AMBULANTNA KARDIJALNA REHABILITACIJA

1. AMBULANTNA KARDIJALNA REHABILITACIJA Prim. Dr. Ivan Knezović Prof. Dr. Mustafa Hadžiomerović POLIKLINIKA HIPOKRAT, MOSTAR

2. Uzroci smrti u razvijenim zemljama Bolesti srca i krvnih žila 21 % Ostale bolesti

3. Kardiovaskularni mortalitet Konorarna bolest Moždani udar 50 % 33 % 17 % Ostale kardiovaskularne bolesti

4. “Kardiovaskularna prevencija i rehabilitacija postat će glavna zadaća Europskog kardiološkog društva (ESC) tijekom slijedećih 20 godina” Predsjednik ESC tijekom uvodnog govora na ESC kongresu u Amsterdamu.

5. Važnost kardijalne rehabilitacije • EU komisija donosi 2008 g. dokument: EU povelju za zdravlje srca • EU povelja za zdravlje srca nalaže hitnu reviziju uloge kardijalne rehabilitacije u tretmanu kardiovaskularnih bolesti

6. Kardijalna rehabilitacija • Skup aktivnosti koji je potreban da se srčanom bolesniku osiguraju najbolji mogući fizički, emocionalni i socijalni uvjeti kako bi vlastitim naporima mogao zauzeti što normalnije mjesto u životu svoje obitelji i zajednice (SZO)

7. Cilj rehabilitacije • Povratak privremeno izgubljene ili oslabljene sposobnosti za život i rad, tj. izbjegavanje ili smanjenje invalidnosti i boljitak kvalitete življenja

8. Oblici rehabilitacije • Stacionarna • Ambulantna • Kućna

9. Stacionarna rehabilitacija (SZO) • Pacijenti sa ozbiljnim komplikacijama poslije ACS, PCI i operacije na srcu • Pacijenti sa stalnom kliničkom nestabilnošću ili komplikacijama • Klinički nestabilni pacijenti sa naprednim CHF sa potrebama infuzijske terapije • Pacijenti sa nedavnim presađivanjem srca

10. Ambulantna rehabilitacija • Trajanjeambulantnerehabilitacije je 8-10 tjedana • 85 % ukupno rehabilitiranih pacijenata • Troškovi liječenja su manji • Mogućnost titriranja medikametozne terapije kroz 10 tjedana veća • Odsustvo hospitalizacije Kućna rehabilitacija • Nastavak rehabilitacijski vježbi kod kuće doživotno

11. Ambulantna ili stacionarna?

12. Pristup • Populacijski pristup (promocija zdravlja)- promjena rizičnih čimbenika koji proizlaze iz načina života i životne okoline jer su upravo ti rizični čimbenici razlogom masovne pojave koronarne bolesti • Strategija viskog rizika- identifikacija osoba s visokim rizikom obolijevanja među osobama kod kojih jos nema manifestacija koronarne bolesti i intenzivna primjena mjera za smanjenje razine rizika • Sekundarna prevencija- sprečavanje ponovnih koronarnih događaja i napredovanje bolesti

13. Indikacije za uključenje u rehabilitacijski postupak • Osobe s dokazanom koronarnom bolesti • Osobe s dokazanom obliterirajućom bolešću perifernih arterija • Osobe sa stabilnom kroničnom srčanom slabosti • Osobe s visokim rizikom obolijevanja od koronarne bolesti • Osobesastabilnomanginomi nijemomishemijommiokarda • Ostali kardiovaskularni bolesnici

14. Kardijalna rehabilitacija • Mora biti sveobuhvatna, dugotrajna (doživotna) i u sebi uključivati elemente sekundarne prevencije: - sprečavanje napredovanja bolesti -pojave komplikacija ili njihovo odgađanje • Mora potaknuti aktivni pristup samog bolesnika prema rehabilitaciji

15. REHABILITACIJA = FIZIČKI TRENING

16. Komponente kardijalne rehabilitacije • Stratifikacijarizika • Prognostička evaluacija- procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika • Edukacija • Fizička rehabilitacija (fizički trening) • Psihološka rehabilitacija • Socijalna rehabilitacija • Profesionalna rehabilitacija

17. Stratifikacijarizika • Učini se neinvazivna kardiološka obrada: - ultrazvuk srca - Holter EKG-ai RR-a - ergometrijski test: procjenjuje se razina podnošenja tjelesnog opterećenja i uključuje u odgovarajuću skupinu za vježbe Procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika

18. Edukacija • Otklanjanje čimbenika rizika • Zdravi način života • Način djelovanja i potreba redovitog uzimanja lijekova • Prepoznavanje nepovoljnih i opasnih situacija • Ponašanje kod pojavljivanja problema

19. Fizička rehabilitacija • Povećanje funkcijskog kapaciteta • Stimulacijarazvojakolateralnecirkulacijeioporavak oštećenja endotela • Sprečavanje atrofije skeletnih mišića i demineralizacije kostiju • Boljitak psihičkog statusa • Boljitak metaboliziranja masnoća • Aktivacija fibrinolitičkog i antiagregacijskog sustava • Bolja regulacija srčane frekvencije, krvnog tlaka i tjelesne težine

20. Program fizičkog treninga • Fizički trening je intervalan, individualno doziran i kontroliran • Sastoji se od: vježbe disanja, relaksacije, razgibavanja i jačanja svih mišićnih grupa u stojećem, sjedećem i ležećem položaju (30 min) • treninga na spravama i treninga na raznim sportskim terenima (30 min) • Između obje vrste aktivnosti je stanka od 10-ak minuta

21. Psihološka rehabilitacija • Profesionalna prosudba psihološkog profila • Crte koje utječu na nastanak i tijek bolesti • Borba protiv depresije i anksioznosti • Svladavanje stresa

22. Socijalna rehabilitacija • Prosudba bolesnikove okoline • Pomoć u svladavanju teškoća u uključenju u standardni život • Savjetovanje obitelji • Druženje sa ostalim bolesnicima • Zajedničke aktivnosti i izmjena iskustava Profesionalna rehabilitacija • Utjecaj na bolesnikov posao odnosno procjena preostale radne sposobnosti za drugi posao

23. Nakon završenog rehabilitacijskog postupka procjenjujemo rezultate rehabilitacije: - ponovna neinvazivna kardiološka obrada i preporuka daljnjeg liječenja - ocjena radne sposobnosti

24. Hvalanapozornosti!