REGIONALNI PROJEKT UPRAVLJANJA NERETVOM I TREBIŠNJICOM

1. REGIONALNI PROJEKT UPRAVLJANJA NERETVOM I TREBIŠNJICOM VODNOGOSPODARSKE ZNAČAJKE PODRUČJA • Predmet projekta je prekogranični sliv Neretve i Trebišnjice koji leži na području RH i BiH • Neretva je najveća rijeka jadranskog slivnog područja. Duga je 215 km od čega je u RH samo 22 km • Od izvora do Počitelja teče kroz kanjone i klisure, a od Počitelja do ušća ima obilježja brze ravničarske rijeke • Rijeka Trebišnjica duga je 99 km i u glavnom se nalazi na području BiH. Hidraulički je povezana sa Neretvom. • Zbog složene krške hidrografije teško je utvrditi točne granice slivnog područja (oko 11.500km2) • U donjem toku prima s desna Trebižat a s lijeva Bregavu i Krupu iz Hutovog Blata • Na prostoru Donje Neretve u RH (nosi epitet “hrvatska Kalifornija”) ima oko 40.000 ljudi od kojih preko 70% izravno ili neizravno živi od poljoprivrede • Područje treba štititi od poplavnih voda i odvodnjavati od oborinskih i izvorskih voda zimi, a navodnjavati i braniti od prodora soli u vegetacijskom razdoblju. • Sustav obrane je nedovršen i može se reći da je područje djelomično zaštićeno od poplava. NERETVA I TREBIŠNJICA čine većinu jadranskog sliva BiH i dio jadranskog sliva u RH • Vodni režim sliva rijeke Neretve je bitno izmijenjen izgradnjom HE objekata u gornjem i srednjem toku rijeke Neretve i na rijeci Trebišnjici s akumulacijama: • Jablanica (1954.g.) • Rama (1969.g.) • Grabovica (1981.g.) • Salakovac (1981.g.) • Mostar (1985.g.) • Bileća (1965) • kompenzacijski bazeni RHE Čapljina u Popovom polju i Svitavi (1978.g.) • Vode rijeke Neretve i Trebišnjice sa njihovim pritokama značajne su i za vodoopskrbu stanovništva kako u Bosni i Hercegovini tako i u Republici Hrvatskoj putem lokalnih i regionalnih sustava vodoopskrbe. BiH - HE JABLANICA DONJA NERETVA– u Republici Hrvatskoj je to specifičan prirodno-geografski prostor između državne granice kod Metkovića i mora kojeg čini aluvijalna delta rijeke Neretve okružena krškim masivom (12.000 ha). Rubne dijelove delte čine ostaci jezera i močvarne tresetne ili povremeno plavljene površine. BiH – HE GRABOVICA BiH - HE MOSTAR • RAMSARSKO PODUČJE • Dio delte na teritoriju RH proglašen je Ramsarskim područjem 1993. godine dok dio delte na području BiH ima status zaštićenog područja u Parku prirode Hutovoblato koje je 2001. također proglašeno Ramsarskim područjem. • Tako danas postoji jedno Ramsarskopodručje u delti Neretve koje je prirodna cjelina, a koje je podijeljeno državnom granicom BiH – HUTOVO BLATO OPUZEN BiH - HUTOVO BLATO • Područje treba štititi od poplavnih voda i odvodnjavati od oborinskih i izvorskih voda zimi, a navodnjavati i braniti od prodora soli u vegetacijskom razdoblju. • Obrambeni nasipi uz rijeku Neretvu i uz M.Neretvu su izgrađeni radi zaštite od velikih voda koje dolaze rijekom, a nasipi po rubu doline za obranu od brdskih voda s okolnih padina i iz izvora. • Na M.Neretvi u Opuzenu i na ušću u more postoje ustave (brane) za regulaciju protoka velikih voda i spriječavanje prodora mora u korito M.Neretve u sušnom razdoblju. • Odvodnja melioriranih površina se provodi zajedno s obranom od poplava kao jedinstvena cjelina • Održavanje odgovarajućeg režima tečenja u kanalima je izravno vezano s kretanjem podzemne vode. • Relativno nizak teren (negdje ispod razine mora) i visoke razine podzemnih voda zahtijevaju crpljenje radi zaštite od zaslanjivanja. • Nakon melioracije i zatvaranja M.Neretve ustavama, more prodire u rukavce i kanale samo preko korita Neretve. • Utjecaj mora na tečenje rijeke Neretve djeluje sve do iznad Metkovića (oko 23 km od ušća). • Salinitet je različit po dubini i ovisan o razini mora (plima i oseka), protoku Neretve, visini i sastavu zemljišta, udaljenosti od ušća. • Klin zaslanjene vode se kreće koritom Neretve uzvodno - nizvodno. Tečenje obrnutim smjerom, od mora uzvodno, se javlja za vrijeme plime pri malim protokama Neretve. • Veći dotok slatke vode znači manji salinitet. • Na području D.Neretve podzemna voda je slana i boćata, a priliv nezaslanjene vode u ljetnoj sezoni vrlo mali i zamjetan samo na kontaktu s brdom. • Zahvat vode za natapanje je moguć jedino iz rijeke Neretve gdje prestaje jači utjecaj mora. RH – UŠĆE NERETVE REGIONALNI PROJEKT UPRAVLJANJA NERETVOM I TREBIŠNJICOM KOMPONENTE PROJEKTA OBUHVAT PROJEKTA Poboljšano upravljanje i korištenje močvarnih ekosustava i biološke raznolikosti KOMPONENTA 1 BIH I HRVATSKA Poboljšano upravljanje prekograničnim vodnim resursima KOMPONENTA 2 BIH I HRVATSKA LOGO PROJEKTA BIH - SPILJA VJETRENICA RH -PILOT PROJEKT NAVODNJAVANJA TROŠKOVI I ROKOVI RH -PLAN UPRAVLJA ZA 5 ZAŠTIĆENIH PODRUČJA U DELTI KOMPONENTA 3 BIH RH -BAĆINSKA JEZERA NISU FIZIČKI DIO DELTE, ALI S DELTOM ČINE JEDINSTVENU EKOLOŠKU CJELINU. Visoko prioritetne investicije u zaštitu od onečišćenja voda KOMPONENTA 4 BIH I HRVATSKA Sudjelovanje javnosti i upravljanje provedbom projekta KOMPONENTA 1 2013 KOMPONENTA 2 KOMPONENTA 3 KOMPONENTA 4 BiH - UPOV BILEĆA