1 / 41

mr.sc . Mislav Balković Hrvatska udruga poslodavaca

Hrvatska udruga poslodavaca “ Važnost digitalne kompetencije u programima strukovnog obrazovanja ” 14. rujna 2010. mr.sc . Mislav Balković Hrvatska udruga poslodavaca. Kako je počelo?. Razvojem elektronike sredinom i krajem prošlog stoljeća;

harley
Download Presentation

mr.sc . Mislav Balković Hrvatska udruga poslodavaca

An Image/Link below is provided (as is) to download presentation Download Policy: Content on the Website is provided to you AS IS for your information and personal use and may not be sold / licensed / shared on other websites without getting consent from its author. Content is provided to you AS IS for your information and personal use only. Download presentation by click this link. While downloading, if for some reason you are not able to download a presentation, the publisher may have deleted the file from their server. During download, if you can't get a presentation, the file might be deleted by the publisher.

E N D

Presentation Transcript

  1. Hrvatska udruga poslodavaca “Važnost digitalne kompetencije u programima strukovnog obrazovanja”14. rujna 2010. mr.sc. Mislav Balković Hrvatska udruga poslodavaca

  2. Kako je počelo? • Razvojem elektronike sredinom i krajem prošlog stoljeća; • 1954, izum tranzistora - Bardeen, Brattain i Shockley, New Jersey, SAD • 1957, izum integriranog kruga - Kilby, Noyce, Texas Instruments Dallas, SAD • 1971, izum mikroprocesora – Hoff, INTEL, SAD • 1981, prvo PC računalo – IBM, SAD Razvojem softvera sredinom i krajem prošlog stoljeća; - 1976, programski jezik BASIC – Gates, Allen, Microsoft, SAD

  3. Koliko je brzo tehnologija prodirala do korisnika? Radiju je trebalo 38 godina da dosegne 50 milijuna korisnika. Televiziji je trebalo 13 godina. Internet je to uspio za 4 godine. Facebook za samo 2 godine.

  4. Što se događalo sa količinom informacija? Izdanje dnevnih novina ima više informacija nego što je prosječna osoba koja je živjela u 18. stoljeću mogla prikupiti tijekom čitavog života. Prva komercijalna SMS poruka poslana je krajem 1989. Danas se dnevno pošalje i primi više poruka nego je stanovnika zemlje. Google svaki mjesec dobije preko 30 milijardi upita. Količina informacija koja će se generirati ove godine je veća nego sve informacije koje su generirane u proteklih 5000 godina.

  5. Što sve to znači? “Živimo u svijetu koji je postao digitalan i sveprisutan.” Nicholas Negroponte Živimo u eksponencijalnom vremenu, u informacijskoj tehnološkoj revoluciji.

  6. Koje su implikacije? Trebalo je gotovo 200godina da se industrijska revolucija iz zapadne Europe proširi na svijet. Informacijska tehnološka revolucija proširila se za manje od 30 godina ali ne jednako na sva područja svijeta. Povijest nas uči da dodir civilizacija (država, kompanija…) različitih tehnoloških razina obično ostavlja kobne posljedice na onu manje razvijenu.

  7. Kakve su reakcije? Japan je u 20 godina strategijom ulaganja države postao tehnološka velesila. Južna Koreja i Taiwan nastoje to učiniti privlačenjem multinacionalnih kompanija. Kina, Indija i EU nastoje dostići SAD državnim ulaganjima podržanim razvojnim strategijama. Izrael ima najveći postotak doktora znanosti, znanstvenika i inženjera u odnosu na broj stanovnika. Oko dvije trećine osoba koje studiraju za znanstvene i inženjerske doktorate u Americi nisu američki državljani.

  8. Kako to podržati razvojem kadrova? 25% stanovništva Indije sa najvećim kvocjentom inteligencije je više od ukupnog stanovništva SAD. U Kini diplomira 4 puta više inženjera nego u SAD a trend porasta broja doktora znanosti i inženjera je tamo 70 puta veći nego u SAD.

  9. Kako to podržati razvojem kadrova? • Bogate zemlje; • Uvoze kvalitetnu radnu snagu i šire poslovanje svojih kompanija na ona mjesta u svijetu gdje je mogu naći. • Velike zemlje; • -Generalno, biologija radi za njih a malim poticajima mogu ostvariti gotovo nedostižnu prednost. • Male zemlje; • -Moraju biti vrlo usredotočene, inteligentno ulagati, imati jasnu strategiju i tražiti tržišne niše.

