Posljedice stresa na radu, bullynga i mobinga na psihičko zdravlje nastavnika

1. Posljedice stresa na radu, bullynga i mobinga na psihičko zdravlje nastavnika Crikvenica, 20.listopada 2006. mr.sc. Elvira Koić, dr.med. Opća bolnica Virovitica www.mobbing.hr

2. čime je istaknuta važnost koju za čovjeka pored fizičke komponente zdravlja imaju i njegova psihička i socijalna komponenta. Životna radost i dobro raspoloženje sastavni su dio dobrog psihičkog zdravlja, na koje povoljno utječu i dobri odnosi u obitelji, na poslu, u školi i u slobodnom vremenu. Psihički poremećaji spadaju u najčešća oboljenja uopće, svaka treća osoba pati od njih bar jednom u životu. Neki ljudi psihičku krizu prevladaju vlastitim snagama, ali svakoj desetoj osobi potrebno je liječenje Svjetska zdravstvena organizacija WHO opisuje zdravlje kao „stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog zdravlja, a ne samo odsustvo bolesti i zdravstvenih poteškoća“, Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

3. Integracija Duh Duša, emocije Tijelo, Oblik/ Znanje, mišljenje Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

4. Ovo ima poseban značaj, jer provodimo trećinu svog života radeći. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti, kao i ostvarivanje socijalnih kontakata. Na drugoj strani, zaposleni su često izloženi opasnim situacijama i doživljavaju stres na radnom mjestu. Uzroci ovim pojavama su različiti i mnogobrojni. Stres nastaje na klasičan način preopterećenjem na radnom mjestu i nedostatkom vremena, čije uzroke često treba tražiti u samoj organizaciji, nivou izobrazbe radnika ili jednostavno u nesigurnosti u pogledu zadataka radnicima. Nesporazumi i komplikacije gomilaju se u multikulturnim timovima između ostalog i zbog slabog poznavanja jezika zemlje u kojoj se boravi, ali i zbog različitih kulturnih normi i načina komunikacije. Prema načelima UNO-a, WHO-a, i ILO-a svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje, koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život. • Ali rad i sa ostalim problematičnim (npr. traumatiziranim) grupama je isto tako kompliciran. • Jednim istraživanjem provedenim u Gracu, Kopenhagenu i Barceloni ustanovljeno je da 90% ispitanika stres na svome radnom mjestu opisuje • kao srednjeg do jakog intenziteta, dok 40% smatra da je on jako intenzivan. • okruženje na radnom mjestu a posebno stres pozitivno ili negativno se odražava na zdravlje i cjelokupno stanje, kako fizičko tako i psihičko. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

5. Mirisi (aroma th) Boje (kromoterapija ili koloroterapija) Svjetlo (light th) Danski liječnik Niels Ryberg Finsen osnovao je suvremenu terapiju svjetlom prije 100 godina. Godine 1903. dodijeljena mu je Nobelova nagrada za medicinu za njegova postignuća u svjetlosnoj terapiji. Buka (muzikoterapija) Radna okolina • Masaru Emoto Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

6. STRESS DISTRESS (negativan) EUSTRESS (pozitivan) Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

7. situacija u kojoj čimbenici posla u interakciji sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcioniranja rezultat neodgovarajućih zahtjeva radne okoline koji su u neskladu sa mogućnostima zaposlenih Burn-out Mobing Stres vezan uz posao Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

8. vremenski pritisak rokova nejasno definirane uloge premalo suradnika u timu preopterećenost brojem slučajeva loša organizacija rada loši odnosi sa suradnicima natjecateljski odnos nedostatak edukacije potrebne za posao nedostatak komunikacije i podrške osoblja nejasna pravila napredovanja nejasna pravila korištenja godišnje odmora nedostatak stručne i organizirane supervizije nedostatak autonomije neadekvatna opremljenost radnog mjesta Obilježja stresne radne sredine Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

