220 likes | 457 Views
Amela Šehović Filozofski fakultet S A R A J E V O. Nomina professionis ženskog roda u savremenom bosanskom jeziku. Amela Šehović. Ova tema može se smatrati segmentom tvorbe riječi , ali još više dijelom sociolingvističkog istra ž ivanja odnosa jezika i roda .
E N D
Amela ŠehovićFilozofski fakultet S A R A J E V O Nomina professionis ženskog roda u savremenom bosanskom jeziku
Amela Šehović • Ova temamože se smatratisegmentomtvorberiječi, alijošvišedijelomsociolingvističkogistraživanjaodnosajezikairoda. • „Jeziki rod fundamentalnosadržani u društvenojpraksi” (Eckert – McConnell-Ginet, 2005:5),tj. jezička je upotreba određena društvenim kontekstom.
Amela Šehović • Većinadefinicijaizrazaseksizamsvodi se naoblikdiskriminaciježenaimuškaracanaosnovuspola, s timštomnogiističuda je najčešćeriječ o predrasudamakojeispoljavajumuškarciprotivžena, doknekidrugi, npr. Graddoli Swann (1989:96), dodajuda je seksizamdiskriminacijaljudinaosnovuspola, motiviranairelevantnimrazlozima.
Amela Šehović • neseksističkijeziksmatra se vrstomPC (politically correct) jezika • diskriminatornijezikističerazlikemeđuljudimaiimpliciradasunekegrupeljudisuperiornije u odnosunadruge
Amela Šehović • Upotreba rodno osjetljivog jezika ima dvostruku funkciju – reflektirati ukupne rodne odnose u društvu, ali ih istovremeno i reafirmirati ili transformirati u zavisnosti od konkretne upotrebe određenog jezika. • U tom kontekstu, važno je i pitanje naziva za zanimanja koja obavljaju žene u savremenom jeziku.
Amela Šehović • imeničkamocija: tvorbeninačinoznačavanjarazlike u spolu • iz okvira imeničke mocije izlaze izvedenice sa značenjem supruge muškarca sa određenim zanimanjem, zvanjem ili titulom
Amela Šehović • istraživanjejezikamedija u dnevnimnovinama u BiH, HrvatskojiSrbiji: „najvećipostotakjezičkenesenzitivnostiprioslovljavanju ženazabilježenu Srbiji, saprosjekomod 24,9%, nakonkojeslijediBiHsa 20,2%, dok je u Hrvatskojznačajnonižipostotak ovakvihtekstova, 2,9%. • Najniži je postotakzabilježen u hrvatskomJutarnjemlistu (1,4%), a najviši u bh. GlasuSrpske (44,2%) (Oslobođenje10,74%, Avaz 5,62%)” (Isanović 2007:78).
Amela Šehović • mocionisufiksi: -ica, -ka, -kinja, -inja, -ača, -ara, -lja, -uša, -ulj, -ja, -(j)aka, -a • Oni čine diskurzivnepraksezaobilježavanjeroda(genderizing discursive practises), uzdrugespecifične lingvističkeizvore – zamjenice s oznakomroda, gramatičkoslaganjerodaidrugerodnooznačenelekseme (Eckert/McConnell-Ginet 2005: 254).
Amela Šehović • Imenice na -ar • Sufiksu -ar dodaju se dva mociona sufiksa – ili -ka ili -ica,ali je u bosanskom jeziku češći -ka. Sam sufiks -ar je formant kojim se tvore nomina professionis prvenstveno od imeničkih, a rjeđe od glagolskih osnova (Ćorić 1982: 73). • Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom rodu: bravar, grobar, limar, mehaničar, mornar, parketar, stolar, skladištar, sladoledar, šumar, tesar, tokar i zidar.
Amela Šehović • Imenice magistar i ministar – magistar (RHJ: 713, RBJ: 357, RSJ: 666): magistra (RHJ: 713, samo za farmaceutkinju) – ministar (RHJ: 755, RBJ: 378, RSJ: 712): ministrica (RHJ: 755 – žarg., RBJ: 378), ministarka (RBJ: 378, RSJ: 712 –žena ministar tek kao 2. značenje), u značenju ministrove supruge: ministrovica (RHJ: 756 – razg., RBJ: 378) i ministarka (RSJ: 712 – 1. značenje ove imenice).
Amela Šehović • Imenice na -er • Navedene imenice uglavnom dobijaju sufiks -ka, iako je u manjem broju primjera (dizajnerica, spikerica, trenerica) zabilježeno i pojavljivanje sufiksa -ica. • Nekoliko imenica navedeno je samo u muškom rodu: bokser, menadžer, miner, moler, serviser.
Amela Šehović • Imenice na -or • Ove imenice češće dobijaju sufiks -ica, ponekad dobijaju oba sufiksa – i -ica i -ka, a vrlo rijetko samo sufiks -ka (kompozitorka, kontrolorka, revizorka). Pri tome, sufiks -ica se dodaje imenicama muškog roda na -or najčešće u hrvatskom jeziku. • Imenica majstorica zanimljiva je zbog različitog akcentiranja kao kriterija za pripisano različito značenje (žena majstor i utakmica).