  10. EU kontekst? • Niz inicijativa i strategija za poticanje stvaranja e-vještina: • Lisabonska strategija COM(2000) 567 • i2010 - A European Information Society for growth and employmentCOM(2005) 229 • E-Skills for the 21st Century: Fostering Competitiveness, Growth and JobsCOM(2007) 496 • New Skills for New JobsCOM(2008) 868 • Anticipating and matching labour market and skills needs • -E U R O P E 2 0 2 0- A European strategy for smart, sustainable and inclusive growthCOM(2010) 2020

  11. Zaključci Europske komisije • EU Communication on e-Skills, September 2007 zaključci: • e-vještine i digitalna pismenost nisu prepoznati kao ozbiljno strateško-političko pitanje u EU, • ne postoji zajednička strategija u ovom području, nacionalne politike jako se razlikuju, • nedostaje visokokvalificiranih stručnjaka iz područja ICT što ugrožava konkurentnost i položaj EU ekonomije, treba ta zanimanja promovirati, • ponuda i potražnja e-vještina se sve više razilazi a digitalna nepismenost i dalje je problem u nizu zemalja,

  12. Preporuke Europske komisije (e-skillsagenda) • EU Communication on e-Skills, September 2007 preporuke: • stvoriti i poticati kooperaciju svih čimbenika kako bi se povećale e-vještine, • ulagati u ljudske potencijale, • Promovirati prirodne (matematiku) i tehničke znanosti te posebno karijere u ICT-u, • boriti se ciljano protiv e-isključenosti u određenim ugroženim skupinama, • poticati cjeloživotno učenje u ovom području i e-učenje.

  13. Preporuke Europske komisije (Strategija 2020) • Strateške preporuke sadržane u strategiji razvoja EU iz ožujka 2010 koje bi EU trebala dostići do 2020; • 40% mlade populacije mora imati visoko obrazovanje, • 75% radno aktivnog stanovništva (20-64) mora biti zaposleno • Inicijative; • “Youth on themove” • “A digital agenda for Europe” • “An agenda for new skills and jobs”

  14. Stanje u EU U 2009, 64% građana EU imalo je barem osnovne e-vještine što je povećanje za 3% u odnosu na 2007. Dakle, 36% građana nema nikakve e-vještine. U 2009, 60% EU građana u dobi do 16 do 74 redovno (najmanje jednom tjedno) koriste Internet. Ipak, 31%građana u toj dobi uopće ne koristi Internet. Korištenje interneta i digitalna pismenost građana korelira sa 93% točnosti unutar EU. Izvor; SEC(2010) 627, Europe’s DigitalCompetitivenessReport 2010

  15. Postotak redovnih korisnika Interneta u populaciji (16-74) Izvor; SEC(2010) 627, Europe’s DigitalCompetitivenessReport 2010 Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  16. Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  17. Kako EU stoji u svijetu U 2009 81% građana Korejestarih 3 godine ili više koristilo je Internet u posljednja 3 mjeseca a 84% je ikada koristilo Internet. 68% Amerikanaca u istoj dobi su korisnici Interneta. Dok u je EU, 65% građana u dobi 16-74 koristilo Internet u protekla 3 mjeseca a njih 69% je ikada koristilo Internet. EU u smislu infrastrukture (broadband Internet DSL) stoji malo slabije od SAD (24% vs. 27%). FTTH/B znatno lošije. Izvor; SEC(2010) 627, Europe’s DigitalCompetitivenessReport 2010

  18. E-vještine općenito • Osnova su za: • - Zapošljivost (otvarju put nizu novih karijera) • - Socijalnu uključenost • - Inovativnost (pokretač konkurentnosti i produktivnosti) • Moguće ih je promatrati kod dvije skupine; • vještine koje pomažu učinkovitosti u svim strukama (kod ICT neprofesionalaca) • vještine koje predstavljaju osnovu profesije (kod ICT profesionalaca)

