160 likes | 251 Views
Korištenje nacionalnih sustava (UCS) u cilju zadovoljavanja zaštitnih mehanizama Svjetske banke. Agi Kiss Zagreb, 7. svibnja 2009. Operati vna politika /Ban čina p rocedur a 4.00.
E N D
Korištenje nacionalnih sustava (UCS) u cilju zadovoljavanja zaštitnih mehanizama Svjetske banke Agi Kiss Zagreb, 7. svibnja 2009.
Operativna politika/Bančinaprocedura 4.00 Pokusno korištenje sustava zaduživanja u cilju rješavanja problema vezanih uz zaštitne mehanizme za okoliš i socijalna pitanja u projektima koje podupire Banka Pokriva sve fiducijarne aspekte: upravljanje financijama, nabavu, zaštitne mehanizme
OP 4.00 ključne točke • Definicija: korištenje nacionalnih, sub-nacionalnih ili sektorskih provedbenih institucija i važećih zakona, propisa, pravila i procedura neke zemlje za aktivnost koju Banka podupire u toj zemlji • Korištenje provedbenih institucija i važećih pravila, zakona, propisa i procedura te zemlje – za aktivnost – za aktivnost koju Banka podupire u toj zemlji • Može se odnositi na središnju vlast, sub-nacionalne vlasti, odnosno na konkretne agencije/subjekte ili komunalne službe (npr. na području infrastrukture) • Za korištenje ondje gdje bi, prema Bančinoj prosudbi, sustav dotične zemlje u materijalnom smislu zadovoljio ciljeve i operativna načela postojeće politike Banke
Ciljevi UCS-a • Većaučinkovitost: napredovati u odnosu na pristup ‘projekt po projekt’; ubrzati pripremu i ocjenjivanje projekata; olakšati usklađivanje, smanjujući pritom transakcijske troškove koji nastaju zbog prirode sustava s većim brojem donatora • Veći utjecaj razvoja: poboljšati politike, procedure i praksu za sva ulaganja, ne samo ona koja financira Banka; poticati i izgrađivati kapacitete zemlje • Povećati udio zemlje u vlasništvu nad projektima: unaprijediti prirodu odnosa i ojačati zajednicu interesa između Banke i Zajmoprimca (naročito dio MIC agende)
Povijest UCS-a • UCS postoji već godinama za potrebe upravljanja financijama i za nabavu putem nacionalnih javnih nadmetanja • U rujnu 2004., uprava je Odboru izvršnih direktora Banke predložila pilot program širenja UCS-a nazaštitne mehanizme (ZM) za okoliš i socijalna pitanja (OISP), na nabavu putem međunarodnog javnog nadmetanja (ICB) te na međunarodni odabir konzultanata… ondje gdje su oni, prema Bančinoj prosudbi, “ sukladni Bančinom sustavu politika primjenljivom na operaciju te gdje dotična zemlja ima zadovoljavajuću provedbenu praksu, kapacitete i dosadašnje uspjehe.”
Povijest UCS-a(nastavak) • rujan 2004.: Issues Paper* -- o UCS-uzaZM za OISP-- objavljen na website-u Svjetske banke • nakon toga su uslijedile: izravne konzultacijes vladama, bilateralnim/multilateralnim razvojnim partnerima, NGOima i privatnim sektorom u svih 6 regija • prihvatili su gazajmoprimci i razvojni partneri • NGO-i su bili oprezniji: naglašavali su potrebu da ne dođe do razblaživanja mjera ZM-a ili Bančine odgovornosti za due diligence
Povijest UCS-a(nastavak) • veljača 2005.: prvi pilot program UCS-a za ZM kojeg je odobrio Odbor izvršnih direktora*(12 pilot projekata) • Identificirano 12 pilot projekata, uključujući: • Rumunjska: Projekt vode, sanitacije i zaštite od poplava; Projekt autocesta i željeznica • drugi projekti u: Butanu, Gani, Jamajci, Tunisu, Indiji, Južnoj Africi, Ugandi, Maroku • OP 4.01 pokusno uveden u svim projektima; OP 4.11 učetiri, a OP 4.04 i OP 4.12 svaki u po jednoj zemlji
Povijest UCS-a(nastavak) • studeni 2007.: Ocjenjivački izvještaj o prve dvije godine* na osnovi 7 aktivnih pilot projekata… glavni nalazi: • ograničeni obuhvat: -- pristup ‘projekt po projekt’ ima vrlo ograničeni utjecaj (12 projekata u portfelju od 1600 njih) • visoki troškovi transakcija: troškovi pripreme su previsoki (u prosjeku, 104.000 USD dodatnih izdataka) • za OP 4.01 i OP 4.11 pristup je obećavajući; za OP 4.12 nešto manje, uslijed suštinskog jaza između nacionalnih zakona i operativne politike Svjetske banke • mjere za premošćivanje jaza have policy and practical benefits beyond the project • preranoje za ocjenjivanje troškova i djelotvornosti provedbe i nadzora • zaproširenje programa bit će potrebni jasni i dosljedni signali iz uprave
