RAZLIKE U PLAĆAMA IZMEĐU ŽENA I MUŠKARACA

1. RAZLIKE U PLAĆAMA IZMEĐU ŽENA I MUŠKARACA Danijel NestićEkonomski institut, Zagrebdnestic@eizg.hr; www.eizg.hr Forum"Postoji li jači spol u poslovnom svijetu?" Hotel Sheraton, Zagreb 23. siječnja 2008.

2. Osnovni podaci o istraživanju • Cilj - Identificirati onaj dio razlika u plaćama koji se može pripisati rodnim razlikama • Podaci iz javnog izvora - Anketa o radnoj snazi koju provodi Državni zavod za statistiku • Obuhvaćeni su zaposlenici (bez obrtnika) koji su radili više od 15 sati mjesečno • Uspoređuju se iznosi plaća po satu

3. Jaz u plaćama između žena i muškaraca (2005.) Napomena: Jaz u plaćama između žena u muškaraca je razlika između prosječne bruto plaće zaposlenog muškaraca i prosječne bruto plaće zaposlene žene izražen kao postotak prosječne plaće muškaraca. Izvori: Eurostat and Nestic (2007) za Hrvatsku.

4. Razlike u prosječnim plaćama žena i muškaraca prema obrazovanju (2003.)

5. Razlike u plaćama između žena i muškaraca prema zanimanjima (2003.)

6. Razlike u plaćama između žena i muškaraca prema sektoru (2003.)

7. Usporedba razlike u prosječnim plaćama u 1998. i 2005. • Prosječni jaz u plaćama u 2005. bio je nešto manji nego 1998., … • … pri čemu je jaz znatno povećan na gorenjem kraju distribucije, odnosno kod bolje plaćenih poslova

8. Moguća objašnjenja razlika u prosječnim plaćama žena i muškaraca • Razlike u ljudskom kapitalu, odnosno obrazovanju, iskustvu … • Složenost poslova • Uvjeti rada (smjenski rad, …) • Drugi faktori koji utječu na proizvodnost • Diskriminacijski elementi –segregacija po zanimanjima, učinak staklenog plafona …? stakleni plafon - naziv za prepreke temeljene na predrasudama i organizacijskoj pristranosti koje sprječavaju žene u napredovanju prema položajima koji donose moć, odgovornost i veće plaće

9. Zaposlene žene u Hrvatskoj imaju prednost u obrazovanju… Zaposlene žene u Hrvatskoj bolje su obrazovane od muškaraca • 25% zaposlenih žena ima više ili visoko obrazovanje, za razliku od zaposlenih muškaraca kod kojih 16% ima više ili visoko obrazovanje • Prosječna broj godina školovanja za zaposlene žene je 12,1, dok je za zaposlene muškarce 11,6

10. … a obavljaju i složenije poslove • Žene su u većoj mjeri zaposlene na ”složenijim" poslovima, ali usprkos tome imaju niže prosječne plaće • 34% zaposlenih žena radi na “složenijim” poslovima (inženjerski i slični poslovi, stručnjaci i znanstvenici, dužnosnici/e i direktori/ce), dok kod zaposlenih muškaraca na “složenijim” poslovima radi njih 25%

11. “Korigirani” jaz u plaćama • Ideja - razmotriti “korekcije” u jazu plaća koje bi mogle nastati zbog razlika u obrazovanju i drugim radnim karakteristikama važnima za visinu plaća • Regresijska analiza • Utvrđuje se odnos između visine plaće i većeg broja faktora koji bi mogli utjecati na plaće (obrazovanje, iskustvo, dob, smjenski rad, veličina poslodavca, vrsta posla, ..) • Ocjenjuje učinak svakog faktora na plaće • Razmatra se jaz u plaćama žena i muškaraca nakon korekcije za učinak opaženih karakteristika • “Korigirani” jaz u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj je većiod nekorigiranog jaza (uglavnom zbog boljeg obrazovanja žena) • Jedna od metoda (Machado-Mata) pokazuje da je prosječna korigirana razlika u plaćama u Hrvatskoj u 2005. iznosila 21% • procjenjuje se koliku bi plaću imali muškarci sa svojim radnim karakteristikama uz uvjet da su za svaku tu karakteristiku plaćeni poput žena – tako dobivena “uvjetna” plaća uspoređuje se sa stvarnim plaćama muškaraca

12. Jaz u plaćama nakon korekcije za razlike u obrazovanju i drugim radnim karakteristikama

13. Segregacija po zanimanjima • Kad se promatraju razlike u plaćama žena i muškaraca unutar pojedinih skupina zanimanja, one su u pravilu manje od ukupnih razlike, što ukazuje da postoje “ženska” zanimanja koja su u prosjeku slabije plaćena od pretežno “muških” zanimanja

14. Utječe li roditeljstvo na plaće? • U privatnom sektoru, majke s djecom imaju u prosjeku nižu plaću od drugih žena i veći jaz u odnosu na muškarce (23%), pri čemu se jaz produbljuje kod bolje plaćenih poslova • U javnom sektoru u nema značajne razlike u položaju majki u odnosu na druge žene

15. Zaključak • Rizik neravnopravnosti u pogledu plaća veći je za žene s nižom razinom obrazovanja, kod obavljanja poslova nižeg stupnja složenosti, te u privatnom sektoru • Postoje naznake da neravnopravnost postoji i u vidu slabije mogućnosti napredovanja do visokih položaja, pa tako i do najbolje plaćenih radnih mjesta • Segregacija po zanimanjima je vjerojatno najčešći kanal kojim se realizira neravnopravnost u plaćama