1 / 39

Priručnik za pravilno pisanje Mijo Lončarić, Ante Bičanić (2000) Marković Rebeka 0614320

Priručnik za pravilno pisanje Mijo Lončarić, Ante Bičanić (2000) Marković Rebeka 0614320 rebeka.markovic@edu.uni-graz.at.

brielle
Download Presentation

Priručnik za pravilno pisanje Mijo Lončarić, Ante Bičanić (2000) Marković Rebeka 0614320

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Priručnik za pravilno pisanje Mijo Lončarić, Ante Bičanić (2000)Marković Rebeka0614320rebeka.markovic@edu.uni-graz.at Karl – Franzens – Universität Graz, Institut für SlawistikSo Se 2010, Sprachwissenschaftliches SE (B/K/S) (Empfehlungen)O. Uni. – Prof. Dr. Mag. Branko Tošović

  2. Sadržaj • o Autorima • suglasnici č, ć, dž i đ • alternacija suglasnika i samoglasnika • pravopisni znakovi • kratice • veliko i malo početno slovo

  3. o Autorima • Mijo Lončarić: 01.09.1914 • hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i njemački jezik • kajkavsko narječje i leksikografija • Kajkavsko narječje • Ante Bičanić: • Hrvatski školski rijčnik • Riječi hrvatske 8 • Priručnik za pravilno pisanje

  4. Suglasnici č, ć, dž, đ • suglasnik č 1. osnova završava na -k a) vokativ jednine imenica m.r. s nastavkom -e: pjesnik  pjesniče b) prezent na -em, -eš, -e, … glagola na -kati i -ći: plakati  plačem, plačeš, plače, … c) u 2 i 3 licu jed. aorista glagola na -ći: dovući – prema dovukoh  dovuče d) u imperfektu na -ah, -aše, -aše, … glagola na -ći: peći – prema peku pečah, pečaše, pečaše, …

  5. Suglasnici č, ć, dž, đ e) u imperativu na -i, -imo, -ite, … glagola na -kati: plakatiplači – plačimo, plačite f) u pridjevu trpnom na -en, glagola na -ći: izvući – prema izvukuizvučen g) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: jakjači, najjači h) u komparativu i superlativu priloga na -e: mlakomlače, najmlače

  6. Suglasnici č, ć, dž, đ 2. osnova završava na -c a) u vokativu jed. imenica m.r. s nastavkom -e: zeczeče b) u dugoj mn. tih imenica m.r.: zeczečevi, zečeva c) u prezentu na -em, -eš, -e, … glagola na -cati: klicati kličem, kličeš, kliče, … d) u imperativu na -i, -imo, -ite glagola na -cati: pomicatipomiči, pomičimo, pomičite

  7. Suglasnici č, ć, dž, đ 3. imenički i pridjevni sufiksi: -ač: grijač, igrač, plesač … -ača: glupača, kuhača, lozovača … -če: đače, kumče, siroče … -čić: bombončić, poklončić, prozorčić … -čina: herojčina, lopovčina, cjevčina … -ičar: alkoholičar, historičar … -ički: biciklistički, idealistički …

  8. Suglasnici č, ć, dž, đ • suglasnik ć 1. osnova završava na -t a) u instrumentalu jed. imenica ž.r. na suglasnik: pametpameću b) u prezentu na -em, -eš, -e, … glagola na -tatai: kretatikrećem, krećeš, kreće … c) u imperfektu na -ah, -aše, -aše, … glagola na -titi: kratiti kraćah, kraćaše, kraćaše … d) u imperativu na -i, -imo, -ite glagola na -tati: kretati krećei,krećimo ,krećite

  9. Suglasnici č, ć, dž, đ e) u pridjevu trpnom na -en glagola na -titi: pamtitipamćen f) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: ljutljući, najljući g) u komparativu i superlativu priloga na -e: žutožuće, najžuće

  10. Suglasnici č, ć, dž, đ 3. suglasnik ć nalazi se i u sufiksima: -ać: golać, -aća: zadaća -aći: kupaći -ći: ići, poći, noseći, pjevajući …. -ić: golubić, kutić, Dragić, Ivić …

  11. Suglasnici č, ć, dž, đ • suglasnik dž a) kod zvučnog jednačenja: jednač(iti) + -bajednadžba b) u sufiksu -džija stranoga podrijetla: burek+ -džija buregdžija c) riječi sa suglasnikom dž: džamija, džep, džez, džungla, pidžama, srdžba, džus, džip i džudo

  12. Suglasnici č, ć, dž, đ • suglasnik đ 1. osnova završava na d: a) u instrumentalu jed. imenica ž.r. na suglasnik: gladglađu b) u prezentu na -em, -eš, -e, … glagola na -dati: glodatiglođem,glođeš, glođe, … c) u imperfektu na -ah, -aše, -aše, … glagola na -dati: ploditi plođah, plođaše, plođaše, … d) u imperativu na -i, -imo, -ite glagola na -dati: glodatiglođi – glođimo, glođite

