200 likes | 532 Views
Prava djece i mladih u odgojnim ustanovama PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU STUDIJ SOCIJALNOG RADA DOC.DR.SC. MARIJANA MAJDAK. Socijalni rad i prava djece. S uvremena međunarodna definicija socijalnog rada kao temeljnu zadaću profesije navodi promociju i zaštitu ljudskih prava .
E N D
Prava djece i mladih u odgojnim ustanovamaPRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBUSTUDIJ SOCIJALNOG RADADOC.DR.SC. MARIJANA MAJDAK
Socijalni rad i prava djece • Suvremena međunarodna definicija socijalnog rada kao temeljnu zadaću profesije navodi promociju i zaštitu ljudskih prava. • Veliki utjecaj imali su u promociji i zaštiti prava djece, žena, osoba s poteškoćama mentalnog zdravlja, osoba s posebnim potrebama i svih drugih grupa korisnika s kojima rade(rad s korisnicima, informiranje i osnaživanje, zagovaranje i strukturalno osnaživanje)
Socijalni rad i prava djece • Zaštita najboljeg interesa djeteta (U svim djelima koje radi djece poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, upravne vlasti ili zakonodavna tijela, interesi djeteta trebaju imati prednost, Hrabar 2006.) • Najbolji interes djeteta procjenjuje se ovisno o situaciji u kojoj se dijete nalazi, interes djeteta znači “donošenje odluke i postupanje u skladu s onim što bi dijete za sebe (i o sebi) odlučilo kada bi za to bilo sposobno”, Hrabar, 2006.
Socijalni rad i prava djece • Slaganje ili ne slaganje stručnjaka o rizicima za dijete i načinu djelovanja i potrebnim intervencijama • Međusobna suradnja i povezanost odjela i službi na svim razinama • Stručnjaci (suci, pravnici, socijalni radnici, socijalni pedagozi, psiholozi) = Suradnici jer je to u najboljem interesu djeteta!
Djeca i mladi s problemima u ponašanju i mladi u sukobu sa zakonom • Posebna kategorija u sustavu socijalne skrbi i u pravosudnom sustavu • Često dolaze iz obitelji opterećenih brojnim poteškoćama • Prolaze postupak pred nadležnim organima – imaju iskustvo kontakta s državnim tijelima u ostvarivanju prava i odgovaranju za svoje postupke • Zakon o sudovima za mladež (NN 84/11)
Mladi kojima su izrečene institucionalne mjere? • Cilj: izdvajanje je privremena mjera, resocijalizacija, vraćanje u sredinu s zdravijim potencijalima • Imaju pravo na odgovarajuću skrb, odgovarajuće uvjete života, obrazovanje, stručno postupanje u skladu s njihovim potrebama koje procjenjuju stručne osobe u ustanovama • Ustanove: uređeni svi aspekti života (primarni, obrazovanje, rad, kulturne potrebe i aktivnosti u slobodno vrijeme, grupni i individualni rad) • Pravo korisnika na izražavanje mišljenja (čl.12 Konvencije) i uključivanje korisničke perspektive u planiranje i provođenje postupka, stručnog tretmana
Neka istraživanja • Mladi u odgojnim ustanovama (Centar za odgoj djece i mladeži Osijek, Karlovac, Split, Odgojni domovi Pahinsko Ivanec i Mali Lošinja) (Majdak, 2009.) jesu stigmatizirani • Najviše stigmatizacije doživljavaju od strane nastavnika, roditelja i rođaka, susjeda, vršnjaka • Njihova slika o sebi (samopoimanje i samopoštovanje) je lošija u odnosu na njihove vršnjake i mlade s izrečenim izvaninstitucionalnim mjerama • Potreba za dodatnim načinima rada u ustanovama (Blažeka Kokorić, Majdak i Rumenović, 2011.)
Institucionalni tretman • Institucionalni tretman maloljetnih počinitelja kaznenih djelaje svaki sistematizirani i barem donekle teorijski utemeljen skup postupaka koji se provodi u ustanovama, koji za cilj ima redukciju kriminalnog recidivizma i koji pri tome uvažava međunarodno prihvaćena prava osuđenih osoba općenito, te specifična pravila za primjenu sudskih postupaka prema maloljetnicima (Bakić, 2001.). • Poteškoće u izvršavanju institucionalnih mjera (Kos, 2006., Maloić, 2006.), neadekvatan prostor heterogenost maloljetnika, organizacijski uvjeti i zaposlenici, način rada s korisnicima (Kusturin, 2002., Majdak, 2009., Blažeka Kokorić, Rumenović i Majdak, 2010.)
