Skrb za majku i dijete nakon poroda • u rodilištu treba utvrditi moguće komplikacije poroda i patološke procese te započeti njihovo zbrinjavanje. Nakon otpusta kući – posjet patronažne sestre • Mjera uspješnosti cjelokupne perinatalne zaštite je perinatalna (mrtvorođenost i smrtnost djece do 7 dana) i maternalna smrtnost (nije dovoljna mjera za razvijene sustave prevencija). Umiranje trudnice i rodilje najčešće je posljedica infekcije, krvarenja i eklampsije, zatim drugih rjeđih komplikacija….u RH 5-10 žena na 100 000 poroda godišnje.

  8. ZZ žena vezana uz funkciju materinstva dio je sveukupne perinatalne zaštite, jer predstavlja cjelokupnu skrb za zdravlje majke i zdravlje djeteta od začeća tijekom trudnoće i poroda te određeno razdoblje nakon poroda. • Jedan je od osnovnih preduvjeta osiguranja biološke i reprodukcijske snage naroda.

  9. DOJENČAD I MALA DJECA • Promicanje zdravlja, praćenje rasta i razvoja djece, te liječenje i rehabilitacija bolesnih i onesposobljenih. • Ambulante za zaštitu zdravlja djece (pedijatrijske ambulante, obiteljski liječnik -15%djece)

  10. DOJENČAD I MALA DJECA • Sistematski pregledi – rano otkrivanje eventualnog poremećaja omogućava brzo poduzimanje mjera za liječenja i rehabilitaciju te osiguranje normalnog psihofizičkog razvoja • Mortalitet dojenčadi- pokazatelj ZZ i socijalno- gospodarskih i kulturalnih prilika u zemlja(u RH 8 dojenčadi na 1000 živorođenih)

  11. DOJENČAD I MALA DJECA • Uzroci smrti u dojenačkoj dobi: preuranjeni porodi i posljedična nezrelost, a zatim prirođene anomalije • U dobi od 1 do 4 godine uz prirođene anomalije , važan uzrok smrti su ozljede.

  12. PREDŠKOLSKO RAZDOBLJE • Od rođenja do polaska u školu • Karakteristike: intenzivan rast i razvoj Prilagodba je teška za : • Djecu iz preuranjenih poroda • Djecu s ozljedama ili drugim poremećajima iz perinatalnog razdoblja • Djecu s kongenitalnim malformacijama ili deformitetima • Djecu s drugim bolestima i poremećajima koji onemogućavaju normalan fizički, psihički i socijalni razvoj djeteta

  13. ŠKOLSKA DJECA • 6 – 18 godina života • WHO definira razdoblje od 10.-e do 19.-e ili 20.-e

  14. Rast i razvoj, spolno i psihičko sazrijevanje zahtijevaju specifične mjere zdravstvene zaštite • važan utjecaj škole na zdravlje • zdravlje se doživljava kao nešto što je samo po sebi razumljivo.

  15. Zaštita zdravlja školske populacije • sistematski pregledi u cilju praćenja rasta i razvoja • skrining (ciljani pregled) u svrhu ranog otkrivanja bolesti i oštećenja posebno onih organskih sustava i funkcija koji su vezano uz dob i proces školovanja podložniji patološkim promjenama poput poremećaja vida, sluha, mišićnokoštanog sustava, posljedica nepravilne ili nedostatne prehrane

  16. Zaštita zdravlja školske populacije • promicanje zdravih načina življenja kao što su nepušenje, pravilna prehrana i tjelovježba, primarna prevencijom bolesti ovisnosti • savjetovanjima u cilju osiguranja optimalnih uvjeta školovanja uz suradnju nastavnog osoblja • provode se individualni razgovori i savjetovanja u slučajevima razvojnih problema, poremećaja psihičkog zdravlja, neuspjeha u školi, pogrešnog izbora zanimanja, o spolnosti, međuljudskim odnosima i drugim problemima specifičnim za odrastanje i sazrijevanje

