Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata

1. Analiza i vrednovanje likovnog procesa i produkata 11.12.2012.

2. Zadnjih pet minuta sata s djecom provodimo analizu i vrednovanje njihovih radova tako da usmjeravamo razgovor ka njihovom osvještavanju obavljenog procesa.

3. Priprema - Predvidimo unaprijed smještaj dječjih radova u vrijeme analize.Predviđenje pano ili će biti pričvršćeni na ploču? Ili razmješteni na podu? Na ploči s dječjim radovima u vrijeme analize istodobno egzistiraju ispisani likovni problemi i tema, odn. poticaj. Ovaj pismeni dio poslužiti će djeci kao podsjetnik i pomoć. Također, predvidimo i mjesto za izlaganje reprodukcije umjetničkog djela, na kojem će biti jasno evidentni likovni problemi koji su se taj sat obrađivali.

4. Analiza Nakon što smo izložili dječje radove započet ćemo analizu, tako da djecu pitanjima navodimo da govore o onom što je pred njima. Pitanja koja nastavnik postavlja svaki put variraju. Navest ćemo tri grupe pitanja (s podgrupama) unutar kojih se pitanja mogu kreirati. Iz svake grupe je poželjno zahvatiti i postaviti bar poneko pitanje.

5. 1. pitanja ostvarenosti zadatka (Što smo danas radili? Koji likovni problem smo obradili?) 2. pitanja načina korištenja materijala (tehnike) - rukopis (Kakva je razlika u potezima kista na ovim radovima?) 3. pitanja kreativnosti: - različitosti (Koji je rad drugačiji od drugih?) - sličnosti(“Prepisivanje" i šablone, stereotipi) - likovnost(Pitanja o kompoziciji, simetriji-asimetriji, ritmu, teksturi... ponavljamo likovne elemente naučene na prethodnim satovima likovne kulture) - emotivni dojam (Doima li se rad radostan, ostavljaju li potezi i boje hladan dojam, ili smiješan, opasan) • samoanaliza (Upitajmo dijete da nam samo objasni značenje svojeg rada)

6. S obzirom na kratkoću vremena koje nam je na raspolaganju, ponekad je dovoljno postaviti samo tri pitanja, iz svake grupe po jedno. Na primjer: 1. Što smo danas radili i kako? (O: slikali smo igru osnovnih boja) Koje su osnovne boje? (O: plava, crvena, žuta). U slučaju neispunjavanja likovnog problema konstatiramo (ne grubo) neispunjavanje zadatka. 2. Kakva je razlika u upotrebi tempere na ova dva rada? (O: na jednom je u temperi bilo puno vode, na drugom je kist bio skoro suh, malo vode) 3. Po čemu su različita ova dva rada? (O: na jednom ima puno plave boje a malo ostalih, na drugom ima svih boja jednako i još puno točaka kojih nema na prvom). Ima li sličnih radova?U slučajevima "prepisivanja" i šablona naglašavamo njihovu neprihvatljivost. U analizi ćemo pogledati i reprodukciju i usporediti ju s dječjim radovima pitanjima: što je različito? (motiv, tehnika, rukopis...); a što je isto? (likovni elementi, tj. problemi). Uz osnovne boje, npr., prikazujemo sliku P. Mondriana.

7. Analiza likovnosti na našem primjeru : rad sadrži veliki lik drveta izbačen malo udesno u odnosu na centar formata tako da svojom masom ispunjava 2/3 desne polovice crteža. Crtice listića ili grančica se ritmički jednolično nižu na linijama grana. I kiša koja pada prikazana je ujednačenim potezima iste dužine i (donekle) debljine, pa i jednakom gustoćom.Dojam jednoličnosti pojačavaju i pravilni redovi u kojima su nabrojane kišne kapi. Strogi vertikalni pad kiše se ne obazire na vjetar koji savija grane drveta uvijajući ih udesno, pa i odgurujući drvo iz centralne osi crteža.

8. Vrednovanje ODLIČAN (5) – nagrađujemo originalnost, vlastita rješenja i trud, od učenika se traži kreativnost, samostalno odlučivanje i divergentno razmišljanje - što veči broj mogućih putova i rješenja nekog problema VRLO DOBAR (4) - prosječna ocjena je vrlo dobar; razlika između izvrsnih i vrlo dobrih može se donekle razmotriti s učenicima; zadržavamo gradaciju kvalitete kako bi sami učenici imali motivaciju za rad i napredak DOBAR (3) – u slučajevima prepisivanja i šablona naglašavamo njihovu neprihvatljivost; slabija ocjena (trojka) će ozbiljiti kritiku ili zbog neulaganju potrebnoga truda DOVOLJAN (2) - osnovni je uvjet da učenik ispuni zadatak i tako praktično prođe zadani likovni pojam; lošom ocjenom treba obeshrabriti šablone i stereotipe, neoriginalnost, nemar NEDOVOLJAN (1) - izbjegavamo negativne ocjene ako je moguće; potpuna nezainteresiranost za rad, nedonošenje likovnog materijala, ometanje drugih učenika na satu i sl.; opravdana negativna ocjena je vrlo poticajna jer je povratna informacija o potrebi ulaganja većeg truda

9. Šablone i kić " Sva djeca su umjetnici. Problem je u tome kako da ostanu umjetnici i onda kada odrastu." Pablo Picasso

10. Navodeći djete da imitira ( bilo stvarnost ili druge ljude), ili da crta, slika po šablonu, uništavamo individualnost djeteta i ne dozvoljavamo mu da nam svoje iskustvo kaže svojim “riječima”.

