HRVOJE TURKOVIĆ TEORIJA MONTAŽE (20 12 -201 3 )

1. HRVOJE TURKOVIĆTEORIJA MONTAŽE (2012-2013) 16. Pripisi točke promatranja 12. III. 2013.

2. REKAPITULACIJA: OPĆE UVJETOVANOSTI IZBORA T.PROM. • Prizori se uvijek, u danom trenutku promatranja, promatraju s neke – iz perspektivne projekcije prizora izvedene – određenetočke promatranja. • Kako je točka promatranja tek optička ponuda, nije tjelesno vezana, to se načelno – u sklopu danog prizora – može zauzeti bilo koja točka promatranja, bez ikakvih tjelesnih ograničenja • i ta se mogućnosti povremeno iskorištava tako da se biraju ljudski-tjelesno nemoguće točke promatranja, nemoguće vizure. • No, ipak se na izbor točke promatranja težilo prenijeti neki iskustveni, životni obrasci promatranja, i njih se stilski standardizirati: Tri temeljna kriterija standardizacije: • 1. Opće-psihološki standard – kanonska vizura • raspoznavalački najpogodnija točka promatranja (najlakša i najbrža za prepoznavanje) • 2. Opće-snalazilački standard – normalna vizura • Točka promatranja s koje prevladavajuće pratimo svijet oko nas pri snalaženju u njemu (s visine očiju uspravne, prosječno visoke osobe) • 3. Prigodno-kontekstualni standard – akcijska vizura • Točka promatranja u montažnoj smjeni smještena na onoj razini (plohi) po kojoj se odvija odredbeno zbivanje (razgovorna razmjena, pogled-viđeno, baratanje nečim...)

3. PRIMJERI RANE KANONSKE VIZURE NA CIJELI PRIZOR – “TABLO” PRISTUP • Prvi filmovi su, u načelu, što spontano, što prema slikarskoj, fotografskoj i kazališnoj tradiciji, prizore predočavali po načelu “tabloa” • tablo (engl. tableau) pov teor predočavanje filmske scene u jednom, obuhvatnom kadru, najčešće u srednjem planu (totalu prizora što obuhvaća ključne interesne sastojke ukupne scene), u frontalnoj kompoziciji, s polukružnim, "razlistalim" rasporedom likova viđenih s lica ili prednjeg poluprofila, s razine očiju i ravne osi promatranja, te s osvjetljenjem koje čini sve sastojke prizora podjednako vidljivim. Povjesničari su preuzeli naziv od Georgesa Méllièsa, koji je kadrove-scene u svojim višescenskim filmovima nazivao "slikama" (franc. tableaux), kako bi imenovali rani nijemofilmski standard snimanja interijernih, odnosno razgovornih scena. (→ STIL, primitivni) PRIMJER - Lumierèovi i Dickinsonovi (Edisonovi) filmovi: • http://www.youtube.com/watch?v=4nj0vEO4Q6s • http://www.youtube.com/watch?v=WmZ4VPmhAkw

4. STILIZIRANE TOČKE PROMATRANJA • Izbor točke promatranja ne ravna se uvijek načelom najpovoljnije točke promatranja – ima i smislenih otklona od toga načela. • Svaki uočljiviji (planiran, izabran) otklon od neke od standardnih vizura (njezino ‘narušavanje’) drži se stiliziranim, odnosno vizurnom stilizacijom Tipične stilizacije (PRIMJERI – A. PETERLIĆ – DVD-Teorija filma): • Nekanonske vizure (krajnji otkloni od kanonske vizure) – one s kojih otežano prepoznajemo tematizirani prizor ili sastojak prizora • Jaki donji i gornji rakursi • Izokrenuti i jako kosi kadrovi • Jako nemiran (drndav) kadar (recimo – potresene panorame, brišuće panorame…) • ‘Abnormalne’, neobične vizure (otkloni od normalne vizure) • Horizontalan, ravan, pogled na predmet na podu; ravan pogled na vrh nebodera; donji ili gornji rakurs na osobu normalne veličine; jaki mikrokadar ili široki rakurs na veliko životno područje (pogled na zemljinu kuglu… • Otkloni od kontekstualno motivirane vizure • Npr. umjesto da se razgovor snima s razgovorne razine – snima se s donjih ili gornjih rakursa