Ocjenjivački izvještaj iz studenog 2007.- odabrane preporuke: • Podići na sub-nacionalnu ili nacionalnu razinu, kao neovisnu aktivnost, nevezanu za neki projekt. Dijagnostičku kontrolu zaštitnih mehanizama (SDR) usredotočitina opće sustave, a ne na konkretne provedbene agencije. Primijeniti rezultate na odabrane projekte, uz izgradnju kapaciteta za premošćivanje jaza ukoliko je potrebno • U velikoj zemlji s različitim sustavima i kapacitetima, koristiti sub-nacionalni pristup (institucije na pokrajinskoj, državnoj, općinskoj, sektorskoj razini) • Odabrati sljedeće pilot projekte na temelju interesa zemlje/županije, aktualnih mogućnosti kreditiranja te visoke razine uzajamnog povjerenja između Svjetske banke i Zajmoprimca • Koristiti nacionalne procjene utjecaja na okoliš, strateške procjene utjecaja na okoliš itd. kako bi se identificirale zemlje kandidati i programi • Objasniti Zajmoprimcima i osoblju pogodnosti UCS-a i osigurati jasan putokaz za pristup tim pogodnostima • Kada se radi o MICs s dobro razvijenim sustavima (npr.nove članice EU),prijeći sa SDR na punu primjenu UCS bez prijelaznog pilot projekta. Kada se radi o novim članicama EU, po pitanju SDR surađivati s EC/EK, EBRD i EIB. • Praviti razliku između rizika od štete za Banku i rizika od narušavanja Bančinog ugleda (za ovo drugo nije odgovoran Zajmoprimac)
Povijest UCS-a(nastavak) • siječanj 2008.: Odbor direktora odobrio širenje UCS pilot programa na zaštitne mehanizme, pri čemu je razina podignuta s projektne na nacionalnu
UCS pristup – dvodjelna analiza“Dijagnostička kontrola zaštitnih mehanizama” (SDR) • Sukladnost: Zajmoprimčev sustav zaštitnih mehanizama za okoliš i soc. pitanja smatra sesukladnim onome Svjetske banke ako je zajmoprimčev sustav oblikovan tako da ostvaruje ciljeveipoštuje načelanavedena u Dodatku A… poklapanje u metodologiji ne mora nužno biti 1:1 • Prihvatljivost: procjena Zajmoprimčeve provedbene prakse, dosadašnje uspješnosti i kapaciteta (procjena se vrši samo na područjima gdje je analiza sukladnosti dala pozitivne rezultate) UCS može pokrivati jednu ili više operativnih politika Analiza prihvatljivosti ograničena je na operativne politike odabrane na osnovu analize sukladnosti
Steps in UCS Analysis • Identify relevant national/sub-national or other implementing entities • Review national/sub-national/corporate policies, laws, and regulations applicable to the project and Bank policies triggered or applicable • Compare the objectives and operational principles that underpin Bank policies, with country systems (rules, regulations, practices, and capacity of relevant institutions) to determine acceptability. Identify any actions needed to fill gaps. • Assess country system and implementation agency experience and track record. Identify strengths and weaknesses, and agree with borrower on any actions needed to fill gaps.
UCS pristup: premošćivanje jaza Ako analiza sukladnosti/prihvatljivostiuoči jaz između zajmoprimčevih politika ili kapaciteta s jedne strane i politika/načela zaštitnih mehanizama s druge strane: • Zajmoprimac izjavljuje da preuzima obvezu da prevlada taj jaz • Zajmoprimčeva obveza unosi se u analizu sukladnosti/prihvatljivosti • Pravni dokumenti ukazuju da premošćivanje jaza mora biti dovršeno prije početka relevantnih aktivnosti
Bančina OP/BP Ciljevi Operativna načela Osnova zaocjenjivanje/razvijanjekriterija uspješnosti OP/BP 4.01, Procjena utjecaja na okoliš Procijeniti, svesti na minimum i ublažiti potencijalno negativne utjecaje investicijskih projekata (i SECAL-a) koje podupire Banka 1.. Rano u projektnom ciklusu ispitati ima li potencijalnih rizika i utjecaja na okoliš i na socijalna pitanja. 2.Identificirati i analizirati alternative projektu. 3.Uključiti dionike u proces odlučivanja kroz konzultacije i sudjelovanje. 4.Osigurati transparentnost pravovremenim objelodanjivanjem informacija. 5.Spriječiti, svesti na minimum ili kompenzirati negativne utjecaje projekta. ·Identificirati sektor, lokaciju i razmjere projekta, te prirodu i veličinu potencijalnih rizika. ·Sve izvodive alternative procijenjene s obzirom na moguće utjecaje. ·Konzultacije održane ubrzo nakon screening-a, a i nakon izrade nacrta izvještaja o utjecaju na okoliš. ·Nacrt izvještaja i konačni izvještaj (sažetak na lokalnom jeziku)objavljeni na javnim mjestima. ·EMP pokriva ublažavanje potencijalnih utjecaja i specificiraprovedbene aranžmane, t.j. Zahtjeve vezane uz proračun, praćenje, izgradnju kapaciteta i izvještavanje. Ilustrativni prijedlog okvira za ocjenjivanje sustava za procjenu utjecaja na okoliš
UCS pilot u HRvatskoj: (preliminarnarazmišljanja) • Proučite sveukupne nacionalne sustave (ne samo zakon o procjeni utjecaja na okoliš) • Npr., zahtjev iz OP 4.01 – “analiza alternativne analize” mogao bi se riješiti kroz nacionalni proces prostornog planiranja i kroz zakon o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš • Npr., zahtjev za EMP iz OP 4.01mogao bi se riješiti legalnim izdavanjem dozvola (location, construction and operating permits) • Što se tiče procesa konzultacija, naglasak treba biti na smislenim, utemeljenim konzultacijama, a ne na konkretnim koracima • Pokušaji da se brojni zakoni usklade s EU unutar kratkog vremenskog okvira mogli bi imati za posljedicu probleme vezane uz “Prihvatljivost”