  17. Zaštita zdravlja školske djece i mladih od društvenog je značaja: • čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine temelj je zdravlja u odrasloj dobi, stjecanje pravilnih životnih navika (prehrana, tjelesna aktivnost) otklanjaju neke od čimbenika rizika za nastanak nekih kroničnih nezaraznih bolesti, očuvanje mentalnog zdravlja, smanjenje konzumacije alkohola, pušenje cigareta i upotrebe drugih sredstava ovisnosti – kvalitetniji i kreativniji život

  18. ADOLESCENTI • Prijelazno razdoblje između djetinjstva i odrasle dobi • Zdrava populacijska skupina – specifična smrtnost u toj dobi je niska • Glavni uzroci smrti su nesreće Poteškoće : • U odnosu s odraslima • U traženju identiteta • Problemi vezani uz seksualni život

  19. Mladi – “young people” • Mladost je definirana do 25 godina života zbog produljenog školovanja i ekonomske ovisnosti o roditeljima • Zasebna demografska skupina- 30% ukupnog stanovništva • Čuvanje i unapređenje zdravlja ove populacijske skupine temelj je zdravlja u odrasloj dobi • Stjecanje pravilnih životnih navika, (prehrana, tjelesna aktivnost) otklanjaju neke od čimbenika rizika za nastanak nekih kroničnih nezaraznih bolesti, očuvanje mentalnog zdravlja, smanjenje konzumacije alkohola i upotrebe drugih sredstava ovisnosti- kvalitetniji i kreativniji život

  20. Školska djeca i mladi često se opisuju kao najzdraviji dio populacije, ali…. • Istraživanje koje je proveo Blum (1991)- sve veći obuhvat školovanjem, pogotovo kod djevojaka utjecao je na promjene kod adolescenata. Dvije skupine problema se javljaju: 1.zdravstveni problemi vezani uz reproduktivno zdravlje: predbračni seksualni život, upotreba kontracepcije, adolescentne trudnoće, porođaji, abortusi, spolno prenosive bolesti….i 2. upotreba sredstava koja izazivaju ovisnosti

  21. STUDENTI • Posebna populacijska skupina???? • Promjene u načinu života, odlazak od roditelja, novi prijatelji, novi način prehrane, raspolaganje s novcem….studij…važno je postići ravnotežu između rada i odmora, druženja i samoće. Učenja, izlazaka,… • Najčešća stanja bolesti kod studenata su: akutne respiratorne bolesti (kratko traju, ali ako su učestale mogu utjecati na radnu sposobnost)

  22. SREDNJA ILI ODRASLA DOB • Razdoblje punog razvoja ličnosti karakterizirana relativno stabilnim ponašanjem Mogući problemi • Nedovoljno iskustvo i nesigurnost u ranom odraslom razdoblju kada se osniva obitelj i osamostaljuje na poslu • Problem nezaposlenosti • Osjećaji promašenosti i depresije u slučaju loše prilagodbe na obveze u vlastitom životu • U zreloj odrasloj dobi počinju i manifestacije nekih kroničnih bolesti te problemi vezani uz menopauzu u žena • Problemi vezani uz pretjerano pijenje alkohola, pušenje ili druge ovisnosti

  23. SREDNJA ILI ODRASLA DOB • Praćenje vlastitog zdravstvenog stanja i prepoznavanje početnih znakova bolesti • Pojava prvih značajnijih zdravstvenih tegoba (počinju se manifestirati kronične bolesti, često one koje su posljedica nezdravog načina života)

  24. RADNICI Zdravstvena zaštita radnika usmjerena je na očuvanje fizičkog i duševnog zdravlja te socijalne sigurnosti u odnosu na radno okruženje te obuhvaća: • razradu programa prevencije bolesti uzrokovanih okolišnim čimbenicima • programa prevencije ozljeda na radu • programa prevencije profesionalnih bolesti koje nastaju kao posljedica rizičnih čimbenika vezanih uz radni proces.