Amela Šehović • Imenicena -ist, -nti-kt • Imenicestranog porijekla na -ist(a) moviranifemininumuglavnom grade sufiksima-kinjai-ica, dokimenicena -kti -ntmoviranifemininumuglavnom grade sufiksom-icauzizuzetakkorespondentkinja/korespondentica, kojipotvrđujenavedenopravilo. • Sufiks-kinja je, premasvomporijeklu, zapravokonglutinat, sastavljenodelemenatadvajusufiksa: -kai-inja (Ćorić 1982: 123).
Amela Šehović • Imenice s velarnim suglasnikom • Ovimimenicamanajčešće se dodajemocionisufiks-inja, koji je porijeklomizpraslavenskogajezika (-yni), a sprečavapalatalizacijuvelarnihsuglasnikaispredsebei, samimtim, bilokakvefonološkepromjene (Ćorić 1982: 119). Ovajsufiksnijepretjeranoproduktivan u jezičkojupotrebivećinegovornikabosanskogjezika, no rječnicibosanskogjezikabilježevarijante u ženskomrodu.
Amela Šehović • Zanimljivo je dodavanjesufiksa -icauzuobičajenisufiks -inja u dvaslučaja: pedagogicaitehnologica, što je praksakoja je mnogozastupljenija u razgovornombosanskomjeziku. • Imenice s velarnim suglasnikom na kraju osnove mogu primiti i sufiks -kinja,koji omogućuje da se izvrše fonološke promjene: marksolog: marksološkinja (RHJ: 729). • Međutim, u normibosanskogjezika to niječestoprimjenjivano.
Amela Šehović • Imenice na -lac/-telj • U normi savremenog bosanskog jezika nije dat prioritet nijednom od navedena dva sufiksa, ali mlađe generacije više nego sredovječne i starije upotrebljavaju sufiks -telj. • U ženskom rodu u upotrebi sufiks -telj, na koji se dodaju -ka ili -ica, doduše s nešto većom učestalošću sufiksa -ica. • Imenica prevoditeljica u razgovornom jeziku upotrebljava se u formi prevodilica.
Amela Šehović • Imenicena -ači-aš • Uženskomrodutakođerdodajenastavak -ica. • Imenice na -(n)ik • Ove imenice pretežno u ženskom rodu dobijaju sufiks -(n)ica. • imenica dopisnica:ranije rezervirana isključivo za dopisnu kartu, nikako ne za ženu dopisnika • imenice bez forme ženskog roda: preduzetnik, pogrebnik, poreznik, vojnik
Amela Šehović • Imenicekoje se u rječnicimanavodesamo u jednomrodu: marinac; mehaničar; menadžer; meteorolog; miner; mineralog; modelar;monter; moreplovac; mornar; motorist(a); mrtvozornik; vatrogasac • UNESCO-ov Vodič za upotrebu rodno neutralnog jezika (1999): „Jezik je moćno oružje: pjesnici i propagandisti to znaju, kao i žrtve diskriminacije. Ako se riječi i izrazi koji nagovještavaju da su žene inferiorne u odnosu na muškarce stalno koriste, ta pretpostavka o inferiornosti postat će dio našeg sistema vrijednosti. Otuda potreba da prilagodimo svoj jezik novim idejama.”
Amela Šehović • Mocionisufiksi, u funkciji obilježavanja osoba ženskogaspola koje su predstavniceprofesijeinositeljicetitule, u većojmjeri ne upotrebljavajuse isključivozbogvanlingvističkih a ne lingvističkihrazloga. • M. Čanakideikorakdaljetvrdećida „otpordoslednojupotrebi ženskogroda može predstavljatipodsvesnousvojenakonotacija ženskogkaoinferiornog...“ (2009: 152).
Amela Šehović • „Ukolikolingvističkirazlozi ne priječe pojavu navedenih imenicasamocionimsufiksima, ondaništa ne bi trebalostajatinaputunjihoveupotrebe“ (Šehović 2003: 91).
Amela Šehović • Uputstva za upotrebu rodno osjetljivog jezika u sferi javne komunikacije, koja daje S. Savić (2009): 1. Subjekat i predikat se moraju slagati u rodu, broju i licu (Poslanica je predsjedavala sastankom). 2. Dosljedno treba upotrebljavati formu ženskog roda za zanimanja i titule gdje je god to moguće. 3.Treba odabrati onu formu koja najbolje odgovara nečijoj jezičkoj intuiciji (ministrica ili ministarka).
Amela Šehović 4. Koristiti paralelne forme u rečenici ako se preporuka odnosi i na muškarce i na žene: kondukter/ka, on/ona. 5. Predložena pravila treba primjenjivati u raznim tekstovima (upitnici, ankete, formulari, konkursi, oglasi). 6. Izbjegavati oslovljavanje žena prema bračnom statusu (gospođa i gospođica).