  13. Suglasnici č, ć, dž, đ e) u pridjevu trpnom na -en glagola na -diti: buditi buđen f) u komparativu i superlativu pridjeva na -i: mladmlađi, najmlađi g) u komparativu i superlativu priloga na -e: ludoluđe, najluđe 2. riječi sa suglasnikom đ: anđeo, đak, đon, đurđica, đuveč, evanđelje, lađa, među, smeđ, vjeđa …

  14. Glasovne promjene • jednačenje po zvučnosti 1. zvučni suglasnik ispred bezvučnoga  bezvučni: rubac – rupca, gladak – glatka, odlazak – odlaska složenice s predmecima koji završavaju na -d: naddržavni, podtajnik 2. bezvučni suglasnik ispred zvučnog zvučni: učiti – udžbenik (ne učbenik) primijetiti – primjedba (ne primjetba)

  15. Glasovne promjene • jednačenje po mjestu tvorbe 1. a) tjesnačnik s ispred č, ć, lj, nj zamjenjuje se š: pisac – piščev, list – lišće b) tjesnačnik z ispred đ, lj, nj zamjenjuje se ž: grozd – grožđe, voziti – vožnja 2. a)nosnik n ispred početnog usnika b zamjenjuje se nosnikom m: stan+ beni stambeni b)u složenicama u pisanju ostaje n: izvanbračni, jedanput, stranputica

  16. Glasovne promjene • zamjenjivanje (alternacija) ije / je / i 1. je / e / i  ije: a) svršeni glagol ima je, nesvršeni, izveden od njega, ije: uspjeti – uspijevati b) e / i prelazi u ije: ljeti – lijetati leći – lijegati liti – lijevati

  17. Glasovne promjene 2. dugo je: a) genitiv množine: mjera – mjêrã sjena – sjênã b) ispred dva suglasnika, prvi l, lj, n, r, v: djelce–djelo ponedjeljka –ponedjeljak c) u imenica izvedenih s je: krìvovjērje – krivovjérac

  18. Glasovnepromjene 3. ije je (pal.) e: a) promjena riječi: duga množina: brijeg – bregovi (brjegovi) kompa. i super. : lijep – ljepši, najljepši G. mn. im. na -ijevka: kolijevka – koljevaka b) tvorba riječi: pridjevi na -ovit, -evit: miješati – mješovit imenice na -ač, -ar, -aš, -ik: cijena – cjenik složeni pridjevi: lijevi – ljevoruki

  19. Gasovne promjene • nepostojano a a) imenicem. r. kojeznače što neživo i živo: N. i A. jd. : redak, stupac, lovac, Slavonac G. mn. : redaka, stupaca, lovaca, Slavonaca b) imenice ž. r. u G. mn. : sestara, djevojaka, zemalja c) neodređeni oblik nekih pridjeva m. r. u N.jd. : dugačak, siguran d) zamjenice m.r. u N. jd. : kakav, sav, nekakav

  20. Glasovne promjene • sibilarizacija a) D. i L. jd. imenica ž. r. : slika – slici, knjiga – knjizi svrha – svrsi b) u N., D., V., L. i I. jd. imenica m. r. : pjesnik –pjesnici, pjesnicima c) u imperativu nekih glagola: reći – reci – recimo, recite

  21. Glasovne promjene • palatalizacija a) V. jd. imenica m. r. : vuk – vuče, Bog – Bože, duh – duše, stric – striče, knez – kneže b) u prezentu nekih glagola: siječem prema sijeku c) u aoristu istih glagola: sjekoh – siječe d) u tvorbi im. gl. i prid. nekim sufiksima: prah – prašak, buka – bučiti, knez – knežev

  22. Pravopisni znakovi • točka (.) a) na kraju rečenice: Pada kiša. Hladno je. b) iza kratica: npr. , i sl. , dr. , mn. c) iza rednih brojeva: učenik 3. razreda II. gimnazije Ivan Mažuranić rođen je 11. VIII. 1914.

  23. Pravopisniznakovi • upitnik (?) i uskličnik (!) 1. upitnik: a) na kraju upitne rečenice: Zašto ste došli? Kako se zoveš? b) kao znak šutnje: –Znate li kako su me đaci iznenadili? – ? – Nitko nije bio bez zadaće! c) vokativ: Već ste se vratili, djeco!?

  24. Pravopisni znakovi 2. uskličnik: a) iza uskličnih rečenica: Baš sam prema tebi zla! b) u vokativu: Poskliznuli smo se. Pljus! c) početku pisma, iza imena ili naslova: Draga mama! Poštovani gospodine! d) u naslovu: Pušenje je štetno!

  25. Pravopisni znakovi • zarez (,) a) nizanje: Tata, mama, baka i sestra nisu o tome ništa znali. Nabrali smo crvene, žute, bijelei zelene jabuke. b) naknadno dodavanje: Našla sam olovku, zelenu. U svakom žitu, kaže narod, ima kukolja. Moj junače, ti se nisi uplašio. O tome, stvarno, ništa nije znala. Ne, nisamna to mislio.