Institucionalni tretman • Tijekom izvršenja odgojnih mjera prema maloljetnicima treba postupati s poštovanjem njihove ličnosti i dostojanstva, poticati njihov tjelesni, moralni i intelektualni razvoj i čuvati njihovo tjelesno i duševno zdravlje (Kos, 2006.). • Zadaci odgojnog rada (ministarstvo pravosuđa RH 2011) • Profesionalne uloge i odgovornosti stručnih djelatnika u odgojnim ustanovama • Odgajatelj je (Ribarić, 2008.): pomagač, roditelj, višestruke uloge, višestruke kompetencije, model, osoba, poslovan
Korisnička perspektiva Perspektive: korisnička, profesionalna,, znanstvena i socijalno-politička • Mišljenje o mjeri • Mišljenje o stručnom radu osoba koje s njima rade • Prijedlozi za unaprijeđenje Doživljaj odgojne mjere može biti itekako značajan za provedbu mjere i budućnost mlade osobe
DOŽIVLJAJ ODGOJNOG RADA S MALOLJETNIM POČINITELJIMA KAZNENIH DJELA U ODGOJNOM ZAVODU, Sklepić i Majdak, 2011. • Cilj istraživanja Cilj istraživanja bio je ispitati doživljaj institucionalnog tretmana mladih počinitelja kaznenih djela. • Istraživačka pitanja • Kako mladi počinitelji kaznenih djela doživljavaju odgojnu mjeru upućivanja u Odgojni zavod? • Kako mladi počinitelji kaznenih djela, smješteni u Odgojni zavod doživljavaju stručni rad u ustanovi?
Sudionici • Odgojni zavod Turopolje - mladići u dobi od 14 do 21 godine • Uzorak – namjerni (Milas, 2005.)). • Mladi koji su najmanje godinu dana u Odgojnom zavodu Turopolje, bez obzira na dob.
Postupak istraživanja i etička načela • Službeni pristanak za istraživanje: Etičko povjerenstvo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ministarstvo pravosuđa - odsjeka za zatvorski sustav te Odgojni zavod Turopolje • 2 fokusne grupe, u svakoj po 6 sudionika. Provedba fokusnih grupa u jednoj od prostorija Odgojnog zavoda Turopolje i snimanje diktafonom • Obrazac za pristanak za sudjelovanje u grupom razgovoru
Postupak istraživanja i etička načela • Poštivan Etički kodeks istraživanja s djecom • Prosječno trajanje foksne grupe bilo je 1h i 15min • Podatke smo obradili kvalitativnom analizom sadržaja • Značajan etički aspekt - unapređenje neposredno dobrobiti sudionika, odnosno korištenje rezultata za unapređenje života korisnika Odgojnog zavoda Turopolje
Rezultati • Kako mladi počinitelji kaznenih djela doživljavaju odgojnu mjeru upućivanja u Odgojni zavod? • Nehigijenski prostorni uvjeti • Nedovoljno aktivnosti • Uskraćivanje prava korisnicima na pritužbe i komunikaciju • Psihičke poteškoće korisnika zbog odgojne mjere • Izostanak pozitivnih promjena ponašanja po završetku odgojne mjere • Diskriminacija unutar ustanove i stigmatizacija u zajednici zbog boravka u ustanovi
Rezultati • Kako mladi počinitelji kaznenih djela, smješteni u Odgojni zavod, doživljavaju stručni rad u ustanovi? • Nasilje i podržavanje nasilja pravosudnih policajaca prema korisnicima od strane odgajatelja • Neprikladno i provokativno oblačenje odgajateljica • Neizvršavanje profesionalnih obveza i neutemeljeno pripisivanje farmakološke terapije od strane zdravstvenih djelatnika • Neprofesionalnost i neizvršavanje profesionalnih obveza stručnih djelatnika zavoda (ovisnost o opojnim sredstvima pojedinih stručnih djelatnika zavoda, nelegalno donošenje i prodavanje opojnih sredstava korisnicima) • Zadovoljstvo postupanjem pojedinih stručnih djelatnika zavoda
Zaključak • Dobar korak već je napravljen provođenjem humanitarne akcije- nastaviti u tom smjeru (poboljšanje prostornih uvjeta) • Uvođenje više raznovrsnijih slobodnih aktivnosti • Dodatna edukacija pravosudnih policajaca za rad i pristup mladima s poremećajima u ponašanju • Uvođenje određenog koda oblačenja odgajatelja • Uvesti alternativne metode liječenja emocionalnih tegoba, a korisnicima zavoda kojima je neophodna farmakološka terapija uvesti strogi nadzor nad uzimanjem iste (vanjski stručnjaci) • Veća međusobna suradnja i organiziranje dodatnih edukacija stručnih djelatnika (i supervizije) kako bi se spriječila neželjena i neadekvatna postupanja stručnih djelatnika • Potrebna je intervencija i veći angažman nadležnog ministarstva
Prijedlozi • Poboljšati prostorne uvjete • U cilju kvalitetnijeg provođenja mjere potrebno je omogućiti stručnim djelatnicima odgojnih ustanova pravo na dodatne edukacije i supervizije • Omogućiti korisnicima da sudjeluju u planiranju načina rada • Veća uključenost roditelja i zajednice • Također, uvesti provedbu malih rehabilitativnih programa koje bi provodili stručnjaci izvana, nevladine udruge, studenti viših godina fakulteta pomažućih struka • Bolji i veći agnažaman nadležnih tijela