9. Burn outje progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao rezultat frustracija i stresa na poslu. • Izgaranje na poslu nije isto što i umor. • Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

10. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

11. Mobing se razvija zbog različitih postupaka kojima jedna osoba ili više njih sustavno psihički terorizira drugu osobu sa svrhom ugrožavanja njenog integriteta, ugleda i dostojanstva, tj. ponižavanjem, sve do eliminacije. socijalna interakcija, kroz koju jedna osoba (rijetko više od jedne) biva napadnuta, gotovo svakodnevno kroz razdoblje od više mjeseci od strane jedne ili više osoba (rijetko više od četiri), emocionalno zlostavljanje na radnom mjestu, težnja suradnika, podređenih ili nadređenih da putem glasina, prijetnji, ponižavanja, iskorištavanja i izolacije nekog otjeraju sa posla, zlobno, neseksualno, neracionalno, generalno zlostavljanje. pojavljivanje različitih simptoma i znakova u izloženih osoba nastalih kao posljedice nakupljenog negativnog stresa uslijed svojevrsnog psihoterora, među suradnicima eng. to mob = prostački napasti, nasrnuti“emocionalno silovanje”engl. mob =svjetina, masa, mafija, banda, fukara ... MOBING Psihičko zlostavljanje u smislu novoga Zakona je ono koje predstavlja proces (događanje) kojim počinitelj odnosno počinitelji vrši/vrše,( stalne) sustavne napadaje i povrede izražavanja i mogućnost izražavanja, slobodu donošenja odluka, ograničavanje prava osobnosti, ograničavanje izražavanja vlastitih vrijednosti, socijalnih kontakata, dostojanstva, časti i ugleda, te mogućnosti izražavanja ovih zaštićenih vrijednosti u procesu rada. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

12. Oblici pojavljivanja mobinga • vodoravni mobing – unutar istog intenziteta autoriteta i moći na radnom mjestu • okomiti mobing tip A – od nadređenih prema podređenima (autoritet, moć) • strateški mobing • okomiti mobing tip B – od podređenih k nadređenima (pasivna agresija, neizvršavanje zadataka, opstrukcije..) Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

13. Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza: • I. faza: U prvoj se fazi kao potencijalna osnova mobbinga pojavljuje neriješen konflikt među suradnicima, koji u konačnici rezultira poremećajem u međuljudskim odnosima. Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi. • II. faza. U drugoj fazi potisnuta agresija eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki, poniženja, prijetnji i psihičkog zlostavljanja i mučenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo i počinje se osjećati i postaje manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom okruženju gubi ugled, potporu, pravo glasa... • III. faza: U trećoj fazi već obilježena i permanentno zlostavljana osoba postaje "vrećom za udarce", "dežurnim krivcem" za sve propuste i neuspjehe kolektiva. • IV. fazakarakteristična je po očajničkoj "borbi za opstanak" žrtve, kod koje se tada pojavljuje sindrom izgaranja na poslu, tj. kronični sindrom umora (burn-out ), psihosomatski ili depresivni poremećaji • V. faza: U petoj fazi, uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili posežu za suicidalnim izlazom. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