  26. Pravopisni znakovi c) isticanje i suprotnost: Slušaš, a ne čuješ! Sve je bilo mirno, tek što su se čule žabe. Išli smo u Maksimir, uvijek kako bismo dolazili u Zagreb. • dvotočje (:) Kupili smo različito povrće: mrkvu, peršin, luk, zelje i repu. Učiteljica je objavila: “Svi idu na izlet.” Svi su se začudili: to nitko nije očekivao. Zemljovid je u omjeru: 1: 100 000.

  27. Pravopisni znakovi • trotočje (…) … i tako smo na kraju pobijedili u nogometu. I vi ste … vi ste sve to mirno … gledali. • crtica (–) Naš uspjeh – to su znali svi – nije dolazio u pitanje. Slušali smo – ništa se nije čulo. Brat joj reče: – Uzela si moju olovku. Utakmica Rijeka– Hajduk završila je 3 : 2.

  28. Pravopisni znakovi • spojnica (-) Nisam ti rekao Marica, nego Ka-ti-ca. spomen-ploča, minus-pol dal-ma-tin-ski p-j-e-v-a-t-i jagod-e 13-godišnjak ruko- (vanje)

  29. Pravopisni znakovi • navodnici („“ » «) U hrvatskom pravopisu o navodnicima piše: „ Ti se znakovi sastoje od dva dijela: početnog i završnog i uvijek se upotrebljavaju oba, prvi na početku, a drugi na kraju onoga što se navodi.“ „ Tko je Božji?“ upita baka. „ Znali smo da će sve dobro završiti.“ I vi ste išli u „šoping“? „Znali smo“, potvrdi Vesna „da imamo domaću zadaću.“

  30. Pravopisni znakovi • zagrade {[(//)]} Antun Mihanović (riječi) i Josip Runjanin (glazba) autori su hrvatske himne. visokog(a) znači visokog i visokoga • izostavnik (’) Ili grmi il’ se zemlja trese. • znak jednakosti (=) 7 + 6 = 13 pisat ću = ću pisati

  31. Pravopisni znakovi • luk ()) 1) papir: a) pisaći, b) crtaći, c) za kolaž • kosa crta (/) 1/2, 3/4 šk. g. 1997/98. vozili smo dopuštenom brzinom od 50 km/h Ja sam čitao / čitala • znak množenja (×) Učionica je veličine 6 × 4

  32. Kratice • obične kratice licel. , dioničko društvo d.d. množinamn. , stranicastr. mađarski mađ. , nominativnom. švedskišved. , francuskifran. doktordr. , magistar  mr. jednianjd. , rimokatoličkirkt.

  33. Kratice • složene kratice Ekonomski fakultet EF Društvo hrvatskih književnika DHK • znakovi m, kg, A, N, ha, d, Al, Zn, I, P, Mg, CZK, EUR, FRF, HRK ALB, AUT, FRA, DEU ZG, ZD, ČK, RI I, J, Z, S,

  34. Veliko i malo početno slovo • veliko početno slovo a) prva riječ u rečenici i naslovima: Djevojka otvori veću kutiju: u njoj su bile posložene pločice domina. Od slonove kosti. Enciklopedija hrvatske umjetnosti U predvečerje, iznenada, Ni od koga iz dubine gledan, Pojavio se ponad grada Oblak jedan.

  35. Veliko i malo početno slovo b) riječi kojima izražavamo počast i poštovanje: Vaša visost, Vaša svetost Papa, Kralj, Predsjednik, Sultan Ti, Tvoj, Vaš, Vi c) vlastita imena: Bog, Jahve, Marin Držić, Bela Drugi Slijepi Danac, Francuz, Hrvatica, Republika Hrvatska, Savezna republika Njemačka Slavonija, Južna Amerika

  36. Veliko i malo početno slovo Ulica kralja Zvonimira, Trg kralja Tomislava Mjesec, Mali medvjed Blagovijest, Božić, Sveta tri kralja Hrvatski državni sabor, Hrvatska vojska Prvi svjetski rat, Seljačka buna Nivea, Milka

  37. Veliko i malo početno slovo • malo početno slovo a) opće imenice: brat, tata, prijatelj b) opće imenice izvedene od osobnih imena: amper, volt c) nazivi pripadnika ideoloških … pokreta ili učenja: ateist, franjevac, hadezeovac d) nazivi vjera: budizam, islam, kršćanstvo

  38. Veliko i malo početno slovo e) posvojni pridjevi na -ski, -ški, -čki, -ćki: hrvatski, paški, osječki, gospićki f) društveni pokreti, povijesna razdoblja: renesansa, srednji vijek, barok, dvadeste i prvo stoljeće

  39. Literatura Lončarić, Mijo. Bičanić, Ante. Priručnik za pravilno pisanje – Profil: Zagreb, 2000

More Related