11. Gdje je čovjek? Što je više "čovjek" - kip, crtež ili fotografija? Nijedno nije čovjek; sve su to prikazi, odnosno znakovi za čovjeka; neki više a neki manje iluzorni

12. Crtež kao znak, bez individualnosti crtača, materijala i podloge: ČOVJEK Ali crtež na prometnom znaku zapravo očitavamo kao pojam, kao riječ za čovjeka - samo sliku očitavamo brže, a praktično je i što za sliku nije potrebno znanje hrvatskog jezika, pa ju i stranac lako očitava. Vidimo ono što znamo.

13. “Mrtve” i “žive”, individualizirane crte Slično je i s linijama - vizualnu pojavu najčešće očitavamo verbalno. Kompjuterske linije sve su iste, one povučene ravnalom također; nije nas briga tko je povukao tu liniju, jer jedna zamijenjuje sve linije ovog svijeta. Posve je drugačije s linijama povučenim tako da se vidi pritisak i drhtaj ruke, kao i medij (tehnika). Takve linije su osobne.

14. Takve neosobne, opće prikaze dobivamo kada zatražimo od prosječnog čovjeka crtež kuće - svi crteži će biti jednaki, jer nijedan ne prikazuje doista viđenu kuću; to su stereotipi kuće.

15. Isto je s crtežom cvijeta. Takve opće neosobne prikaze nazivamo šablone, stereotipi ili sheme. Sunce u kutu papira, ptica kao polegnuta trojka itd. nalazimo već na dječjim crtežima; ali to nisu dječji crteži, već nametnuta rješenja odraslih.

16. Šablone

17. Šablone, sheme ili stereotipi

19. Dječji crteži istih motiva - ljupkije, šarmantnije, ljepše i bogatije 4 i 5 g., Cvijet

20. 7 g., Cvijet kakav nitko nije vidio

21. 4 i 5 g., Drvo

22. 2. i 3. g. Čovjek 4. i 5. godina

23. Djeca u kolu

24. Zbog šablone u svojem umu, međutim, nismo u stanju vidjeti ono što nam je pred očima. Na zadatak da nacrtaju kutije koje stoje pred njima, većina ispitanika svih uzrasta crta šablonu gornje kocke, koja međutim, zbog perspektive izgleda drugačije. Ali čak i upozoreni na to ispitanici ne vide rješenje, jer oduvjek znaju "kako se crta kocka". očište ili nedogled

27. “Ženski test Lijepa ili pametna “Takve preciptivne filtere ugrađuju i časopisi svojim kategoriziranjem ljudi.

31. Paul Klee: Seniljenje, 1922.

32. Šablona "čizmice sv. Nikole”

33. Santa Nicholas, 1931. Povijest "Djeda Mraza". Načinio ga je Haddon Sandblom 1931. za Coca Colu, u Europi ga preuzimaju rusi i mijenjaju mu ime (od Santa Nicolasa); ostatak Europe ima svoje likove; kod nas (nepotrebna) rasprava Djed Mraz ili Djed Božićnjak. Haddon Sundblom:

34. Haddon Sundblom 1941. 1943. 1956.

35. Lovro Dobričević:Sv. Nikola, 1448. Mihajlo Hamzić:Sv. Nikola, 1512.

36. Father Christmas, Pére Noél, Jultomten, Kristkindl, Weinachtsmann...

38. Finski Joulupukki

40. KIČ Kič je niskovrijedno stvaralaštvo s umjetničkim pretenzijama i ciljem dostupnosti što širem krugu ljudi. Najčešće podilazi nerazvijenom ukusu i izvjesnim potrebama ljudi, koje su na granici vrijednosne i moralne neprihvatljivosti, ali s jakim emocionalnim nabojem. Osobine kiča:- zajednički (loš) ukus- prisustvo emocija- lažnost

41. Svadbe,rođenje,smrt...

43. Lažiranje materijala, vrtni Michelangelo, gobleni, umjetno cvijeće...

45. Salvador Dalì:Leda atomica,1949.

46. Jeff Koons - kič kao koncept za "iskorištavanje masa". Jeff Koons: Michael Jackson and the Bubbles, 1988.

47. Jeff Koons: Baloon dog Jeff Koons: Zec

48. Seize mases – Iskoristiti maseJeff Koons: kič kao koncept

49. Izvor: http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr mr. Miroslav Huzjak, predavač metodike likovne kulture , Učiteljski fakultet u Zagrebu