14. U radnom okruženju žrtva ne može doći do riječi ili je stalno prekidana u govoru Ignoriraju je, kao da ne postoji Isključuju je iz društvenog života na poslu ("zaborave" je pozvati na proslave, zabave, ignoriraju u stankama...) Prekidaju razgovor u trenutku kada žrtva ulazi u prostoriju Kontroliraju je li prisutna na poslu više ili manje nego što je to uobičajeno u dotičnoj sredini Žrtvu se premješta u ured udaljeno od radnih prostora ostalih kolega Dobiva samo besmislena zaduženja i radne obveze koje su ispod njene profesionalne kvalifikacijske razine ili joj daju zadatke koje ne može riješiti ili stalno dobiva nova zaduženja Stalno izložena kritici Žrtvu se optužuje za propuste koji se objektivno nisu dogodili za ono što je napasnik kriomice namjerno eliminirao ili oštetio Neutemeljeno obezvrjeđuju rezultate rada izabrane "žrtve" Uskraćivanje važnih informacija Ismijavanje i šale na račun govora, držanja, hoda, odijevanja Na osnovi izgleda, privatnog života, nacionalnosti, spola, rase i sl. Širenje neprovjerenih glasina, kleveta, pogrda, pokušaji sramoćenje žrtve Opterećivanje izmišljenim seksualnim intrigama Prijetnje fizičkim nasrtajem, fizičko zlostavljanje Seksualno napastovanje Teror telefonskim pozivima Žrtvi se uskraćuje mogućnost za ispriku JESTE LI ŽRTVA MOBBINGA ?ŠTO UKLJUČUJE MOBBING-REPERTOAR ? Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

15. Poduzeća i zaposlenici trpe ozbiljne gubitke zbog poremećaja psihičkog zdravlja djelatnika. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

16. Kako? • ometa se napredovanje djelatnika – čime poduzeće sigurno gubi budućnost • smanjuje se učinkovitost (prezentizam) - i sigurno gubi sadašnjost • postoji potreba za internim premještanjima • novim namještenjima • do zatvaranja radnih mjesta - i sigurno se gubi vrijeme i sredstva • moguće tužbe, sudski postupci i odštetni zahtjevi usmjereni su primarno na poslodavca • negativna slika o poduzeću Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

17. Zdravstvene posljedice • dovode do bolovanja (apsentizma) • napuštanja radnog mjesta • ili dobivanja otkaza (zbog stečene nesposobnosti npr.) • Istraživanja u Njemačkoj pokazuju da su troškovi liječenja kao posljedica mobinga oko 15 milijardi Eura godišnje (Wolmerath, 2000). Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

18. fizički poremećaji (psihosomatski) - kronični umor, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, nesanica, različiti bolni sindromi, smanjen imunitet, povećana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama, problemi disanja (pojava bronhalne astme), dermatitisi, gubitak kose, glavobolje, migrene, kardijalne smetnje… emocionalni poremećaji – depresija, burn-out sindrom, emocionalna praznina, apatija, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremećaj prilagodbe, nesanica, reakcije izbjegavnja, pretjerana pobudljivost bihevioralni simptomi – iritabilnost, projektivnost, nekritično rizično ponašanje, redukcija ili gubitak koncentracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske stimuluse, bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, teškoće u donošenju odluka, heteroagresivne reakcije, poremećaji hranjenja, seksualne disfunkcije obiteljski problemi, razvod braka suicid žrtve (autoagresivne reakcije) Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

19. Mobing je kompleksan fenomen • Obilježja počinitelja – narcistički, asocijalni tip poremećaja ličnosti • Obilježja žrtve - sposobnosti, znanja, vještine, iskustvo, uvjerenja, temperament, osobnost, stavovi, motivacija…emocionalna i socijalna inteligencija… • Situacijski čimbenici – uvjeti rada, okolina, normativi, povećanje zahtjeva, socijalne i pravne norme, stilovi vođenja ili upravljanja… • Interaktivni događaji – timski rad, emocionalni, konkurencija, frustracije, agresija, komunikacije…. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

20. U kojim se radnim organizacijama se to događa? • najčešće u loše organiziranim poduzećima i • u slučajevima bespomoćnog, ne-educiranog ili nezainteresiranog menadžmenta • Npr. “divide et impera” - ne važi više jer upravljanje nije VLAST Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

21. Kako spriječiti psihičke poremećaje na radnim mjestima? • Edukacijom • Istraživanjem i procjenom • Prevencijom • Strategije pomoći i samopomoći Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

