RAZVOJ SREDIŠNJEG ŽIVČANOG S USTAVA

1. RAZVOJ SREDIŠNJEG ŽIVČANOG SUSTAVA Neuralna ploča - neuralna cijev (osnova središnjeg živčanog sustava) Neuralni greben (osnova perifernog živčanog sustava) Neuroporus cranialis (zatvara se 25. dan) Nauroporus caudalis (27.dan)

2. Primarni moždani mjehurići: • prosencephalon • mesencephalon • rhombencephalon • Nastaju 2 pregiba (vratni i moždani). • U 5. tjednu daljnje podjele: • Prosencephalonse podijeli u telencephalon (polutke) i diencephalon(očni mjehurići, neurohipofiza). • Rhombencephalon se podijeli na metencephalon (most i mali mozak) • i myelencephalon (produženamoždina), koje odvaja mosni pregib. • Moždane komore: • 4. u rombencefalonu • 3. u diencefalonu • lateralne u polutkama • Aqueductus mesencephali u • mezencefalonu

3. Razvoj moždanih polutki, brazda (sulci), vijuga (gyri) i pukotina (fissurae) - 26 tjedana - 35 tjedana - novorođenče

4. Histološka diferencijacija neuralne cijevi • NEUROEPITEL • Neuroblasti: • apolarni • bipolarni • pseudounipolarni • multipolarni • Glioblasti: • astrociti • oligodendrociti • - ependimske stanice • Mikroglija

5. Razvoj kralježnične moždine Ventrikularna zona Intermedijalna zona (siva tvar) Marginalna zona (bijela tvar) Bazalna ploča/rog (motoričko područje) Krilna ploča/rog (osjetno područje) Intermedijalni rog (simpatički neuroni) Krovna ploča i ploča dna (sadržavaju samo živčana vlakna)

6. Razvoj perifernog živčanog sustava

7. Razvoj perifernog • živčanog sustava (stanice neuralnog grebena): • - spinalni gangliji • simpatički gangliji • - prevertebralni gan. • moždina nadbubr.ž. • intramuralni gangliji • - melanociti

8. Le Dourain NM. J Neurobiol 1993; 24: 146-161.

9. Teillet MA et al. Dev Biol 1987; 120: 329-347.

10. Neuroni iz: - stražnje polovice prethodnog somita čini rostralnih 20% SG- prednja polovica odgovarajućeg somita čini srednjih 30% SG- stražnja polovica odgovarajućeg somita čini kaudalnih 50% SG Dermatompodručje kože koje inervira jedan par dorzalnih korjenova Teillet MA et al. Dev Biol 1987; 120: 329-347.

12. Anomalije mozga (3% poroda), najveći broj je posljedica nezatvaranja kranijalnog neuroporusa. NTD (neural tube defects) = uzrok genski + čimbenici okoliša. Posljedica poremećaja u samom mozgu ili okolnim organima (npr. lubanja). a) Poremećaj histogeneze (8-16. tj) – virusi ili zračenje, teška duševna zaostalost. b) Koštani poremećaji (najčešće zatiljna kost) praćeni hernijacijom mozga B.Meningocele; C Meningoencephalocele; D.Meningohydroencephalocele

13. Malformacije neuralne cijevi Nepravilno zatvaranje neuralnih nabora Spina bifida occulta Spina bifida + meningocele Spina bifida + meningomyelocele Spina bif. + myeloschisis Zaštita = davanje folne kiseline

14. Anencephalus (1/1000 poroda) Izostanak zatvaranje prednjeg neuroporusa, nedostaju kosti lubanjskog svoda. Smrt nakon nakoliko sati Anencephalus + spina bifida (craniorachischisis) Microcephalus - smanjen svod lubanje zbog zaostajenja u razvoju mozga. Hydrocephalus - nakupljanje cerebrospinalne tekućine u komorama, nastaje pritisak na mozak i kosti lubanje

15. ŽIVČANO TKIVO Živčano tkivo služi za prijenos živčanih podržaja. Na vanjske podražaje reagira promjenom električnog potencijala stanične membrane. Živčano tkivo = živčane stanice (neuroni) + glija stanice (neuroglija). Podražljivost= sposobnost odgovora na kemijski ili fizikalni podražajpojavom živčanog impulsa.