5. PRIZORNO MOTIVIRAN IZBOR TOČKE PROMATRANJA • No, standardizacija se ne obuhvaća samo nabrojane tipove – kanonsku, normalnu i akcijsku vizuru. • Ponekad se javljaju vizure koje odstupaju od prethodnih vizura, a svjedno se drže “akcijski opravdanim” – prigodno motiviranim. • Takve su sve vizure koje se dadu pripisati nekom – u prizor uvučenom – promatraču: • Tzv.pripisane točke promatranja • Naime, optička pozicija koju nam nudi film perspektivno je zadanasvakom gledatelju filma, bez obzira gdje se on nalazio - nije uvjetovana našom stvarnim tjelesnim položajem (onim u kinu). • Ona je utoliko polazno “objektivna” – tj. “intersubjektivna”- pripada svakom gledatelju i svim gledateljima filma, nikome specifično • Ali, nju se može u filmu pripisati nekome ili nečemu(nekoj osobi, ili nekoj optičkoj napravi) – može ju se personaliziratiili opredmetiti. • Pripisuje ju se tipično pomoću posebnih kontekstualnihi unutarkadrovskih uputa, indikacija

6. TIPIČNE VRSTE PRIPISA TOČKE PROMATRANJA • a) pripis liku • upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada nekom liku u filmu • b) pripis filmskoj ekipi • Upućuje se da točka promatranja pripada ekipi ili nekom članu ekipe prisutne u prizoru (intervjueru, redatelju) • c) pripis kameri • Upućuje se da točka promatranja pripada napravi koja snima prizor, neovisno o prisutnosti ili neovisnosti • d) pripis gledatelju • upućuje se da dana točka promatranja u kadru pripada gledateljima filma (onima koji gledaju film, odnosno taj kadar) • e) pripis ‘autoru’ • Podsjeća se naglašenije da točka promatranja ‘pripada’ tvorcu filma, specifičnije osjećamo ‘interventnu’ prisutnost tvorca filma Opripisanoj točki promatranja govori se često kao o točki gledištaindicirane osobe ili registracijske sprave (kamere)

7. KLASIČNA PODJELA • Klasična je, međutim, podjela tek na dva oprekovna tipa: objektivnu i subjektivnu točku promatranja (tzv. objektivni i subjektivni kadar) • “objektivnom” (eng., objective camera, objective shot)tipično držimo točku promatranja koja: • (a) koja zadovoljava uvjete prigodno “najpogodnije točke promatranja”, tj. Kanonska je i/ili standardna • (b) nije nikome pripisana • Međutim, bolje bi je bilo nazvati, kad se pomišlja na pripise: “NEUTRALNA TOČKA PROMATRANJA” • “subjektivnom” (eng. point of view shot, POV shot)se tipično drži točku promatranja koja je pripisana pokazanom ili podrazumijevanom liku u prizoru, a promatrački se nalazi na osi promatranja (optičkoj osi) lika • Međutim, pripis točke promatranja liku ne svodi se samo na “subjektivnu točku promatranja”, nego i na još dva tipa pripisa: • a) subjektivna vizura (eng. point of view shot, POV) • b) polusubjektivna vizura(eng. over-shoulder shot, semi-subjective shot) • c) pristrana vizura (eng. angle shot?)