22. Edukacija www.mobbing.hr www.psihijatrija.com Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

23. Uloga profesionalaca koji se bave mentalnim zdravljem zaposlenika(liječnika obiteljske i medicine rada, psihologa i psihijatara ) • Istraživanja (vještačenja) screeningprije zapošljavanja pre-employmenti nakon pojave fitness-for-dutyscreening i individualna vještačenja Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

24. Odakle početi? Jasno definirati što je poremećaj Znati hodogram postupka Koristiti gotove programe (npr. IVORA) Kako provesti procjenu? • Tko provodi procjenu? • liječnici obiteljske, medicine rada, • psiholozi, psihijatri Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

25. Npr. kod mobinga. 1. Treba znati uočiti fenomen mobinga kao mogući razlog obolijevanja pojedinca (zaposlenika) MOBING NIJE DIJAGNOZA ali u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB 10 postoje neke odrednice kojima bi se mogao označiti mobing: – Z 56.2 – ugroženost od gubitka namještenja – Z 56.3 – stres zbog preopterećenosti poslom – Z 56.4 – neslaganje s poslodavcem i kolegama Liječnici obiteljske medicine Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

26. Psiholozi (psihodijagnostika) Procijeniti osobe A) Prije zaposlenja B) Nakon utvrđenog poremećaja • (kod mobinga i žrtvu i zlostavljača) Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

27. procijeniti okolinske triggere potencijalno opasne faktore aktualne sredine i trenutka procijeniti mogući kauzalitet i buduća događanja upozoriti poslodavce savjetovati postupanje koje će dovesti do pozitivne promjene Medicina rada Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

28. Psihijatri(na kraju) • Procijeniti radnu sposobnost ili nastalu štetu kod pojedinca (invalidnost) • Vještačiti po nalogu suda (nematerijalnu, duševnu bol) • Potvrditi kauzalitet • Preporučiti tretman Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

29. Svi eksperti kliničari na svoj bi način, u svom području, trebali moći • Prepoznati sekundarnu dobit • Rentne tendencije • Kompenzatorno-neurotske simptome (F68.0) • Simulaciju simptoma (F68.1) Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

30. Prevencija sagorijevanja na poslu(Conyne, 1991.) • primarna prevencija (smanjivanje broja novih slučajeva) • sekundarna prevencija (rana identifikacija i tretman simptoma prije nego se razviju u poremećaj) • tercijarna prevencija (intervencija/tretman osoba koje su razvile poremećaj kako bi se prevenirao povrat) Takve preventivne intervencije mogu se provoditi na organizacijskoj razini s promjenama u školskoj okolini, ili na individualnoj razini kojoj je cilj jačati nastavničke vještine sučeljavanja sa stresom. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

31. opažanje na koji način posao ima utjecaj na naše spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje, osjećaje prepoznavanje ranih simptoma stresa izabrati odgovarajuću strategiju suočavanja sa stresnom situacijom strukturiranje vremena: definiranje važnosti i hitnosti posla, planiranje vremena za odmor postavljanje granica i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja simptoma stresa rekreacija tehnike relaksacije Strategije pomoći i samopomoći Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

32. Postojeći važeći ZAKONI Ustav Kazneni Građanski O radu O obveznim odnosima O ravnopravnosti spolova Interni pravilnici Adekvatno pružene informacije (npr. brošure, leci..) Prevencija Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