  19. Potrebna znanja za radna mjesta izvan ICT-a? usljedećih 5 godinaotvaratće se tek 10% radnihmjestakojane zahtijevajuodzaposlenikae-vještine. Izvor; istraživanje analitičke tvrtke IDC i Microsofta krajem 2009. na uzorku od 1.400 direktora HR velikih europskih tvrtki. Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  20. Potrebna znanja za radna mjesta izvan ICT-a? • Rezultati pilot istraživanja potreba za obrazovanjem u malim i srednjim poduzećima koje je provela HGK 2009 godine; • dodatno obrazovanje u području informatičkih vještina na 3. mjestu od 29 iza donošenja poslovnih odluka i komunikacijskih vještina kod rukovoditelja, • 1. najpotrebnije obrazovanje kod zaposlenika. prema anketi poslodavaca koju je u 2010 proveo HZZ stav je poslodavaca da svaki 5 radnik,od onih kojima je potrebno dodatno obrazovanje, isto treba upravo za korištenje računala. za 76%objavljenih radnih mjesta na potralu Moj-posao.net u 2009 tražilo se poznavanje rada na računalu. Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  21. Vrijednost ICT-a za ekonomiju 50% porasta produktivnosti ekonomije EU u posljednjim godinama dolazi od ulaganja u informacijske tehnologije. Američke multinacionalne kompanije su oko 8,5% produktivnije od najboljih Europskih (UK) a čak 80% te prednosti dolazi od boljeg korištenja ICT infrastrukture. Izvor: “It ain’t what you do it’s the waythat you do I.T.” - Centre for EconomicPerformance, London School of Economics. “Direktan je odnos između ulaganja u ICT i gospodarskog rasta jer ICT podiže inovativnost svih gospodarskih sektora, njihovu produktivnost i efikasnost korištenja prirodnih resursa.” Viviane Reding, Commissioner for Information Society and Media Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  22. Razlozi korištenja računala u RH Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za Algebra grupu, N=1618 travanj 2010 Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  23. Potreba za ICT radnim mjestima u RH Broj oglašenih radnim mjesta u skupinama; Računarstvo i Internet / IT i telekomunikacije Izvor; Moj-posao.net, 2010. Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  24. Stabilnost ICT radnih mjesta u RH Izvor; Središnji državni ured za e-Hrvatskuprema podacima DZS, svibanj 2010 Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  25. Diplomirali u području znanost i tehnologija (20-29) Izvor; EUROSTAT, 2010 Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  26. E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i stručnih kompetencija. On je osnova za restrukturiranje prvenstveno nastavnih planova, a potom i predmetnih kurikuluma na razini osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, vodeći računa o optimalnome opterećenju učenika u školi i kod kuće. NOK je donesen u srpnju 2010.

  27. E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum

  28. E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA • I ciklus • -osnove informacija i komunikacija, • strojna i programska oprema računala (dijelovi, pokretanje, ikone, mape) • Internet (e-mail, web, društvene mreže) • multimedija (slušanje muzike, snimanje fotografija i program za crtanje) • obrada teksta (unos, jednostavna obrada i pohrana) • uvod u programiranje korištenjem jednostavnih alata

  29. E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA • II ciklus • -osnove informacija i komunikacija (digitalna tehnologija, binarni sustav), • strojna i programska oprema računala (komponente, vrste datoteka) • Internet (korištenje preglednika i tražilica) • multimedija (crtanje, stvaranje audio i video zapisa) • obrada teksta (oblikovanje, tablice, stupci, ispis) • uvod u programiranje korištenjem slijednih programskih jezika

  30. E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA • III ciklus • -osnove informacija i komunikacija (prijenos informacija, kodiranje, protokoli) • strojna i programska oprema računala (digitalni sklopovi, performanse računala) • Internet (brzine komunikacije, Internet kupovina) • izrada prezentacija uključujući animacije • izrada jednostavnih Internet stranica • uvod u programiranje (petlje, grananja, potprogrami) • korištenje proračunskih tablica (korištenje formula i funkcija) • priprema programa za pomoć u matematici, fizici…

  31. E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA • IV ciklus • -osnove informacija i komunikacija (zaštita podataka i privatnosti, izmjene formata podataka) • Internet (kritički osvrt na sadržaje i usluge) • algoritmi i strukture podataka (jednostavni algoritmi, pseudokod i foruliranje algoritama sukladno problemu) • korištenje proračunskih tablica (grafička prezentacija podataka) • korištenje baza podataka i SQL jezika za dohvat podataka • prepoznati vrijednost programa i mjesta primjene računala…