  25. RADNICI • Ukoliko je radnik zaposlen na poslovima s posebnim uvjetima rada u određenim vremenskim razmacima reguliranim propisima zaštite na radu potrebno je provoditi periodične preglede. • U medicini rada provode se i pregledi prema određenim pravilnicima i za koje je potrebna posebna suglasnost(npr. za držanje i nošenje oružja) te konzilijarni pregledi radi utvrđivanja profesionalnih bolesti

  26. STARIJE OSOBE • Starost je normalno fiziološko ljudsko stanje • Vodeće bolesti koje smanjuju funkcionalnu sposobnost starijih osoba su one mišićno-koštanog sustava, cirkulacijskog i probavnog sustava. • zdravstvena zaštita se u svom djelovanju bazira na primjenu preventivnih zdravstvenih mjera i određenih mjera promicanja zdravlja u starijih.

  27. STARIJE OSOBE Od preventivnih zdravstvenih mjera mogu se izdvojiti: • savjetovanja određenih rizičnih skupina starijih vezana uz najučestalije kronične bolesti • poticanje kućnog liječenja, njege i rehabilitacije u okviru obiteljske medicine • prevencija gripe i tetanusa • prevencija kućnih infekcija u domovima umirovljenika i zavodima za socijalno-zdravstvenu zaštitu starijih osoba.

  28. STARIJE OSOBE • Mjere promicanja zdravlja starijih vezane su uz pozitivno zdravstveno ponašanje i promjenu određenih stavova i navika kojima se može utjecati na produljenje životnog vijeka i poboljšanje kvalitete života u srednjoj i dubokoj starosti: mjere zdrave prehrane, tjelovježba prilagođena dobi i mogućnostima, nepušenje i umjereno trošenje alkohola te savjeti o prevenciji ozljeda.

  29. KRONIČNI BOLESNICI • populacijska skupina vezana uz povećane specifične zdravstvene potrebe • kronične nezarazne bolesti - nemaju jednog, jasno definiranog uzročnika nego u razvoju bolesti sudjeluje veći broj čimbenika. • Međusobno djelovanje nasljednih čimbenika, štetnih čimbenika iz okoliša, životnog i radnog okružja, ponašanja isprepleteno je pa govorimo o multifaktorijalnoj etiologiji. • najbrojnije su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti te maligne novotvorine. One čine preko 70% svih uzroka smrti, a značajan su uzročnik pobola, invaliditeta i privremene ili trajne nesposobnosti za rad

  30. Javnozdravstveni pristup kod kroničnih bolesti karakterizira • promicanje zdravog načina življenja u zdravoj populaciji • provođenje mjera za rano otkrivanje bolesti u rizičnoj populaciji • liječenje oboljelih • rehabilitacija • samozaštita • suzaštita Značajke javnozdravstvenog pristupa kod kroničnih bolesti su da se intervenira u zdravoj populaciji, ali i u svakoj fazi bolesti da bi se zaustavilo napredovanje bolesti, onesposobljenost i odgodile komplikacije te maksimalno očuvala kvaliteta života.

  31. Umirući bolesnici (terminalna skrb) • Umiranje kod kuće ????? • U suvremeno vrijeme, pojavom novih ekonomskih i sociokulturnih odnosa, sa stalnim povećanjem dostupnosti zdravstvenih ustanova, osobito u velikim gradovima, umiranje kod kuće postaje gotovo iznimka.

  32. Umirući bolesnici (terminalna skrb) U RH postotak umrlih kod kuće značajno se razlikuje po općinama i županijama ,a razlike u postotku umrlih kod kuće ne ovise samo o uzrocima smrti (dijagnozama) već i: • o razvijenosti zdravstvenih službi na pojedinim regijama, dostupnosti zdravstvenih i socijalnih ustanova za umiruće, • o uvriježenim načinima rješavanja pojedinih zdravstvenih problema u pojedinim regijama, o uvriježenosti “odabira” mjesta umiranja • o različitim stavovima zdravstvenih radnika te pučanstva pojedinih regija prema mjestu umiranja od pojedinih bolesti, • o sociokulturnom odnosu prema mjestu umiranja na određenom području, itd.