16. NEURONI - primaju, prenose i obrađuju podražaje.Većina neurona ima perikarion (trofičko središte), nastavke dendrite (primaju podržaje) i neurit ili akson (stvara i provodi podražaj). Perikarion sadrži veliku eukromatsku jezgru s dobro vidljivom jezgricom, HER (Nisslova tjelešca), Golgijev kompleks, mitohondrije,neurofilamente i mikrotubule, a ponekad i lipofuscin i melanin. Dendriti su razgranjeni nastavci koji povećavaju površinu za primanjepodražaja. Neurit ili akson je cilindrični nastavak živčane stanice specijaliziran zastvaranje i provođenje podražaja. Polazi od aksonskog brežuljka koji nesadrži HER. Stanična membrana naziva se aksolema a sadržaj aksoplazma.

17. GRAĐA NEURONA

18. NEURON - ULTRASTRUKTURNA GRAĐA

19. VRSTE NEURONA: 1. Prema veličini i obliku: multipolarni, bipolarni, pseudounipolarni.

20. 2. Prema funkciji: motorički (eferentni), osjetni (aferentni), interneuroni

21. SINAPSE: dodirna mjesta jednog aksona s dendritima, perikarionom ili aksonom drugog neurona. Sastoje se od presinaptičke membrane, sinaptičke pukotine i postsinaptičke membrane. Vrste sinapsi: kemijske (neurotransmiteri), električne (nexusi).

22. Ekscitirajuće sinapse: uzrokuju pojavu akcijskog potencijala. Inhibirajuće sinapse: inhibiraju pojavu akcijskog potencijala.

23. NEUROGLIJA - stanice pridružene neuronima koje imaju potpornu, hranidbenu i obrambenu ulogu te stvaraju izolaciju (mijelin) Vrste neuroglije: - Astrociti - Oligodendrociti - Mikroglija

24. 1/ Astrociti (dugokraki, kratkokraki, mješoviti)- stvaraju perivaskularne nožice (barijera krv-mozak), stvaraju ožiljke.

25. MOŽDANE BARIJERE

26. Oligodendrociti - sudjeluju u mijelinizaciji CNS-a.

27. Mikroglija - sudjeluju u obrani organizma

28. Ependimske stanice - iznutra oblažu neuralnu cijev

29. PODJELA ŽIVČANOG SUSTAVA: I/ Centralni živčani sustav- veliki i mali mozak, kralježnična moždina. CNS izgrađuju siva tvar (neuroni + tijela i nastavci neuroglije) i bijela tvar (samo tijela i nastavci neuroglije). II/ Periferni živčani sustav.

30. Periferni živčani sustav čine živci i gangliji

31. Gangliji

34. TRANSPORT KROZ AKSON NEURONA

36. PERIFERNI ŽIVAC

37. ŽIVČANA VLAKNAsastoje se od aksona i njegovih ovojnica. Ovojnice u PNS-u čine Schwanove stanice, a u CNS-u oligodendrociti. a) Mijelinizirana (bijela) vlakna = jedan akson je okružen mijelinskomovojnicom (mnogo slojeva modificiranih staničnih membrana Schwanovih stanica) i Schwanovom ovojnicom (preostala citoplazma Schwanove stanice).

38. ŽIVCI su snopovi živčanih vlakana uloženih u vezivno tkivo (epineurium, perineurium, endoneurium)

39. Sastav perifernog živca Sadrži: - osjetna vlakna - motorna vlakna - simpatička postganglijska vlakna A-beta fibers A-delta fibers C fibers

40. Nemijlinizirana vlakna- nekoliko aksona je uloženo u Schwanovu stanicu

42. A A A C Electrophysiology: Cell Types

43. Electrophysiological parameters that can be examined during intracellular recordings include resting membrane potential (RMP), conduction velocity (CV), action potential (AP) characteristics, refractory interval, H-current, rheobase and voltage threshold, following frequency and input resistance.

44. Relation between CV and APD95% in injured and control DRG neurons

45. SETUP FOR INTRACELLULAR RECORDINGS

46. Schematic diagram of the intracellular experimental setup

48. Potencijal mirovanja • razlika između vanjskog pozitivnog i unutarnjeg negativnog naboja • Akcijski potencijal = provođenje živčanog impulsa aksonima, temeljise na depolarizaciji stanične membrane.

49. SETUP FOR PATCH CLAMP TECHNIQUE

50. Glass pipette Drops of cell suspension SETUP FOR PATCH CLAMP TECHNIQUE Recording chamber mounted on microscope