  32. E-vještine i nacionalni okvirni kurikulum INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUČJA: Priroda i društvo, Praktični rad i dizajniranje, Tehnika, Informatika, te moduli: Upoznajmo računalo, Multimedijske primjene računala, Programiranje igranjem, Osnove programiranja

  33. E-vještine i obrazovni sustav • Ako prihvatimo činjenice da: • - radni vijek traje 40 godina, • živimo u eksponencijalnom vremenu i tehnološkoj revoluciji, • se količina tehnoloških informacija udvostručuje svake godine, • tehnološko znanje zastarijeva gotovo po stopi porasta količine informacija, Zaključci su; -obrazovni programi moraju učenike osposobiti za praćenje napretka informacijske tehnologije -cjeloživotno učenje kao način izgradnje e-vještina i time zapošljivosti nema alternative. Tjedan cjeloživotnog učenja 2010.

  34. Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (zapošljavanje) Istraživanje o stavovima prema obrazovanju (17-64); “Što je, po Vašem mišljenju, najvažnije za pronalaženje posla odnosno pronalaženje boljeg posla?” Izvor; istraživanje Prizma istraživanja za Algebra grupu, N=1618 travanj 2010

  35. Kakva je kultura u Hrvatskoj ? (radna kultura) • Prema istraživanju portala MojPosao iz srpnja 2007 čak 93% zaposlenih troši dio radnog vremena na aktivnosti koje nisu vezene na posao. U prosjeku je to 47 minuta pri čemu dodatnih 30 minuta za ručak nisu ovdje uračunati. • 96% onih koji to rade smatra da ovakve aktivnosti ne utječu negativno na produktivnost a njih čak 44% smatra da time poboljšavaju produktivnost. Južna Korea je u deset godina smanjila broj radnih sati godišnje sa 2592 na 2316. Nisu radili svaku drugu nedjelju a sada imaju slobodne nedjelje i svaku drugu subotu. Nema GO! Izvješće br. 48879- HR RH je na 1718, OECD na 1768, SAD 1794

  36. Naglasci promicanja digitalne pismenosti i izgradnje konkurentnih e-vještina Na razini pojedinca • Razina obrazovanja direktno je povezana sa zapošljivošću odnosno sigurnošću, • U budućnosti ćemo sve češće mijenjati radna mjesta (ne nužno poslodavce) a da bismo to mogli trebamo biti otvoreni prema promjenama i konkurentni, • Iskoristiti krizu kao poticaj za promociju važnosti obrazovanja jer kriza povećava moć poslodavaca da biraju bolje i kvalitetnije zaposlenike, • Obrazovanjem značajno (više nego što mislite) utječete na vlastitu budućnost. Sami ste odgovorni !

  37. Naglasci promicanja digitalne pismenosti i izgradnje konkurentnih e-vještina Na razini obrazovne politike • Nacionalnim strategijama i politikama slijediti Digitalnu Agendu EU, razvijati je kako podlogu buduće konkurentske prednosti nacionalne ekonomije, • Iskoristiti HKO kao okvir za poticanje izgradnje e-vještina u na svim obrazovnim razinama u svim obrazovnim područjima (sektorska vijeća i sektorske radne skupine), • Koristiti EU fondove (IPA i ESF) te pokretati projekte koji izgrađuju i promoviraju e-vještine (posebno za ugrožene skupine),

  38. Naglasci promicanja digitalne pismenosti i izgradnje konkurentnih e-vještina Na razini obrazovne politike • Promovirati primjere dobre prakse partnerstva te izgrađivati partnerske odnose sa svim relevantnim čimbenicima tržišta rada, • Izgrađivati svakom aktivnošću sustav vrijednosti i kulturu učenja. (državna matura, promoviranje najboljih škola, nastavnika i učenika, financiranje obrazovnog sustava temeljeno na rezultatima,…) • U provesti novi okvirni nacionalni kurikulumu,

  39. Borba za ekonomski prosperitet nacija na globalnom tržištu borba je sustava vrijednosti U izgradnji sustava vrijednosti značajnu ulogu igraju odgoj i obrazovanje ali i cjelokupno okruženje “ako smo naučili išta iz povijesti ekonomskog razvoja, to je da kultura čini gotovo svu razliku” David S. Landes

  40. P. Hatza 12, Zagreb Tel. 4897 555 Fax 4897 556 E-Mail: hup@hup.hr www.hup.hr Hvala na pažnji

More Related