  33. Umirući bolesnici (terminalna skrb) Zdravstvena zaštita, osobito primarna ima posebno značajnu ulogu u zbrinjavanju umirućih pacijenata: • Osobe koje žele umrijeti kod kuće, ili nemaju druge mogućnosti umiranja ne smiju trpjeti bol i patnju. • Liječenje bolesti koja je uzrok umiranja mora se provoditi sve dok za to postoji znanstveno dokazana medicinska opravdanost. • Simptome bolesti treba olakšati ili ukloniti odgovarajućom terapijom. • Obitelj treba hrabriti i potpomagati da se pravilno brinu o umirućemu.

  34. Umirući bolesnici (terminalna skrb) • Dobro organizirana zdravstvena zaštita, osobito primarna, uz dobro organiziranu palijativnu skrb u zajednici, edukaciju i potporu obitelji, društvenu i medicinsku za umirućega i njegovu obitelj jedina su rješenja ovog problema.

  35. “ZATVORENE SKUPINE” • Vojnici, pomorci- povećani rizik od pojave i prenošenja nekih bolesti (npr. epidemija sifilisa 1995. godine) • Sportaši - kontrolni sistematski pregledi, specijalistička i subspecijalistička skrb • Etničke skupine – npr. Romi

  36. Socijalne skupine • SIROMAŠNI • Siromaštvo je nemogućnost postizanja minimalnog životnog standarda u danim prilikama. • Granica koja dijeli siromašne od drugih je različita za različite zemlje i prilike. • Najteži oblik siromaštva je bijeda, koji se smatra socijalno-patološkim procesom jer ugrožava temeljne funkcije čovjeka. • zarazne bolesti, akutne nezarazne, kronične nezarazne, nasljedne, degenerativne

  37. Socijalne skupine • Pokušaji izravnog rješavanja problema siromaštva pomaganjem sa strane, a bez općeg društvenog i međunarodnog napretka ne daju dobre rezultate iz više razloga: • Sredstva za pomoć daju uglavnom srednje razvijeni a ne najbogatiji, što umanjuje količinu ovih sredstava, pritom usporavajući razvoj onih koji daju pomoć, • Dio sredstava propada u neracionalnoj potrošnji, • Pomoć ponekad ne djeluje poticajno i pogoršava stanje zbog oslanjanja na druge, • Pomoć se često dijeli moćnima koji već imaju: malo za žene, djecu i starce a više na muškarce, bogatije, lokalne vođe i administraciju koja dijeli pomoć, itd.

  38. Socijalne skupine • Rješenja su u uravnoteženom razvoju društva u cjelini u razvijanju proizvodnje i obrazovanja, organizaciji obespravljenih i siromašnih i razvoju pravedne socijalne politike u društvu.

  39. Socijalne skupine • NEZAPOSLENI • Utjecaj na zdravstveno stanje osobe i njegove obitelji putem snižavanja životnog standarda. Posljedice mogu biti u početku stres uz zanemarenu brigu za zdravlje, neredovitu prehrana, higijenu, povećava se štetno zdravstveno ponašanje- opijanje,intenzivno pušenje, uzimanje lijekova,… • A nakon toga može doći i do duševnih bolesti.

  40. “NEDOSTUPNE POPULACIJSKE SKUPINE” – SOCIJALNO ISKLJUČENE SKUPINE • Beskućnici- socijalno najisključenija skupina, no većina njih u Hrvatskoj ipak je uključena u sustav socijalne skrbi(70%), • Prisutne se različite bolesti, kriminal, nasilje, ovisnosti,… • Mladi koji napuštaju školovanje

  41. kraj

More Related