33. IRSKA prognanicima • 27. Što je s disciplinom u školi? • Učitelji hvale djecu kad se trude i dobro rješavaju školske i domaće zadatke. Pohvala pomaže u motivaciji djece. • Fizičko kažnjavanje ne koristi se u irskim školama. Ono je protuzakonito. Svaka škola ima pravila o disciplini. Mjere koje poduzima neka škola određene su u njenom pravilniku. Roditeljima se daje pravilnik o disciplini. Na primjer, škole su najčešće vrlo stroge u pravilu o oblačenju (školska uniforma i nošenje nakita), redovitom polaženju, točnosti i ponašanju. • Odgovornost roditelja je da prihvate školski pravilnik i pobrinu se da ga njihova djeca shvate i ponašaju se prema njemu. • Ukoliko postoji problem discipline, ili neki drugi problem, roditelji ga trebaju najprije pokušati riješiti sa svojim sinom/ kćeri i gdje je potrebno uključiti i razrednog učitelja. Ukoliko se problem nastavi, o rješenju porazgovarajte s ravnateljem. • Na primjer, ako Vaše dijete neprestano krši pravila, obavijestit će Vas razredni učitelj ili školski ravnatelj. Dobit ćete priliku da sa školskim osobljem razgovarate o raznim pitanjima. • Od Vas će se, međutim, očekivati da se pobrinete za poboljšanje ponašanja Vašeg djeteta. • Ukoliko je dijete recimo ozbiljno prekršilo školska pravila, škola može, nakon što je pokušala sve ostale opcije, kao zadnju metodu primijeniti suspendiranje djeteta iz škole. To je rijetka i ozbiljna odluka. Obavijest o takvoj suspenziji uputit će se pismeno roditeljima. Roditelji se na suspenziju mogu žaliti Upravnom odboru, a kao zadnja metoda žalbu se može uputiti Ministarstvu obrazovanja i znanosti. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

34. najvažnije Osnovna politika poduzeća prema djelatnicima: Tolerancija mobinga i nasilja na radnom mjestu = 0. 2. najvažnije Informirati SVAKOG zaposlenika i korisnika o politici poduzeća, upoznati SVE zaposlenike s pravilnikom, pravima koje imaju i obvezama koje iz tih prava proizlaze, te s posljedicama koje snosi ako poštuje ili ako ne poštuje pravila koja su važeća Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

35. Što se može učiniti u mojoj radnoj zajednici? Three monkeys in Japanese legends: "Hear no evil, speak no evil, see no evil“ Mizaru (blind), Kikazaru (deaf) Iwazaru (dumb) Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

36. Je li ikoga briga kako je nama? Kako se osjećate? Sada? A nakon završenog radnog dana ? Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

37. Položio sam svoje snove tebi pod noge; koračaj nježno, jer hodaš po mojim snovima...W. B. Yeats (M) Učitelj • Posao učitelja, pedagoga ili psihoterapeuta ne razlikuje se u svojoj biti od posla umjetnika, kompozitora. • Dobar kompozitor je u stanju pronaći melodiju u gomili nepovezanih zvukova. • On može pronaći smisao u naizgled besmislenom nizu tonova. • Tako i dobar učitelj ili psihoterapeut može pronaći smisao i ljepotu u nečijoj osobnosti čak iako je nitko drugi ne vidi... V. Nemet Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

38. trener Odgojitelj, savjetnik Zaštitnik, jamac, pokrovitelj čuvar, vodič probuđivač učitelj Duhovnost identitet vrijednosti sposobnosti ponašanje okolina i uvjerenja Gnothi seauton! Spoznaj sam sebe! Tales, Delfi, Apolonov hram Medice, cura te ipsum! Liječniče, liječi sam sebe! (pometi najprije pred svojim vratima) Medico male est, si nemini male est Liječniku je zlo ako nikome nije zlo. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

39. STRESORI Loš status Niska plaća Preopterećenje uloga Socijalni i osobni pritisci Opseg posla Sve veće potrebe za specifičnim profesionalnim vještinama Loše planiranje i programiranje Učenici Disciplina u razredu Poteškoće u odnosima roditelji – nastavnici Stres vezan uz nastavničko zvanje Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

40. Stres vezan uz nastavničko zvanje • U prevenciji je potreban holistički, cjeloviti pristup, prije svega prema tri važna faktora • Work-related stress (WRS) • Nasilje na poslu • Bullying (mobbing) Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