8. TIPOVI INDIKACIJE DA NEKA TOČKA PROMATRANJA PRIPADA LIKU • Dvojako se indicira pripadnost točke promatranja liku: • (a) Pripisi liku podrazumijevaju, tipično - prema dvokomponentnom načelu predočavanja čina gledanja - pokazivanje lika koji gleda i onoga što lik gleda. • (b) Ali, može se pokazati samo ono što lik gleda – ali uz neke dodatne naznake da postoji neki lik u prizoru koji gleda s podrazumijevane točke promatranja • ‘subjektivitet’ se može sugerirati pomoću naznake tjelesnih ograničenja nad točkom gledišta, njene vezanosti uz tjelesno ograničenog nositelja (primjeri : Noć vještica)

9. DRUGI TIPOVI PRIZORNA PRIPISA TOČKE PROMATRANJA (b) pripis točke promatranja filmskoj ekipi • ako se u dokumentarcu vidi, ili osjeti ekipa kako snima, čuje intervjuer kako pita; ako ljudi poziraju za snimanje • PRIMJERI: Reportersko pojavljivanje; Rubikon, Ž. Radivoja; Plavi jahač, T. Gotovac • Time filmska ekipa biva percipirana kao dio prizora, kao prizorni ‘likovi’ (c) pripis točke promatranja kameri(optičko-registracijskoj napravi) • Čim se naznačuje da točka promatranja pripada ekipi, podrazumijeva se da pripada i kameri – tj. uvodi se svijest da to snima kamera • Kamera sama postaje indiciranim nositeljem točke promatranja ako se naznači da je snimka tek snimkom automatske kamere bez ljudske kontrole, ili s tek načelnom kontrolom • PRIMJER: snimka nadzorne kamere koje automatski snimaju: • http://www.yvoschaap.com/youtube/

10. TIPOVI NEPRIZORNA PRIPISA TOČKE PROMATRANJA: (d) pripis točke promatranja gledatelju – izvanprizornoj instanci • Jasno se naznačuje da dana točka promatranja pripada gledatelju • Kako se to naznačuje? • Neverbalno + verbalno obraćanje • PRIMJERI: mozaične emisije; dnevnik • http://www.youtube.com/watch?v=ahHJJ6g8OzQ&feature=results_main&playnext=1&list=PL1FC8842BC5E69602 • http://www.youtube.com/watch?v=8_1e77hFv18&feature=related • Samo neverbalno obraćanje – pogled u t. pr. i drugi neverbalni signali obraćanja • Žena je žena, Godard • Samo verbalno obraćanje – izvanprizorni komentar, izvanprizorna govorna ‘naracija’ • http://www.youtube.com/watch?v=-VmW8zfox8k • http://www.youtube.com/watch?v=4z0CqSrjSNE&feature=related

11. PRIPIS TOČKE PROMATRANJA AUTORU (e) pripis točke promatranjaautoru filma • Jasno je naznačeno da točka promatranja pripada autoru (i kameri kojom snima) • PRIMJER: Powerless, P.L. Sargent; Kuća, A. Hušman • Razlikovanje između: • a) izričitog pripisa točke promatranja autoru filma, izričito autorske točke gledišta(prizorno indicirane) • b) neizričitog, podrazumijevanog ‘autorskog kadra’ (izvanprizorno indicirane)

12. “AUTORSKI KADAR” - PETERLIĆ • A. Peterlić, 2000, ‘Autorov kadar’ u Osnove teorije filma, str. 61-62 ‘Autorski kadar’ (ili ‘autorov kadar’) je onaj kadar:: • (A) koji nije baš ‘objektivan’ – tj. najpogodniji za promatranja važnog dijela prizora • tj. nestandardan je, stilizacijski – otklon od tipičnih postava kadrova u danom filmu, u sklopu danog stila • (B) koji se ne može pripisati niti jednom liku, a niti ostalima tipičnim otjeloviteljima točke promatranja (niti gledatelju, niti ekipi filma) • (D) Upućuje na poseban, ‘komentativan’, odnos prema danome mjestu filma Takav kadar tipično oživljava svijest gledatelja da je rezultatom posebne ‘intervencijeizrađivača’, tipično – autora (redatelja) • PRIMJER: Sjever-sjeverozapad, ptičje vizure/Dvorišni prozor, uvodni opisi