41. Naši nastavnici navode slijedeće uzroke stresa: • nerealni planovi i programi koji se ne stignu realizirati u jednoj školskoj godini • negativan stav javnosti prema prosvjetnim djelatnicima • nepostojanje mehanizama kojima bi nastavnici mogli postavljati granice u ponašanju djeci • slaba suradnja s roditeljima • nedovoljno praćenje rada profesora, bez kriterija uspješnosti, bez stimulacije za kvalitetan rad • pritisci pri ocjenjivanju • nedostatak stručne supervizije i kontinuiranog stručnog usavršavanja • nemogućnost napredovanja • uvođenje novih metoda rada • nedostatak financijske podrške. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

42. Škole se proziva zbog mnogih “bolesti društva”. Kompjuterizacija i informacijska tehnologija predstavljaju također jedan od oblika izazova. Uz sve to se još smanjuju troškovi budžeta. Nastavnici imaju malo kontrole pri velikim odlukama koje se odnose na obrazovanje. Želja da se pomogne može dovesti do jačanja veza učenik-nastavnik, no otežava nastavniku da posao ne nosi kući. Stručnjaci koji su empatični, suosjećaju, idealisti i orijentirani na ljude vulnerabilniji su za doživljaj stresa. Prema: Gordana Buljan Flander, Stres nastavnika – izlaganje na Simpoziju o stresu na radu, Zagreb, listopad 2006. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

43. Skala profesionalnog stresa: • 41,5% nastavnika – kategorija visokog stresa • 58,5% nastavnika – kategorija niskog stresa • 36% nastavnika osjeća posljedice stresa cijelo vrijeme ili većinu vremena • Nacionalno udruženje ravnatelja OŠ i SŠ (Velika Britanija, 2000.): • 40% ispitanika je izjavilo da se u protekloj godini obratilo liječniku radi problema vezanih uz stres • 20% je smatralo da previše pije • 25% je patilo od ozbiljnih zdravstvenih problema vezanih uz stres, kao što su hipertenzija, nesanica, depresija i gastrointestinalni poremećaji • 37% radnih mjesta u srednjim i 19% radnih mjesta u osnovnim školama je bilo upražnjeno uslijed zdravstvenih poteškoća Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

44. Travers i Cooper (1997) ispitali su 800 nastavnika u Engleskoj i Francuskoj: 55% od ukupnog broja ispitanih engleskih nastavnika odgovorilo je da je nedavno razmišljalo o napuštanju struke, nasuprot 20% francuskih nastavnika. Ispitivanje javnog mišljenja (Velika Britanija, 2001; N = 2017): nastavničko zvanje percipirano kao teško, loše plaćeno zanimanje o kojem javnost nema visoko mišljenje; visoko obrazovane osobe imale su značajno više negativnih stavova o nastavničkom zvanju od osoba bez visokog obrazovanja. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

45. stres, tjeskoba i depresija 27% sukobi s rukovodstvom ili kolegama 14% pritisak obima posla i prekomjernih promjena 9% gubitak samouvjerenosti, nisko samopouzdanje i tjeskoba vezana uz izvršavanje poslova 9% Interpersonalni odnosi, bračni i obiteljski problemi 5% dugo radno vrijeme prekomjeran obim posla pritisak školskih inspekcija osiguravanje zamjena uslijed izostanka nastavnika ili njihovog odsustva loše rukovodstvo ometajuća ponašanja učenika nepotrebna birokracija kritiziranje od strane političara i medija (Pitanje stresa, Nacionalno Udruženje Nastavnika, 2000) Najčešći problemi zbog kojih su nastavnici potražili pomoć (prema podacima SOS linije za podršku nastavnicima, 2000.): Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

46. Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

47. Pomagačke struke (socijalni radnici, psiholozi, pedagozi, učitelji, liječnici, medicinske sestre,…) Rad s ljudima, a pogotovo rad s djecom i ljudima s problemima, za razliku od ostalih poslova, uključuje izraženu emocionalnu komponentu. Do izgaranja može doći i u redovnim poslovima profesionalaca pomagačkih struka, no pogotovo je to prisutno u razdobljima kriznih intervencija (nakon prirodnih katastrofa, nesreća, u izbjeglištvu,nakon smrti vršnjaka…). Pomoći drugome, pogotovo kada je u kriznoj situaciji, društveno je i moralno obvezujući i pretežno cijenjen čin. Pomagači redovito smatraju da su neizostavno potrebni, te da je ono što oni gube radeći (svoje vrijeme, strpljenje,…) neusporedivo manje u odnosu na ono što su izgubili ljudi kojima pomažu (članove obitelji, prijatelje, kuće, zdravlje,…). Dugo radno vrijeme, prekovremeni sati, niska ili nikakva primanja, rad u smjenama, nepovoljne situacije na poslu (agresivnost klijenata, fizički loši uvjeti …), nedostatak jasne organizacije posla –su razlozi koje ljudi prepoznaju kao uzroke svoga stresa, odnosno izgaranja na poslu. Kada se brojni uzroci izgaranja sumiraju, izdvajaju se dva su glavna: nedostatak priznanja za dobro obavljen posao i osjećaj kontrole nad poslom. Pomagači Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

48. Pitamo li se? je li to što smo radili do sada rezultate • u kakvim odnosima nastojimo djelovati na nekoga • da li je uopće moguće i na koji način djelovati na nekoga, "oblikovati" nekoga • što možemo učiniti da budemo efikasniji • što učiniti da imamo zdraviju i sretniju generaciju iza sebe • što učiniti da mi budemo sretniji zadovoljniji i ponosni na našu djecu, učenike ili studente (na svoj obavljeni “posao”) • što i kako svakodnevno djelovati na nekoga u kvalitetnom okruženju bez prisile. • vjerujemo li da možemo odgojiti generaciju koja će iza nas živjeti i znati stvarati kvalitetnije odnose, nego što su danas Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

49. opažanje na koji način posao ima utjecaj na naše spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje, osjećaje prepoznavanje ranih simptoma stresa izabrati odgovarajuću strategiju suočavanja sa stresnom situacijom strukturiranje vremena: definiranje važnosti i hitnosti posla, planiranje vremena za odmor postavljanje granica i kratkoročnih i dugoročnih ciljeva tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja simptoma stresa rekreacija tehnike relaksacije Strategije pomoći i samopomoći Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika

50. Jedna od najvažnijih stvari je uvođenje, odnosno vraćanje reda u sustav navika – redovito uzimanje hrane, spavanje i jasno određivanje radnog od neradnog vremena. Nužno je osigurati vrijeme za odmor, relaksaciju i vlastite rasterećujuće interese. Sustav podrške koji čine članovi obitelji, prijatelji, kolege pomaže ublažiti negative utjecaje iscrpljujućeg posla. U socijalnu podršku aktivno se ulaže kako bi se izgradila ali i održala. To je jedan od razloga zbog kojeg su ljudi s jakom socijalnom podrškom zdraviji i žive dulje. Dobri odnosi s kolegama na poslu velika su podrška jer mogu pomoći da se posao bolje raspodijeli, ali i da se podijele povratne informacije. Osjećaj da se na nekoga može osloniti predstavlja osjećaj kontrole nad situacijom. Ponekad je potrebno steći vještine koje olakšavaju nošenje s napetim situacijama. Vještinekomuniciranja, ali i specifične vještine i znanja vezana uz posao mogu pomoći da situacija ne bude strana, pa time i frustrirajuća. Medice, cura te ipsum! Liječniče, liječi sam sebe! (pometi najprije pred svojim vratima) Samopomoć Crikvenica, 20.listopada 2006., mr.sc. Koić Elvira: Stres na radu i mobing nastavnika